Velika mrlja vladajuće većine: Kako je vlast pojela demokratiju
Državna izborna komisija možda donese tumačenje odluke Ustavnog suda u vezi sa lokalnim izborima, ali tek kad ona bude objavljena u Službenom listu. Pravna hajdučija parlamentarne većine proizvela pravni galimatijas, zakoniti izlaz izuzetno teško pronaći, smatra Boris Bogdanović. Jedan od pobjednika izbora 2020. Đukanoviću “na tacni” ponovo dao političku moć odlučivanja, poručuje Ines Mrdović
Neustavne zakonske izmjene parlamentarne većine nanijele su tešku mrlju demokratskim procesima Crne Gore, smatraju sagovornici “Vijesti” i ukazuju na mogućnost da je to učinjeno da bi se predsjedniku države ostavilo što više manevarskog prostora za određivanje konačnog termina održavanja izbora u opštinama u kojima je mandat odbornicima već istekao.
Ustavni sud je u četvrtak ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Između ostalog, to je i reizbor predsjednika opština kojima je isticao mandat zbog odlaganja izbora za 23. oktobar.
Za odluku je glasalo svih četvoro sudija, uz izdvojeno mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića. Iličković je “Vijestima” ranije kazao da su izdvojili mišljenje jer odluka ostavlje dileme u vezi sa ponovo izabranim predsjednicima opština i raspisivanjem izbora za 23. oktobar.
Pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale nezvanično su saopštili da su sve odluke na osnovu neustavnog zakona sporne, uključujući te izbore. Rješenje vide u tome da predsjednik države Milo Đukanović poništi prethodnu odluku o raspisivanju izbora za 23. oktobar, da Vlada do novih izbora uvede odbor povjerenika u svih 14 opština, kao što se već radi u Budvi i Tivtu. To bi, navode, ubrzalo raspisivanje izbora u novom datumu.
Predlog za ocjenu ustavnosti podnijeli su ranije poslanici Demokratskog fronta i nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
Narušen pravni poredak
Izvršna direktorica ASP Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da je u ovom času nekoliko otvorenih pitanja.
”Prvo je kada će odluka Ustavnog suda stupiti na snagu, odnosno da li će biti prolongiranja u tom smislu, jer je bilo slučajeva da se kasni sa njihovim objavama. Istovremeno, loptica je u Đukanovićevom dvorištu. S obzirom na to da se radi o prvorazrednom pitanju od javnog interesa i odluci Ustavnog suda kojom se utvrđuje da je neustavnim zakonskim dopunama narušen pravni poredak zemlje, svaki predsjednik države kojem su na prvom mjestu briga o javnom interesu i vladavini prava bi promptno oglasio nevažećim ranije odluke i donio nove o raspisivanju izbora (računajući od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda)”, kazala je ona.
Ipak, kako je dodala, s obzirom na to da se radi o trodecenijskom lideru zahvaljujući čijoj se politici u dobroj mjeri ova zemlja označava zarobljenom i zemljom nevladavine prava, ne treba biti pretjerani optimista.
”Vidjećemo brzo da li će u zemlji, gdje su partije pojele demokratiju za doručak, odluke biti u javnom ili partijskom interesu. U svakom slučaju, poražavajuće je da mu je jedan od pobjednika izbora u avgustu 2020. godine bukvalno ‘na tacni’ ponovo dao političku moć odlučivanja. Posebno imajući u vidu da partija predsjednika države u poslednjim izbornim ciklusima bilježi trend pada, pa ovakvo vraćanje političke moći u njegove ruke mu je svakako ‘vjetar u leđa’, kojem se krajem 2020. teško mogao nadati”.
Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja, Boris Bastijančić, nedavno je kazao da će Đukanović detaljno analizirati i spoznati sadržinu odluke Ustavnog suda, a zatim postupiti “blagovremeno u skladu sa njenim pravnim dejstvom”.
Odluka Ustavnog suda još nije objavljena u Službenom listu.
”Sinhronizacija” suda i vrha vlasti
Razloge što Ustavni sud nije postupio hitno, kako je nalagao javni interes, u Demokratskoj Crnoj Gori prepoznaju u tome što je vrh trenutne “nelegitimne” DPS-URA-SNP vlasti obezbijedio kod pojedinaca iz Ustavnog suda punu sinhronizaciju aktivnosti.
”To nas je sve skupa dovelo u trenutnu situaciju da lokalni izbori nijesu održani u obaveznom roku, a da lokalne vlasti sada funkcionišu bez ikakvog legaliteta i legitimiteta. Pravna hajdučija aktuelne parlamentarne većine neustavnog odlaganja redovnih lokalnih izbora kojoj svjedočimo, proizvela je takav pravni galimatijas da je zakoniti izlaz iz njega izuzetno teško pronaći”, kaže za “Vijesti” predsjednik kluba poslanika Demokrate-Demos “Mir je naša nacija” Boris Bogdanović.
Dodaje da bez želje da se bavi predviđanjima šta će se dalje dešavati, čini se da se kao nužno nameće potreba da Skupština hitno razriješi ovu situaciju.
Navodi da je odluka Ustavnog suda došla kasno i ne nudi do kraja jasnu pravnu situaciju jer je izbjegnuto da se saopšti da li se poništavaju i sve pravne posljedice primjene dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi.
Iz Ustavnog suda za “Vijesti” su kazali da, saglasno odredbi člana 105 Poslovnika, Ustavni sud ne pruža pravnu pomoć, niti je nadležan za davanje tumačenja i objašnjenja primjene ustavnosudskih odluka i rješenja.
DIK: Informisani smo iz medija
”Vijesti” su pitale Državnu izbornu komisija (DIK) da li će donositi pravno mišljenje ili tumačenje ovakve odluke suda.
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša odgovorio je da će odlučiti o tome da li treba donositi pravno uputstvo ili mišljenje o odluci Ustavnog suda, tek kad ona bude objavljena.
Napominje da je DIK o odluci zasada informisan samo iz medija.
”Tek nakon što odluka stupi na snagu i bude objavljena, DIK će moći cijeniti da li je potrebno donijeti pravno uputstvo ili mišljenje. Napominjem da DIK pravno uputstvo ili mišljenje donosi u situaciji kada postoje izvjesne nejasnoće ili nedoumice u primjeni zakona”, kazao je Mugoša.
Ines Mrdović smatra da kako god da se završi saga o lokalnim izborima u zemlji, ovo je teška mrlja u demokratskim procesima, ali se nakon odluke Ustavnog suda građani treba da nadaju da će oni crnogorski poslanici koji su “zabili glavu u pijesak” i zarad partijskih interesa podržali očigledno neustavne zakonske izmjene naučiti lekciju - nema vladanja bez izbora.
Kazala je da od časa kada stupi na snagu odluka Ustavnog, nijedna pravna radnja zasnovana na dopunama tog propisa ne može proizvoditi pravno dejstvo i sve odluke moraju biti stavljene van snage.
Dodala je da, što se tiče izbora lokalnih funkcionera u više lokalnih samouprava kojima je mandat produžen bez izbora, te odluke više ne mogu proizvoditi pravno dejstvo, jer su neustavno produženi mandati bili posljedica neustavnog propisa.
ASP će, kako je najavila, Ustavnom sudu uputiti više odvojenih inicijativa, kojima će tražiti ocjenu ustavnosti izbora predsjednika opština u prethodnom periodu.
Boris Bogdanović kaže da su očekivali da će Ustavni sud proglasiti neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koje je sadašnja, “nelegitimna” parlamentarna većina usvojila 9. maja 2022. godine.
”Nažalost, o očiglednoj neustavnosti ovog zakona, donesenog isključivo sa motivacijom da se odlože redovni lokalni izbori u 14 opština, Ustavni sud je odlučivao tek 28. jula, odnosno 81 dan od kada je Skupština usvojila Zakon. Postojao je naglašen javni interes i društvena potreba da Ustavni sud u najkraćem mogućem roku odluči o (ne)ustavnosti ovog zakona kako bi nakon njegove odluke ostalo dovoljno vremena da se lokalni izbori u 14 opština održe u redovnom terminu koji je obezbjeđivao izbor novog odborničkog sastava prije isteka četvorogodišnjeg mandata u ovim opštinama”, rekao je Bogdanović.
Dodaje da je logično zaključiti da je aktuelni predsjednik Ustavnog suda (Budimir Šćepanović) odlagao donošenje odluke, s namjerom da omogući važenje tog Zakona makar toliko da ga aktuelna parlamentarna većina iskoristi da se izbori u 14 opština ne održe u junu, već da se pomjere za jesen.
”Takođe naglašavamo da su dvoje, od ukupno četvoro sudija Ustavnog suda (Iličković i Gogić), svojim izdvojenim mišljenjem, izrazili svojevrstan protest što je ova odluka Ustavnog suda došla kasno, ali i što i nakon što je donesena, ne nudi do kraja jasnu pravnu situaciju jer je odlukom Ustavnog suda izbjegnuto da se saopšti da li se poništavaju i sve pravne posljedice primjene neustavnog Zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi. Vjerujemo da je i to učinjeno ciljano kako bi se aktuelnom predsjedniku Crne Gore ostavilo što više manevarskog prostora za opredjeljivanje konačnog termina održavanja lokalnih izbora u opštinama u kojima je četvorogodišnji mandat odbornicima već istekao”, rekao je Bogdanović.
Haos mogao biti spriječen
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica smatra da je sud reagovao na vrijeme, odmah nakon sporne promjene zakona, “mogla se spriječiti nastala šteta, haos u pravnom sistemu, ali i simbolične posljedice koje za demokratije imaju ovako nasilni pravni činovi”.
”Ono što izaziva veliku zabrinutost je da sada i zvanično možemo konstatovati da imamo političke elite koje su spremne podrivati demokratiju u sopstvenoj državi radi najsebičnijih partijskih interesa. Ne samo da su se ove elite poigrale sa našim pravnim i političkim poretkom, već su prouzrokovale haos u 14 lokalnih zajednica koje već imaju, ili će brzo imati skupštine bez legitimiteta i nelegalno izabrane predsjednike opština”, saopštio je Koprivica prošle sedmice nakon što je Ustavni sud donio odluku.
Iz DF-a su kazali da su postigli cilj i oborili zakon, “ali se nadaju da to neće morati da rade svakih nedjelju dana”.
DIK tvrdi da pomno prati situaciju u vezi sa neustavnim Zakonom
Nikola Mugoša kaže da DIK pomno prati situaciju u vezi sa ukidanjem odredbi Zakona, te će i u narednom periodu obavljati zakonske nadležnosti u smislu nadzora nad radom opštinskih izbornih komisija i staranja o jedinstvenoj primjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika.
”Napominjem da je DIK kolegijalni organ sastavljen od predsjednika i deset članova, te je za donošenje bilo koje odluke potrebna većina od ukupnog broja glasova. U tom smislu, ja kao predsjednik Komisije, ne mogu prejudicirati koji će biti epilog pitanja za koje ste zainteresovani”, naveo je Mugoša.
Bogdanović: Rješenje moguće samo u parlamentu
Boris Bogdanović ukazuje da bi novo bezakonje i politička samovolja DPS-a i njegovih aktuelnih koalicionih partnera da nastave da soliraju u pogledu termina i uslova održavanja ovih izbora, samo dodatno produbili političke podjele i usložili aktuelnu političku stvarnost, što nikom dobronamjernom u Crnoj Gori ne ide u prilog.
”Iz postojeće anarhične pravne situacije u koju su nas uveli DPS i njegovi aktuelni koalicioni partneri, može se, kako tako, izaći samo u parlamentu Crne Gore”, poručio je Bogdanović.
( Biljana Matijašević )