Menstrualna higijena je pravo na zdravlje

Menstrualna higijena je pravo na zdravlje, a menstrualno siromaštvo je ozbiljna i teška situacija, poručeno je sa okruglog stola koji je organizovalo Ministarstvo sporta i mladih.

Programska direktorica CAZAS-a Sanja Šišović kazala je da može doći do negativnih zdravstvenih posljedica po ženu ukoliko nije u mogućnosti da obezbijedi proizvode menstrualne higijene.

“Kao što imate pravo da odete kod izabranog ljekara, imate pravo kod ginekologa na recept za pilule za regulaciju menstrualnog ciklusa”, rekla je Šišović dodajući da ti ljekovi nijesu besplatni, već da iziskuju veću iznos novca.

Ona smatra da svaki problem koji se tiče žena, jako uporište nalazi u rodnoj neravnopravnosti.

Šišović je kazala da je CAZAS sproveo upitnik krajem marta i početkom aprila u kojem su učestvovale 1.134 ispitanice.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da pola ispitanica kupuje sredstva za menstrualnu higijenu od svog novca, a pola traži novac roditeljima.

Istraživanje je pokazalo da su najčešće korišćeni proizvodi jednokratni ulošci i tamponi, a višekratni- platneni nepromočivi ulošci i menstrualne čašice.

“Najveći broj osoba, 95,6 odsto, koristi jednokratne higijenske ulošci”, navela je Cikotić, ističući da je u pitanju potencijalno infektivni otpad.

Na pitanje da li se dešavalo da ne mogu priušte higijenske menstrulalne proizvode, skoro četvrtina ispitanica je odgovorilo “da”, dok je 75,3 odsto kazalo “ne”.

Šišović je rekla da su ispitanice kazale da mjesečno izdvajaju do pet eura za higijenske menstrulane proizvode.

Prema rezultatia upitnika, na ljekove protiv bolova ispitanice troše od dva do pet eura.

šišović je rekla da ima značajan dio ispitnica što ne mogu sebi sa priušte tablete protiv bolova – 250 ispitanica.

Ona je kazala da 80,2 ispitanica smatra da su proizvodi za menstrualnu higijenu skupi u odnosu na životni standard u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, većina ispitnica - 96,6 odsto saglasno je sa tim da bi ti proizvodi trebalo da budu besplatni i da se nalaze u toaletima u škola i fakulteta.

“Ovih 0,4 odsto smatra da bi trebalo da budu besplatni svugdje”, dodala je Šišović.

Državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih Amina Cikotić kazala je da menstrualno siromaštvo problem koji obuhvata nemogućnost djevojčica da obezbijede higijenska stredstva.

“Ne samo uložaka i tampone, već i ljekova za bolove i ljekova koji regulišu menstrualni ciklus”, kazala je Cikotić.

Ona je rekla da problem ima dva aspekta – psihološki i finansijski.

Cikotić je kazala da su proizvodi za menstrualnu higijenu skupi i da postoji veliki broj siromašnih porodica, u kojima su makar dvije žene koje treba da obezbijede te proizvode.

“Sa psihološke strane problem je taj što se djevojčice zbog ovoga povlače u sebe, stide, ne mogu da govore o ovom problemu”, rekla je Cikotić.

Ona je, govoreći o primjerima pozitivne prakse iz regiona, izdvojila Bosnu i Hercegovinu, odnosno kanton Sarajevo, čija je Vlada obezbijedila besplatne uloške u osnovnim i srednjima školama.

“Hrvatska je prošle godine radila ozbiljno istraživanje koje je utvrdilo da čak trećina ispitanika štedi na ovim proizvodima. Oni su uveli subvencije, smanjili stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV)”, kazala je Cikotić.

Ona je navela primjer Škotske i Novog Zelanda gdje su proizvodi za menstrualnu higijenu potpuno besplatni i dostupni svim ženama.

Cikotić je rekla da je Njemačka snizila PDV na menstrualne prozvode, a Kenija, Kanada, Australija i Indija potpuno ukinuli PDV na te proizvode.

Ona je navela da Crna Gora ima najvišu stopa PDV na te proizvode 21 odsto, koji nije smanjivan iako je bilo inicijativa u tom pravcu.

“To govori kolika je stigmatizacija ovog problema i koliko nije bilo volje da se riješi taj problem”, kazala je Cikotić.

Posebno pitanje je stigma, kazala je Cikotić i dodala da treba oslobađati roditelje tabua i stega.

“I kao zemlja koja teži ka Evropskoj uniji, zaista moramo da se ozbiljno da se pozabavimo ovim pitanjem”, poručila Cikotić.

Psihološkinja Ana Kreponić, govoreći o menstruaciji, kazala je da je to najvažniji biološki proces koje se dešava u ženskom organizmu.

Ona je, govoreći o problemu sa kojim se žene suočavaju, kazala da se problem ne može riješiti ako se ne pokrene dijalog po tom pitanju.

Kreponić je navela da je menstrualno siromaštvo ozbiljna i teška situacija.

“Nedostatak higijenskih proizvoda i nepošteda uobičajenih aktivnosti zbog bolova može da izazove psihološke probleme”, kazala je ona.

Kreponić je kazala da “smo mi skloni da vjerujemo da je ovo vezano za neke druge kulture i neke druge ekonomije i onda smo svi šokirani - zar ima djevojčica koje ne idu u školu zbog toga”.

“Menstruacija je sve samo ne ženski problem, govorimo o polovini svjetske populacije”, kazala je ona.

Kreponić je kazala da ta tema izaziva neprijatnost i visok stepen socijalne anksioznosti kod žena.

“Važno je ženama dati informaciju o ovoj temi i uvid u to koje sve izazove sama menstruacija može da stave pred njih”, rekla je Kreponić.

( Mina )