CDT: Crna Gora nema adekvatnu zakonodavnu niti institucionalnu politiku zaštite kulturne baštine
"Država koja neće ili ne zna štititi svoju kulturnu baštinu će prije ili kasnije izgubiti svoju osobenost. To je i jedan od glavnih ciljeva devastatora imali oni ideološko-političke, religijske ili ekonomske motive. Nažalost, zaštita crnogorskog identiteta i kulture iz vatrenih govora političara vrlo rijetko se manifestovala u konkretnom zalaganju za očuvanje kulturnih i istorijskih spomenika"
Crna Gora nema adekvatnu zakonodavnu niti institucionalnu politiku zaštite kulturne baštine, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
"Njene institucije, u prethodnim godinama, nijesu bile u stanju da se suprotstave ozbiljnim devastacijama kulturnih dobara, niti da kazne počinioce ovog krivičnog djela. Država koja neće ili ne zna štititi svoju kulturnu baštinu će prije ili kasnije izgubiti svoju osobenost. To je i jedan od glavnih ciljeva devastatora imali oni ideološko-političke, religijske ili ekonomske motive. Nažalost, zaštita crnogorskog identiteta i kulture iz vatrenih govora političara vrlo rijetko se manifestovala u konkretnom zalaganju za očuvanje kulturnih i istorijskih spomenika", ističe se u saopštenju CDT koje potpisuje Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti i članica Savjeta CDT.
"U prvom dijelu našeg istraživanja objavljujemo sve relevantne informacije o devastacijama baštine u manastirskim kompleksima na Starčevu, Beškoj, Moračniku, Komu i lokalitetu Tophali u području Skadarskog jezera. Državni organi su, u prethodnom periodu, ovoj temi pristupali na način da evidentiraju pojave ali se nakon toga nije dešavalo ništa značajno. Oni su se, uglavnom, pokazali nesposobni da zaustave devastaciju u momentu dok se ona dešava. Sve se, najčešće, završavalo na zabranama i uskraćivanju dozvola na papiru. U stvarnosti, moćnim ekonomskim i političkim akterima se dozvoljava da nastave sa svojim planovima do momenta kad se ništa više ne može popraviti", piše u saopštenju CDT.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su naveli da su mnogobrojni primjeri devastacije kulturnih dobara širom zemlje zabilježeni ne samo u stručnim elaboratima Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), već i u reagovanjima i člancima stručnjaka/inja, novinara/ki, aktivista/kinja i odgovornih građanki i građana.
"Međutim, za počinioce nije bilo sankcija. Izvještaji Sudskog i Tužilačkog savjeta pokazuju da je bilo vrlo malo prijava i postupaka, a od uvođenja krivičnopravne zaštite 2010. godine donijete su samo dvije pravosnažne osuđujuće presude za oštećenje ili uništenje kulturnog dobra. Radovi izvedeni na kulturnim dobrima, posebno oni od kraja devedesetih godina XX i prve decenije XXI vijeka, ugrozili su one osobine kulturnih dobara (svojstva, osobenost, autentičnost, jedinstvenost u okviru svoje vrste, umjetnički značaj, ambijentalni značaj, naučni značaj, pejzažni značaj) zbog kojih su proglašeni kulturnim dobrima Crne Gore", kazali su iz CDT.
Iz te NVO poručuju da je potrebno da državne institucije značajno revidiraju postojeću politiku zaštite kulturnih dobara.
"Ovo se odnosi ne samo na zakonodavne promjene, već i na samu organizaciju kompletnog sistema zaštite do podizanja svijesti o tome šta kulturna baština zapravo znači za jedno društvo i kako je prosvijećena društva čuvaju i štite", kazali su iz CDT.
Navode da u pokušaju da zaustavi uništavanje našeg kulturnog blaga pokreću serijal "Devastacija kulturne baštine u Crnoj Gori" čiji prvi dio, koji se odnosi na Skadarsko jezero, potpisuje Koprivica.
"Naše istraživanje je bazirano na zvaničnim podacima koje smo dobili od državnih institucija, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, uvidom u relevantne zvanične baze podataka ili direktnim pristupom na terenu. U njemu, zbog preglednosti i čitljivosti objavljujemo samo manji dio materijala do koga smo došli u procesu istraživanja, ali smo spremni da ostatak stavimo na raspolaganje zainteresovanoj javnosti", piše u saopštenju.
Iz CDT su rekli da je publikacija pripremljena u okviru projekta "Akcija" koji ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koji opterećuju naše društvo.
"Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva", poručuju iz CDT.
Kompletnu studiju možete pročitati OVDJE
( Ne.V. )