Krah finansijskih istraga jača kriminal i korupciju

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je za šest godina uspjelo da trajno oduzme samo dva stana i 3.063 mtara kvadratna zemlje, za koje je dokazalo da su stečeni kriminalom. U istom periodu, pokrenuto je 79 finansijskih istraga, a uspješno su okončane - dvije.

To je bilans finansijskih istraga SDT-a, prema izvještajima tužilaštava od 2016. do 2021. godine.

Vođenje uspješnih finansijskih istraga, pored neefikasnosti SDT-a, ali i cjelokupnog pravosudnog sistema, sprečavaju i druge karike u lancu. Problem je bila i spremnost Uprave policije da se uhvati u koštac sa ovim problemima, ali i drugih institucija važnih za sprovođenje finansijskih istraga. Tako, Crna Gora nema Centralizovani registar bankovnih računa, ni Registar stvarnih vlasnika još nije dostupan, a podaci Državnog katastra često su zastareli.

Bila je otežana i međunarodna saradnja. Crna Gora, tokom 2019. i 2020.godine, nije imala pristup ključnim međunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama. Do toga je došlo kada je Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma postala dio Uprave policije, pa je Crna Gora godinu dana bila isključena iz Egmont Grupe - međunarodne asocijacije finansijsko-obavještajnih službi, koja je obezbjeđivala svjetsku razmjenu obavještajnih podataka o pranju novca.

Poznati regionalni stručnjak za borbu protiv korupcije, Slovenac Drago Kos, za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kaže da su finansijske istrage osnovno sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da su te istrage mnogo važnije od samog dokazivanja krivičnog djela i odlaska u zatvor.

”Suština borbe protiv kriminala već dugo nije stavljanje ljudi iza rešetaka, već oduzimanje imovine i novca, to njih najviše boli”, ističe Kos.

Kos ističe da bi policija i tužilaštvo treba da promijene način djelovanja. Trebalo bi odmah da pokrenu istrage o tokovima novca i dokazivanju protivpravno stečene imovinske koristi, umjesto što se obično bave samo onim elementima krivičnih djela koji dokazuju krivicu pred sudom.

SDT i Viši sud u Podgorici su odbili zahtjeve CIN-CG za slobodnim pristupom informacijama o finansijskim istragama vođenim od 2016. godine. Nijesmo dobili ni rješenja kojima se usvajaju ili odbijaju zahtjevi za trajno oduzimanje imovine, ali ni one o obustavljenim istragama.

Prema javno dostupnim izvještajima SDT-a, 2016. godine donijeta su gotovo sva rješenja o trajno oduzetoj imovini i to u takozvanom predmetu “zelena milja” zbog šverca narkotika. U ovom predmetu oduzet je stan od 53 metra kvadratna od osuđenog člana grupe Dejana Rovčanina. U tom predmetu oduzeto je i zemljište od 3,063 metra kvadratna.

Prema dostupnim podacima SDT-a, 2019. godine trajno je oduzet i stan od 193 metra kvadratna od Miloša Marovića, sina Svetozara Marovića, odbjeglog šefa budvanske kriminalne grupe koja je osuđena zbog milionskih malverzacija. Oko ovog stana, međutim, sada se vodi spor, jer Milošev bivši poslovni partner Petar Miloš tvrdi da je mlađem Maroviću pozajmljivao novac, na osnovu kog je upisana hipoteka upravo na nekretninu koai je oduzeta.

Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore tužio je njih dvojicu, tražeći da se poništi ugovor o navodnom zajmu od 236.000 eura, na osnovu koga sada Petar Miloš pokušava da proda oduzeti stan.

Iako su iz SDT-a u medijima ranije tvrdili da su u tkz. “budvanskim predmetima” trajno oduzeli i vilu u Bečićima, u izvještajima tužilaštava se nigdje ne pominje da je ova nekretnina supruge Svetozara Marovića trajno oduzeta. CIN-CG je tražio pojašnjanja oko vile, međutim, SDT nije odgovorio ni na taj upit.

Privremeno oduzimaju milione, pa ih vraćaju uz odštete

SDT godinama dok je na čelu bio Milivoje Katnić nije propuštao da se pohvali milionskom imovinom koju oduzima, ali samo privremeno dok traje sudski postupak. U svim velikim slučajevima, kao što su oni vođeni protiv Kalića ili Šarića, zaplijenjena imovina je vraćena. I ne samo to, građani su iz budžeta platili i milionske odštete zbog nepravilnog održavanja, ili izgubljene dobiti ove privremeno oduzete imovine.

Nakon 2016. godine, u kojoj su pokrenute dvije finansijske istrage i trajno oduzeta imovina u slučaju “zelena milja”, prema izvještajima tužilaštva, u 2017. godini pokrenuto je 19 finansijskih istraga. Nije bilo trajnog oduzimanja imovine, a SDT je tražio privremenu zapljenu u osam predmeta.

U 2018. godini pokrenute su finansijske istrage u sedam predmeta. Iz ranijeg perioda aktivno je bilo 20 finansijskih istraga.Tražili su privremeno oduzimanje imovine u sedam predmeta. Ni ove godine nije bilo trajno oduzete imovine.

U 2019. godini pokrenute su finansijske istrage u 15 predmeta, a u radu je, prema podacima SDT-a, bilo i 29 finansijskih istraga iz ranijih godina. Te godine tražili su privremeno oduzimanje imovine u šest predmeta, a trajno je oduzet samo stan Miloša Marovića, koji je bio procijenjen na 300.000 eura, što je mnogo manje od štete koju je ova grupa nanijela društvu.

Tokom 2020. pokrenute su finansijske istrage u 11 predmeta i jedno proširenje postojeće finansijske istrage. U radu je bilo i 32 finansijske istrage iz ranijih godina, dvije su obustavljene, a privremeno je oduzeta imovina u 11 predmeta. Nije bilo trajnog oduzimanja imovine.

U 2021. u 25 predmeta pokrenuta je finansijska istraga i u jednom predmetu je proširena postojeća, a u radu je bilo i 44 istrage iz ranijih godina. Jedna finansijska istraga je obustavljena, a u četiri predmeta je privremeno oduzeta imovina. Ni ove godine, prema izvještajima, nije bilo trajnog oduzimanja imovine.

U izvještaju Tužilačkog savjeta (TS) za 2021. godinu se prvi put pominje i koliko su trajale finansijske istrage. “Finansijske istrage su minimalno trajale 15 dana, a maksimalno šest godina, tako da su u prosjeku istrage po licima trajale 85 dana”.

EU traži rezultate u oduzimanju imovine

Da je situacija u sprovođenju finansijskih istraga loša upozorava već godinama i Evropska komisija (EK). U izvještaju za 2021. ističe se da su u Crnoj Gori veoma skromni rezultati vezani za oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima i korupcijom na visokom nivou.

”Treba poboljšati bilans ostvarenih rezultata u privremenom i trajnom oduzimanju imovine i pravosnažnim sudskim odlukama u predmetima korupcije”, piše u izvještaju.

EK traži da se revidiraju zakoni vezani za finansijske istrage i povraćaj imovine, te da se usklade sa međunarodnim standardima i praksama Evropske unije. Zahtijeva se i integrisani pristup svih organa, kako bi se obezbijedili uslovi za uspostavljanje održivog bilansa rezultata u ovoj oblasti.

Pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na reformu pravosuđa, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Crna Gora je otvorila prije gotovo devet godina.

U prethodnim izvještajima EK se ističe i da stanje katastra u Crnoj Gori, čiji su podaci nedovoljni i dijelom zastareli, predstavlja prepreku za efikasne finansijske istrage. Napominje se i da mimo SDT-a, osnovni i viši tužioci gotovo uopšte ne pokreću finansijske istrage. “Praksa finansijske istrage i dalje se razlikuje od prakse EU i standarda Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), jer se koristi samo kao način za realizaciju takozvane ‘proširene konfiskacije’, a ne kao podrška sprovođenju same kriminalističke istrage”.

Ističe se i da se međunarodna policijska saradnja, ključna u finansijskim istragama, nedovoljno koristi, te da Crna Gora nema centralizovani registar bankovnih računa, niti registar stvarnih vlasnika, što predstavlja zahtjev iz pete Direktive EU protiv pranja novca.

”U njihovom odsustvu, identifikacija stvarnih vlasnika privatnih kompanija i praćenje finansijskih transakcija i dalje traju dugo i predstavljaju izazov”, dodaje se u dokumentu.

Miljanić: Rak rana crnogorskih institucija

”Finansijske istrage su rak rana crnogorskih institucija”, kaže za CIN-CG ministar bez portfelja zadužen za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić. On ocjenjuje da se do sada traljavo radilo, te da je to jedan od glavnih razloga što imamo malo slučajeva trajno oduzete imovine.

Neophodna je, smatra Miljanić, puna koordinacija svih institucija sistema da bi se uspješno vodile finansijske istrage.

”Suština borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije je da se nelegalni finansijski tokovi prekinu i oduzme imovina”, naglašava i ministar.

Kos dodaje i da bi finansijske istrage bile uspješne, registri moraju da funkcionišu, da je sve ažurirano i u elektronskoj formi.

Nije dovoljno da postoji zakon, mora postojati neko ko hoće i umije da upotrijebi taj zakon, kaže Kos.

Trebalo bi, dodaje, pojačati i brojčano i znanjem i tužilaštvo i policiju, jer imaju veoma značajna ovlašćenja, koja iziskuju mnogo rada.

”Moraju postojati ljudi specijalizovani za to u policiji i tužilaštvu koji će praktično samo time da se bave, treba ih osloboditi drugih obaveza”, ocjenjuje Kos.

Miljanić dodaje da je međunarodna zajednica itekako raspoložena da pruži maksimalnu podršku i u angažovanju eksperata, jer mi nemamo dovoljno kadra koji može iznijeti ovu borbu.

On objašnjava da, između ostalog, imamo i jako malo finansijskih stručnjaka koji hoće da rade taj posao, jer su plate male.

”Ako neko u banci ima mnogo veću platu, zašto bi radio taj težak i rizičan posao”, pojašnjava ministar.

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, koji bi ubrzo tebalo da se osnuje, uvezaće sve institucije, što bi trebalo da olakša i vođenje finansijskih istraga, tvrdi ministar Miljanić.

”Savjet će izraditi i Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nikad nije imala tu strategiju”, naglašava on.

Drago Kos prenosi slovenačka iskustva. Tamo je Ustavni sud poništio zakon, jer je predviđao i retroaktivno oduzimanje imovine, pa rezultati, ni u toj državi, nijesu zadovoljavajući.

Naš region bi trebao da slijedi primjere skandinavskih zemalja, koje su dosta uspješne po tom pitanju, zaključuje Kos. “Na počiniocu je da dokaže odakle mu imovina”, ističe on.

Mijenjaju zakon da bi oduzimali imovinu bez presude

Naš Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću iz 2015. godine predviđa oduzimanje cjelokupne imovine i novca koji su pribavljeni krivičnim djelom. Pored toga oduzima se i sva imovina za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelima, osim ako počinilac “ne učini vjerovatnim” da je stekao legalno. Imovina se može oduzeti i od članova porodice i povezanih lica.

Ministarstvo pravde radi na izmjenama ovog zakona, kako bi se imovina ubuduće mogla oduzimati i bez presude suda, što sugerišu i iz EK. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je u završnoj fazi i uskoro se očekuje njegovo usvajanje.

Iz Ministarstva pravde za CIN-CG nijesu precizirali kada će Predlog biti završen, navodeći da rade na njemu u skladu sa preporukama eksperata EU, kako bi dobili kvalitetan zakon.

U Bijelom Polju oduzeto 15 eura

Viši sud u Bijelom Polju je od 2016. godine do danas trajno oduzeo - 15 eura. To piše u odgovoru predsjednika Suda Milana Smolovića, na zahtjev CIN-CG o slobodnom pristupu informacijama.

”U traženom periodu protiv okrivljenog M.LJ., koji je oglašen krivim zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i osuđen na godinu dana zatvora, izrečena je mjera bezbjednosti oduzimanja novčanica u apoenima od 10 i pet eura”.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je u posljednjih nekoliko godina pokrenulo 14 finansijskih istraga. Od Višeg suda u Podgorici tražili su samo trajno oduzimanje jednog stana u Svetom Stefanu od 36 metara kvadratnih.

U izvještaju TS-a se ističe da u podgoričkom Višem tužilaštvu ne postoje posebna odjeljenja specijalizovana za efikasno vođenje finansijskih istraga i finansijskog kriminala.

( Maja Boričić )