Poslanici će prije odmora pokušati da bar djelimično odblokiraju pravosuđe

Poslanici bi trebalo da se izjasne i o Rezoluciji povodom vojne agresije Rusije na Ukrajinu, što traže SDP, DPS, SD, URA, LP, BS i albanske stranke

9911 pregleda12 komentar(a)
Sa jedne od sjednica Skupštine, Foto: Skupština Crne Gore
L M
Ljubica Milićević

Prije nego krenu na odmor, poslanici će u posljednjoj sedmici jula, pokušati da urade ono što su skoro sve partije označile kao prioritet – izaberu članove Sudskog savjeta i eventualno jednog sudiju Ustavnog suda, kako bi djelimično deblokirali pravosuđe.

Na zasjedanju koje počinje sjutra (ponedjeljak 25. jul) traži se i parlamentarna istraga povodom dešavanja na Cetinju, kao i osuda ruske agresije na Ukrajinu.

Još pet dana redovnog zasjedanja Skupštine, i još najmanje deset tačaka dnevnog reda, sjednice koja počinje sjutra...

Poslanici će, između ostalog, raspravljati o predlogu opozicionog SD (Socijaldemokrate) i vladajućih DPS (Demokratska partija socijalista), BS (Bošnjačka stranka), SDP (Socijaldemokratska partija) i LP (Liberalna partija), da se otvori parlamentarna istraga povodom događaja na Cetinju 4. i 5 septembra prošle godine, kada je ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Cilj je, kako se navodi u Predlogu, da se ispita jesu li u postupanjima državnih organa prekršeni zakoni i izostala eventualna krivična odgovornost, čime se nije bavila bivša Vlada Zdravka Krivokapića.

Parlamentarnu istragu ali o aferi "Možura" traže opozicioni DF (Demokratski front), PzP (Pokret za promjene), Demokratska Crna Gora i Demos.

Poslanici bi trebalo da se izjasne i o Rezoluciji povodom vojne agresije Rusije na Ukrajinu, što traže SDP, DPS, SD, URA, LP, BS i albanske stranke.

Pred parlamentom je i, kako su to bezbroj puta naglasili iz skoro svih poslaničkih klubova, ključni zadatak – deblokada pravosuđa.

Ovog puta očekuju se imenovanja četiri člana Sudskog savjeta i makar jednog sudije Ustavnog suda, za šta je potrebna tropetinska podrška.

Prema informacijama “Vijesti”, najveće šanse da budu izabrani u Sudski savjet imaju dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć, advokat Dražen Medojević i profesor i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Radoje Korać.

Ustavni sud, koji je na ivici kvoruma, mogao bi, za sada, biti deblokiran izborom bar jednog sudije, a "Vijesti" su ranije objavile da najizglednije šanse ima predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

Dnevni red, izvjesno, biće dopunjen, između ostalog, Vladinim predlozima zakona o potvrđivanju pristupanja Finske i Švedske NATO-u dok DPS traži formiranje samostalne opštine Zeta, SDP legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, a Demokrate da se usvoji Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici tokom Drugog svjetskog rata.