"Amerika Evropu protivno njenoj volji i interesima uvlači u sukob s Kinom"

Dok mediji u američkoj politici naklonjeni državama Evropske unije (EU) traže da Evropa na isti način kao u slučaju Ukrajine, podnese ekonomske žrtve i pomogne Vašingtonu u podršci Tajvanu da se odupre politici Pekinga, neki komentatori u EU smatraju da Amerika u suštini Evropu protivno njenoj volji i interesima uvlači u sukob s Kinom.

Švedski dnevnik "Ekspresen", slično listovima naročito u Poljskoj i baltičkim zemljama, povlači paralelu s podrškom Zapada Kijevu u ratu s Rusijom, i kaže da je "činjenica da se Ukrajina junački bori i da to Rusiju jako košta...uz sankcije SAD i EU", i zato traži da se tako pomogne i Tajvanu.

Mnogi analitičari u EU ukazuju na to da SAD i Evropa u politici i političkim režimima u Rusiji i Kini vide i životno presudan sukob demokratije i autoritarnog viđenja društvenog uređenja i podjele svijeta, što prije svega Vašington smatra da je pozvan i moćan da spriječi.

Ali, primjećuju da je i reagovanje Kine bilo žestoko, zasad prema Americi, pa postavljaju pitanje kako bi EU mogla, uz energetsku krizu s Rusijom, da preboli eventualne sankcije Pekinga, koji je glavni trgovinski partner Njemačke, a važno tržište i za druge članice Unije.

Hrvatski "Večernji list" piše da "njemačka privreda ne bi mogla da preživi bez kineskog tržišta i sirovina, posebno u času inflacije i energetske krize", a ni evropska i njemačka ekonomija ne bi opstale bez poluprovodnika i čipova koje uvoze s Tajvana.

Evropski izvještači iz Vašingtona javljaju da ni tamo u političkim elitama i institucijama zemljotresu ravan odlazak predsjednice Predstavničkog doma američkog Senata Nensi Pelosi nije naišao na podijeljenu podršku, a stižu i vijesti da je Pelosi "hladnjikavo dočekana i u Seulu i Tokiju zbog onoga što je izazvala njena posjeta Tajvanu".

To, pored ostalih, piše dopisnik francuskog lista "Mond" iz SAD koji objašnjava da su "Japan i Južna Koreja zbog toga veoma zabrinuti jer nikako ne žele da žeste svog kineskog susjeda".

Španski dnevnik "Vangvardija" smatra da je "putovanje predsjednice Donjeg doma američkog senata u Tajpej bilo simbol nadmenosti te velike sile".

Italijanski list "Korijere dela sera" misli da "nezavisno od zdravog razuma, čovječnosti i ekonomskih interesa, nema sumnje da (kineski predsjednik) Si Đinping ne isključuje upotrebu sile" prema Tajvanu, koji smatra dijelom svoje teritorije u sklopu politike "Jedna Kina".

Milanski dnevnik dodaje da bi se "druga svjetska ekonomska sila Kina tad našla na udaru, ako ne baš direktne američke intervencije, a ono istih mjera kao Vladimir Putin zbog Ukrajine, a to su izolacija i sankcije... ali to bi značilo da cio globalizovani svijet srlja u tešku sivu zonu destabilizacije".

Njemački portal "Jurointelidžens" u oštrom komentaru navodi da "glupost više američkih političara koji pokušavaju da se uhvate u koštac istovremeno s Kinom i Rusijom nameće zaključak da Evropa nikako nije ista kao ona iz 19. i 20. vijeka".

"Nije to isto kao žvakati žvakaću gumu i istovremeno hodati", dodaje njemački portal i kaže da "njemački strategijski promašaj u Drugom svjetskom ratu nije bilo ratovanje na dva fronta, već neshvatanje da će se tvoji neprijatelji ujediniti u strategijski savez".

"A to je upravo ono čega smo sad svjedoci... strategijski savez Kine, Rusije, djelova Afrike, kao i djelova Bliskog istoka i Latinske Amerike se polako stvara, bez obzira na to da će dugo trajati dok ne poprimi realnu moć", zaključuje "Jurointelidžens".

Iitalijanski list "Republika" je mišljenja da "isto kao u slučaju Ukrajine, gdje je pravi strah Vladimira Putina ne širenje NATO, već opasnost demokratske zaraze, Tajvan predstavlja veliko zlo za Si Đinpinga, dakle preobraćanje Kine u demokratski poredak utemeljen na vladavini prava".

Austrijski "Viner cajtung" misli da je "preveliko svrstavanje Evrope s posjetom Amerikanke Pelosi Tajvanu udarac naporima Evropske unije da poveća svoj međunarodni upliv... a u situaciji kad bi se EU našla neminovno zajedno s SAD na brani od napad Rusije ili Kine, morala bi da može i sama nešto da kaže, ako joj strategijski suverenitet ostaje cilj".

Irski "Ajriš independent" upozorava da je američka politika prema Kini "igranje vatrom" koje prijeti i "nuklearnom varnicom" , dok uvodničar njemačkog portala "Dojče vele" postavlja pitanje da li je putovanje Nensi Pelosi na Tajvan "važan znak ili istorijska greška".

"Dojče vele" zaključuje da je činjenica da je "sad prijetnja rata u vazduhu, a u pitanju su svijet i nuklearne sile, mada je Tajvan nerješiv zamrznuti sukob, pa ako zamrznuti sukob ne moze da se reši, treba ga zamrznutog i održati".

( BETA )