Rasprava o Predlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici: Žrtve ugrađene u vječni temelj slobode i dostojanstva
Rezolucija je, kako je rekao Koprivica, i podsticaj da Vlada planira izgradnju memorijalnih centara u Pivi i Velici, kao i da se ovim zločinima nađe mjesto u nastavnim programima
Poslanici u Skupštini raspravljaju o Predlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, koji su podnijeli poslanici Demokratske Crne Gore.
U ime predlagača, poslanik Demokrata Momo Koprivica, kazao je da su Piva i Velika prošle kroz stradanje i raspeće.
“Pivske i veličke žrtve ugrađene su u vječni temelj slobode i dostojanstva našeg naroda”.
On je istakao da Rezolucija daje konkretne podsticaje da država preduzme određene mjere:
“Da se 7. jun i 28. jul ustanove za dane sjećanja na žrtve nacifašizma u Pivi i Velici. Drugo - da se formira mješovita državna komisija, čiji bi zadatak bio prikupljanje i temeljna obrada činjenica i dokumentacione i druge građe, kako bi se dodatno rasvijetilili ovi zločini i popisala imena žrtava”.
Rezolucija je, kako je rekao, i podsticaj da Vlada planira izgradnju memorijalnih centara u Pivi i Velici, kao i da se ovim zločinima nađe mjesto u nastavnim programima.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović (DF) je rekao da je rasprava o ovom dokumentu važna, jer se o ovim zločinima nije dovoljno govorilo.
“Jeste bolna tema, ali naš dug prema žrtvama je da se sazna ko je počinio te zločine, bilo da se radi o nacistima ili o balistima sa Kosova i Metohije ili o vulnetarima iz Plava i Gusinja i da se spriječi da neko danas slavi te zlikovce”, rekao je Vučurović.
Poslanik Dragutin Papović je u ime kluba poslanika DPS-a rekao da, podatak u Rezoluciji da nijedan počinilac zločina nije zbog tog nedjela izveden pred bilo koji domaći ili međunarodni sud, ne odgovara činjenicama.
“Glavnom organizatoru operacije “Švarc”, feldmaršalu Kajtelu je zbog svih zločina u Drugom svjetskom ratu suđeno u procesu u Nirnbergu i osuđen je na smrt 1946. godine. Glavnokomandujući operacije “Švarc” , njemački general Rudolf Liters je umro u sovjetskom zarobljeništvu 1945.godine”, kazao je, između ostalog, Papović, prezentujući istorijsku pozadinu događaja u Pivi i Velici.
Poslanik DF-a Milan Knežević rekao je da je sjećanje na Veliku i Pivu pomen za svakog znanog i neznanog, nevino stradalog Srbina, kojeg su zakonom o zaboravu htjeli da zabrane.
“Princ Eugen i Skenderbeg - kako to egzotično zvuči. U nekim evropskim i regionalnim restoranima, tako se naziva jedna torta i jedan konjak. Ali, kad u Crnoj Gori pomenete princ Eugen i Skenderbeg, prva je asocijacija na SS divizije koje su u junu 1943. i krajem jula 1944.U u Velici i Pivi izvršili genocid, ubivši u Velici 118 -oro djece, a u Pivi 109-oro djece”, rekao je Knežević.
U ime kluba SNP-a, poslanik Dragan Vukić je kazao da usvajanjem ove Rezolucije Crna Gora, kao antifašistička država, potvrđuje svoju snažnu volju i riješenost da doprinese utvrđivanju pune istine o nacifašističkim zločinima.
“Da učini sve, kako se tragična stradanja ljudi, etničkih, vjerskih i drugih grupa, nikad i nigdje ne bi ponovila”, rekao je Vukić.
Predsjednik kluba poslanika “Demokrate-Demos”, Boris Bogdanović, rekao je da Rezolucijom žele da odaju počast svim stradalima i žrtvama nacista i fašista koji su stradali u Velici i Pivi 1943.i 1944.godine.
“Ovim predlogom želimo da zauvijek urežemo sjećanje na preko 1.840 ljudi, od čega 1.290 u Pivi, preko 550 djece u Pivi i preko 550 muškaraca, žena i djece u Velici, koji su stradali samo zato što su bili nepodobni”, istakao je Bogdanović.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović rekao je da nemaju ništa protiv da se otvaraju ove teme iz prošlosti, niti na sadržinu rezolucije, ali su glasali protiv toga da se ova tačka uvrsti u dnevni red Skupštine, jer se u njenom nazivu pominje termin “genocid”.
“Mi kao Skupština ne treba da uzimamo ulogu sudije, da se bavimo pravnim kvalifikacijama nekih djela, naročito ratnih zločina. Za to su nadležne druge institucije”, rekao je Smailović.
Istakao je da bi BS podržala Rezoluciju ako bi se promijenio termin “genocid” u nazivu dokumenta.
Šef kluba albanskih poslanika Genci Nimanbegu rekao je da će Rezolucija dobiti podršku u Skupštini, ali je pitao zašto se raspravlja o nečemu što se desilo četrdesetih godina prošlog vijeka.
“Izgleda da smo svi parcijalno učili istoriju i da i dan danas to radimo”.
( Željka Vučinić )