Bošnjak za Vijesti: Đukanovićeve prijetnje jasna poruka

Instiktivna reakcija predsjednika države i DPS-a je spontani refleks straha od pravde koja je zakucala na vrata njegovih “pajtaša”, ocijenila Branka Bošnjak. Ukoliko postizanje kvalifikovane većine za izbor čelnika u pravosuđu bude rezultat trulih kompromisa i partijskih i klanovskih trgovina, u tome ne želim da učestvujem

56684 pregleda62 komentar(a)
Neću pristati na trule kompromise i političke trgovine: Branka Bošnjak, Foto: BORIS PEJOVIC

Potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak ocijenila je da ima minimalan optimizam da će doći do dogovora i postizanja dvotrećinske većine za izbor kvalitetnih, istinski nezavisnih personalnih rješenja u pravosuđu, imajući u vidu da potezi predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića jasno govore da mu nije interes da Crna Gora dobije profesionalno pravosuđe.

”Đukanovićeva instiktivna reakcija i prijetnja tužilaštvu je spontani refleks straha od pravde koja je zakucala na vrata njegovih ‘pajtaša’ koji su se smatrali zaštitećenim i nedodirljivim, jasno govori da njemu nije interes da Crna Gora dobije profesionalno pravosuđe”, kazala je Bošnjak u intervjuu “Vijestima”.

Đukanović je dva dana nakon što je uhapšen njegov poslovni partner Veselin Vukotić, specijalnim tužiocima poručio da će odgovarati ako postupci protiv bivših članova Odbora direktora Plantaža i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice ne ishoduju pravosnažnim osudama.

Za izbor članova institucija pravosuđa koje su u v.d. stanju ili pred potpunom blokadom - Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, neophodna je dvotrećinska većina od 54, ili tropetinska od 49 glasova poslanika.

Ona je istakla da se, znajući crnogorski pragmatizam, može doći do ovih kvalifikovanih većina kao rezultat trulih kompromisa i partijskih i klanovskih trgovina.

”To bi bilo pogubno i obesmislilo bi započete reforme i ja u tome ne želim učestvovati.”

Naglasila je da nekim pojedincima čijim imenima se spekulisalo za funkcije u pravosuđu nikada neće dati glas.

Ona je kopredsjednica Kolegijuma Ženskog kluba i potpredsjednica Pokreta za promjene.

Bošnjakfoto: Luka Zeković

Predsjednica Skupštine vodi dijalog s predstavnicima parlamentarne većine oko obezbjeđivanja kvalifikovane većine za izbor čelnika u pravosuđu. Da li je, s obzirom na sva politička previranja, moguće u parlamentu postići dogovor o izborima u pravosuđu?

Bez vladavine prava i revizije kriminogene prošlosti nema istinski evropske i prosperitetne Crne Gore. Zato je pravi odabir članova Sudskog savjeta od krucijalne važnosti kao preduslov, nulta - polazna tačka za uspostavljanje profesionalnosti i nezavisnosti kontaminiranog pravosuđa. Da li je to svima u interesu, deklarativno da, ali suštinski nijesam baš sigurna. Đukanovićeva instiktivna reakcija i prijetnja tužilaštvu je spontani refleks straha od pravde koja je zakucala na vrata njegovih “pajtaša” koji su se smatrali zaštitećenim i nedodirljivim, i jasno govori da njemu nije interes da Crna Gora dobije profesionalno pravosuđe.

Imajući sve ovo u vidu moj optimizam da ćemo doći do dogovora i dvotrećinske većine oko kvalitetnih, istinski nezavisnih personalnih rješenja je minimalan. Za drugi krug i odblokirajuću tropetinsku većinu, možda i postoji šansa, ako svi budemo svjesni činjenice da je to ključni uslov za dobijanje završnih mjerila za pristupanje EU. Nadam se da među onima koji ne strepe od nezavisnog i profesionalnog pravosuđa, neće biti isključivosti i da će se usko partijski interesi staviti po strani, kako bismo došli do ove kvalifikovane većine. To treba da uradimo prvenstveno radi nas u Crnoj Gori, radi dobrobiti građana koji su željni pravde. Vjerujem da smo svi dovoljno politički zreli i odgovorni da shvatimo važnost zadatka koji je pred nama.

Međutim, znajući crnogorski pragmatizam, može se doći do ovih kvalifikovanih većina kao rezultat trulih kompromisa i partijskih i klanovskih trgovina. To bi bilo pogubno i obesmislilo bi započete reforme i ja u tome ne želim učestvovati.

Da li su vođene političke konsultacije oko izbora određenih čelnika u pravosuđu? Da li je PzP dio dogovora DF-a, jer se spekuliše da bi DF podržao ako dobije jedno mjesto u Sudskom savjetu?

Odgovorno tvrdim da nikakvih razgovora sa PZP-om i sa mnom, kao članicom Odbora za politički sistem, nije bilo. DF je kompleksan savez, da li je neko s drugim članicama DF-a razgovarao, ili se radi o spekulacijama, ja to ne znam. Znam samo jedno, da neću pristati na trule kompromise i političke trgovine. Kompetentnost, potvrđena profesionalnost i besprekorna prošlost u prethodnim izazovnim vremenima moraju biti osnovni kriterijumi za izbor svih funkcija u pravosuđu.

Medijske spekulacije pojedinim imenima samo su zauzimanje pozicija od strane pojedinih interesnih grupa. Lično, nekim pojedincima, čijim imenima se spekulisalo, nikada neću dati glas.

Iako su DPS i SDP uskratili podršku Vladi nakon dva i po mjeseca od njenog formiranja, zbog odluke da usvoji Temeljni ugovor sa SPC, poslanicima još nisu podnijeli inicijativu kojom bi formalizovali taj potez. Očekujete li da će ta inicijativa biti i predložena, s obzirom da se o njoj sve manje govori nakon dolaska visokih evropskih zvaničnika i dogovora o angažovanju pravnih eksperata koji će analizirati ustavnost i zakonitost Temeljnog ugovora?

Uprkos tome što se opasno poigravaju građanskim mirom u Crnoj Gori, svjesno podgrijavajući novocrnogorski nacionalizam, glumeći spremnost da “poginu” zarad navodne odbrane crnogorskog identiteta, ipak jasno je da nadvladava prost pragmatizam. Svjesni su oni svog rejtinga, a ne sumnjam i da su ih visoki evropski zvaničnici diplomatski podsjetili na mnoge grjehove istaknutih im funkcionera, a kojih je ne mali broj. Skrivanje iza identiteta u strahu od nezavisnih pravosudnih institucija, revizije i gubitka privilegija sve manje ima prolaz. Zato se o inicijativi gotovo više i ne govori sa onolikim entuzijazmom, očigledno je u pitanju drugi scenario.

Da li u vrhu PzP-a ima razmimoliženja u pogledu daljeg djelovanja partije, jer se iz medijskih nastupa stiče utisak da u partiji postoje dvije struje?

Vjerujem da ne. PZP je nastao kao “know how” grupacija koja Crnoj Gori, konstantno, skoro dvije decenije nudi rješenja. Osnovali su je istaknuti intelektualci i prepoznatljivi borci za građansku, demokratsku i samostalnu Crnu Goru, koji su imali viziju prosperitetne države, evroatlantski orijentisane, sa dobrosusjedskim odnosima sa svima. Uvijek smo branili slabije, one ugrožene i diskriminisane. Zbog pravdoljubivosti PZP je prolazio golgotu, a mnogi su i posustajali.

Činjenica je da su u vrhu PZP-a jaki individualci, intelektualci s jasno profilisanim stavovima, koji ponekad imaju različit senzibilitet prema određenim pitanjima i nerijetko različite predmete interesovanja, što je za poštovanje. Istrajno i nepokolebljivo ću uvijek insistirati na doslednosti djelovanja na principima koji su nas okupili, a cilj je bio Crna Gora - kao građanska država, evroatlanski orijentisana, ekonomski prosperitetna, zasnovana na moralnim vrijednostima, s nultom tolerancijom na korupciju i kriminal uz poštovanje ljudskih prava i sloboda.

foto: Luka Zeković

Generalni sekretar da ne bude partijski vojnik

Da li ima dogovora kada će biti izabran generalni sekretar Skupštine?

Mi već imamo generalng sekretara koji je u punom mandatu. Lično imam profesionalnu i vrlo korektnu saradnju s gospodinom (Aleksandar) Klarićem i pozdravljam mnoge dobre inovativne stvari koje je uveo i uradio. Iskreno mislim da ta funkcija ne bi trebalo da bude dio političkih dogovora i partijskih raspodjela. Po meni, tu bi trebalo da imamo suvog profesionalca, dobrog pravnika zbog zakonodavne funkcije koja je primarna djelatnost predstavničkog doma građana i česte promjene na toj poziciji nijesu dobre ni za službu Skupštine kojom rukovodi generalni sekretar. Pravno formalno eventualni predlog za razrješenje postojećeg i izbor novog generalnog sekretara je u nadležnosti predsjednice Skupštine, a onda ćemo se mi na plenumu o tome izjašnjavati.

Obezbijeđen novac za Alimentacioni fond

Skupština je u srijedu usvojila Zakon o privremenom izdržavanju djece, koji je u proceduru predao Ženski klub krajem marta. Šta će taj zakon omogućiti da se poboljšaju prava djece i samohranih roditelja?

Vrlo sam ponosna na uspjeh Ženskog kluba, a posebno na ovaj zakon, koji će omogućiti da djeca ne ispaštaju ukoliko neodgovorni roditelj izbjegava redovno ili nepotpuno plaćanje alimentacije, već će država preuzeti odgovornost i iz Alimentacionog fonda omogućiti redovnost isplate alimentacije u visini određenoj sudskom presudom. Država će se kasnije, koristeći svoje mehanizme, naplatiti od neodgovornog roditelja i to s kamatom. Nažalost u Crnoj Gori je, po UNICEF-ovom istraživanju, svako treće dijete gladno, a to je, sigurna sam, značajnim dijelom i posljedica neredovnog plaćanja alimentacije. I iz tog razloga ovaj zakon je veoma značajan. On će se početi primjenjivati od novembra mjeseca, jer je neophodno da institucije do tada usklade određene zakone, da se u okviru Ministarstva finansija kao posebna organizaciona jedinica predvidi Alimentacioni fond, i da se propišu i podzakonski akti i formulari, kako bi sve bilo spremno za primjenu ovog zakona. Važno je istaći da su sredstva u budžetu za osnivanje Alimentacionog fonda obezbijeđena.

Za pomenuti Zakon o privremenom izdržavanju djece glasalo je 69 poslanika. Da li smatrate da je toliku podršku moguće obezbijediti i za usvajanje drugih važnih zakona

Svi zakoni koje smo mi, kao poslanice, članice kolegijuma Ženskog kluba do sada predlagale usvajani su punim konsenzusom svih prisutnih poslanika. To je zato što se Ženski klub bavi pitanjima koja su važna za dobrobit žena i djece. Tu smo jedinstvene, ne bavimo se dnevno-političkim temama, već temama koje nas spajaju, te je to razlog što se naši predlozi usvajaju punim konsenzusom. Tako će, sigurna sam, biti i ubuduće kad su predlozi Ženskog kluba u pitanju i realizacija ciljeva koje smo zacrtale našim programom. Pokazale smo da partijske i ideološke razlike nijesu prepreka kada su u pitanju interesi žena i djece. Toliko je toga što možemo da uradimo zajedno, i što nas spaja, da nikada na dnevni red ne moraju doći teme koje nas razdvajaju.

Kada su u pitanju zakonske inicijative drugih činilaca, posebno one koje tangiraju reviziju, sigurna sam da ne možemo doći do visokog saglasja, jer mi smo na samom početku demokratske tranzicije i imamo različite stavove po pitanju različitih rješenja.