Inflacija raste, ekonomska kriza se očekuje na jesen: Crna Gora oslonjena na Srbiju
Kako je Crna Gora globalnu krizu snabdijevanja energentima i osnovnim životnim namirnicama izazvanom ratom u Ukrajini dočekala bez robnih i rezervi nafte, već u martu su gorivo i osnovne životne namirnice poput žitarica, ulja i šećera dostigle cjenovni maksimum
Iako talas inflacije raste, a očekivanu ekonomsku krizu na jesen Crna Gora dočekuje bez robnih rezervi, hrane i energenata, iz Vlade ocjenjuju da situacija nije alarmantna, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kako je u parlamentu ocijenio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković "inflacija od 13,5 odsto nije nešto preveliko u odnosu na dešavanja u zemljama sa stabilnim ekonomijama u Evropskoj uniji".
Riječ je o najvećoj inflaciji u posljednjih petnaestak godina u Crnoj Gori.
Iako Crna Gora nema robne rezerve hrane ni energenata, čije se nestašice očekuju zbog globalnog poremećaja tržišta uzrokovanog agresijom Rusije na Ukrajinu, Joković, lider Socijalističke narodne partije (SNP), je optimista.
Optimizam zasnovan na obećanjima iz Srbije
U prilog tome navodi "izvanredne aranžmane" koje je, kako je kazao, ministarstvo poljoprivrede dogovorilo sa Srbijom tokom posjete vladine delegacije i premijera Dritana Abazovića krajem juna.
Tada je, prema njegovim riječima, sa čelnicima Srbije dogovoreno da će Crna Gora "imati prioritet zajedno sa Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom" u nabavci osnovnih životnih namirnica.
"I date su garancije, ako se Crna Gora odluči da ima državne robne rezerve – Srbija je rekla da za tri-četiri mjeseca možemo da nabavimo rezerve osnovnih životnih namirnica brašna, ulja i šećera", kazao je Joković.
Inače, Crna Gora je ukinula državne robne rezerve 2003. godine i umjesto njih usvojila Zakon o interventnim nabavkama koji omogućava državi da reaguje u slučaju globalnih poremećaja na tržištu goriva i osnovnih namirnica.
Joković dodaje da su iz Srbije garantovali i snabdijevanje crnogorskog tržišta koncentrovanom stočnom hranom.
Crna Gora je uvozno zavisna kad je u pitanju stočna hrana, a ovogodišnja sušna sezona i slab rod sijena udvostručili su cijene.
Treba li se osloniti samo na jednog uvoznika hrane?
"Mislim da ovaj optimizam potpredsjednika Jokovića nije utemeljen na činjenicama, nego na željama", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije (SDP), koja participira u Vladi.
Na pitanje RSE koliko je dobro da se u Crna Gora oslanja na jednu državu kao jedini "izvor hrane" u očekivanom kriznom periodu, Stanić kaže da to nije nelegitimno:
"Ali ono što je sistemska stvar je da se ne možete nikad oslanjati samo na jedan izvor bilo čega, bilo da je u pitanju hrana, energenti, ljekovi ili bilo što drugo".
On podsjeća da Crna Gora godišnje uvozi preko 500 miliona eura robe iz Srbije, koja je u prethodne dvije godine dva puta zabranila izvoz hrane, pa crnogorski mlinovi unaprijed plaćeno žito nijesu dobili.
"A kad tako idete u ovako nešto ozbiljno, bojim se da će na kraju građani Crne Gore trpjeti posljedice", smatra Stanić i dodaje da pojedini ministri rade "u očiglednoj koordinaciji" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Kako se štite komšije
Kako je Crna Gora globalnu krizu snabdijevanja energentima i osnovnim životnim namirnicama izazvanom ratom u Ukrajini dočekala bez robnih i rezervi nafte, već u martu su gorivo i osnovne životne namirnice poput žitarica, ulja i šećera dostigle cjenovni maksimum.
U uslovima globalne inflacije i poremećaja tržišta mnoge zemlje uvele su mjere kako bi zaštitile domaću proizvodnju i održali redovno snabdijevanje bez poskupljenja.
Vlada Srbije ukinula je zabranu izvoza pšenice i kukuruza, a slobodan izvoz će važiti do početka jeseni. Tada će se, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede, uraditi nova procjena zaliha.
Sjeverna Makedonija je od 20.jula do kraja godine zabranila izvoz ogrijevnog drveta, peleta i pšenice i pšeničnog brašna i ukinula carinu na uvoz suncokretovog ulja.
Sredinom juna je Bosna i Hercegovina zabranila izvoz ogrjevnog drveta naredna tri mjeseca.
Ekonomske brojke u društvu gdje je politika potisnula životna pitanja
Iako standard, svakodnevna poskupljenja i snadbijevanje brinu građane, te teme su u drugom planu u odnosu na politička pitanja, koja se tiču odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaska Crne Gore u Otvoreni Balkan, i slično.
Politika je potpuno potisnula ekonomiju, a partijski interesi su važniji od životnog standarda građana, smatra generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Crne Gore Srđa Keković.
"Oni nemaju vremena da se bave životnim pitanjima", kaže Keković za RSE.
Stoga je Sindikat uputio otvoreno pismo premijeru Abazoviću i Vladi.
Crna Gora se može izboriti sa bilo kojom ekonomskom krizom, ukoliko su tome posvećeni političari koje građani za to plaćaju, navodi se u pismu USS.
Upozoravaju, međutim, da je umjesto toga politika postala najprofitnija djelatnost.
"Sa malo ulaganja i rada, a bez odgovornosti, dobijete puno novca iz džepa građana, brojne privilegije i pozicije 'po dubini'", navode sindikalci i kažu da nijesu protiv visokih zarada funkcionera, ali da očekuju da ih radom i opravdaju.
Dodaju da izostaje domaćinski odnos u trošenju budžetskog novca.
Preko 120.000 zaposlenih u Crnoj Gori prima platu manju od iznosa minimalne potrošačke korpe od 750 eura, podaci su USS.
A sadašnja poskupljenja najviše pogađaju najranjivije grupe.
"Što je bolje od povećanja, kad je to pojela inflacija i opet su penzioneri sa najnižim primanjima prava socijala. Aj' mi kažite što se danas može kupiti za tih dvjestotinjak eura?", kaže za RSE predsjednik budvanskih penzionera Niko Zec.
Najniža penzija u Crnoj Gori je 162 eura, a posječna 328 eura.
Slične egistencijalne brige dijeli i preko 46.000 nezaposlenih.
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )