CGO: U "Oluji" su izvršeni sistemski zločini prema srpskim civilima, žrtve nemaju podršku institucija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je danas da odaje počast nevinim žrtvama zločina tokom operacije "Oluja", koja je sprovedena od 4. do 7. avgusta 1995. godine, i koristi priliku da ukaže na značaj i obaveznost otkrivanja istine o nestalima, procesuiranja ratnih zločina i pravde za žrtve kao trajne dužnosti svih vlada u regionu.

"Podsjećamo, prije 27 godina, napadom na Knin, u zoru 4. avgusta 1995. godine, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine. U vojno-policijskoj operaciji hrvatskih jedinica "Oluja", izvršeni su sistemski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njihovoj imovini. Za nekoliko dana protjerano je oko 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno. Do danas se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani. Prema podacima Hrvatskog helskinškog odbora za ljudska prava, do kraja 1995. godine, ubijeno je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama", ističe se u saopštenju CGO koje potpisuje Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava.

U saopštenju se dodaj da nažalost, i danas svjedočimo novim sukobima kroz sprovođenje komemorativnih politika sjećanja, što kako dodaju iz CGO nikako ne doprinosi procesu pomirenja, već dodatno produbljuje tenzije.

"Izostanak nekažnjivosti zločinaca u okviru akcije "Oluja" je izraz izostanka političke volje što smanjuju prostor za samokritičko preispitivanje prošlosti i priznavanje žrtava, bez obzira na vjeru i etničku pripadnost. Zabrinjavajuće je da žrtve ratova 90-tih, među kojima i stradali u akciji "Oluja" nijesu popisane i da među liderima postjugoslovenskih zemalja nema politički zrelih i odgovornih da se okupe oko te civilizacijske i istorijske obaveze. Proces traženja nestalih lica je praktično zaustavljen, dok porodice nestalih i dalje nose teret bolne neizvjesnosti", piše u saopštenju CGO.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da su u dosadašnjim sudskim postupcima, jedino pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u "Oluji" optuženi Ante Gotovina, zapovjednik Zbornog područja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovjednik operacije "Oluja" u južnom dijelu područja Krajina, zatim Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Markač, zapovjednik Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske.

"Prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen, da bi nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač bili oslobođeni od krivične odgovornosti. Ova presuda je izazvala dosta kontraverzi jer su Raspravno i Žalbeno vijeće MKSJ – na osnovu istih činjenica i istog prava – došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana", naveli su iz CGO.

Iz CGO su poručili da je važno naglasiti da ti zaključci ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije "Oluja".

"Žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom "Oluje" nevidljive su žrtve za institucije svih zemalja u regionu. Bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. Za efikasno procesuiranje ovakvih slučajeva potrebne su jake institucije, politička volja i odvažni lideri koji bi stali na kraj politikama mržnje i progona, a koji i uprkos političkim promjenama u regionu ne pokazuju taj kapacitet", zaključuje se u saopštenju CGO.

( Ne.V. )