Obavještajna provjera funkcionera prije izbora
ANB sprema izmjene zakona po ugledu na neke službe regiona, kako bi se izbjegle situacije poput one od petka kada je Vlada postavila generalnog inspektora ANB-a koji je osuđivan
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) radi na nacrtu resornog zakona kojim će, između ostalog, biti propisana obavještajna provjera javnih funkcionera koji imaju pristup bezbjednosno osjetljivim podacima, ali prije nego što budu izabrani, saznaju “Vijesti”.
U pitanju je nacrt novog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, čiju je izmjenu u ekspozeu najavio premijer Dritan Abazović. On je tada pomenuo reformu bezbjednosnog sektora, uz sagledavanje izmjena Zakona o ANB.
Predlagač zakona o ANB je Agencija, jer za razliku od većine institucija iznad kojih su vladini resori, ANB nema “drugostepeni organ”, odnosno ministarstvo.
Draft verzija zakona već postoji, saznaju “Vijesti”. Namjera novog direktora Sava Kentere, koji je došao iz civilnog sektora pa poznaje dobre procedure za najbolja rješenja, jeste da uradi upravo to. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, on je naložio da radna grupa ANB-a iskoristiti “najbolje prakse” iz Evropske unije a potom i okruženja, najprije Slovenije i Hrvatske prilikom izrade propisa.
Problem koji se pojavio u petak, kada je Vlada poslavila generalnog inspektora ANB-a koji je bio dva puta osuđivan, mogao je biti izbjegnut da u Crnoj Gori postoji zakonska odredba koja omogućava obavještajno bezbjednosne provjere kandidata za zvaničnike prije nego budu izabrani.
Takve odredbe već postoje u nekim propisima, poput onih u susjednoj Hrvatskoj.
Zakonom o sigurnosno obavještajnom sustavu Hrvatske predviđena je sigurnosna provjera zvaničnika i zaposlenih sigurnosno-obavještajnih agencija, predsjednika i članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i druge osobe za koje je to određeno odredbama tog i drugih zakona, odnosno uredbom Vlade, u postupku njihovog imenovanja na dužnost, odnosno prijema na rad.
U Zakonu o sigurnosnim provjerama razrađuje se da se temeljna sigurnosna provjera sprovodi za: osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost, koje se imenuju ili su imenovane za rukovodeće državne službenike, koje se primaju na rad ili rade u tijelima sigurnosno-obavještajnog sektora, osobe koje se primaju na rad ili rade u specijaliziranim tijelima za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije.
IA traži poništenje imenovanja Kurtija
Institut alternativa pozvao je Vladu da poništi postavljenje generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija.
”U trenutku kada je bezbjednosni sektor pod sjenkom ozbiljnih optužbi i u vapaju za ozbiljnom reformom, Vlada treba da poništi sporno rješenje i za generalnog inspektora postavi osobu nesporne biografije i kompetencija za poziciju ključnu za kontrolu rada ANB-a”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Milena Muk.
Ukoliko ne poništi postavljenje, kako se dodaje, Vlada dovodi u pitanje i kvalitet svih ostalih bezbjednosnih provjera i procedura zasnivanja radnog odnosa u sektoru bezbjednosti. “Ovakvim rješenjem za jednu od ključnih pozicija u ANB-u Vlada je otvoreno prekršila zakon, imajući u vidu medijske izvještaje i informacije o pravosnažnim presudama za ozbiljna krivična djela nedavno postavljenog inspektora”, navodi Muk.
Ona je podsjetila da generalni inspektor vrši kontrolu nad svim pitanjima od značaja za rad Agencije. “Zakonom o ANB-u je propisano da radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice koje je pravosnažno osuđivano za neko krivično djelo i ukoliko postoji bezbjednosni rizik za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji. Ove odredbe dovoljan su razlog da se postavljenje povratnika u izvršenju krivičnih djela ni ne razmatra na tako osjetljivim pozicijama”, navela je.
Opravdanje se, prema njenim riječima, ne može tražiti u birokratskim formalnostima vođenja kaznene evidencije. “Bezbjednosna provjera koja ima odlučujuću ulogu prilikom angažovanja u bezbjednosnom sektoru nije administrativna provjera upisa i brisanja iz kaznene evidencije, na šta su predsjednik i pojedini članovi Vlade pokušali da je svedu, već treba da obuhvati sve aspekte bezbjednosnog rizika. Ukoliko višestruko vršenje krivičnih djela nije prepreka za “prelaznu ocjenu” na bezbjednosnoj provjeri, opravdano se postavlja pitanje za šta se još sve otvara prostor ovakvim snižavanjem kriterijuma”, navela je Milena Muk.
Kurti je osuđivan za ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja.
( Mila Radulović )