Zbog čega nastaje suženje karotidnih krvnih sudova?

Karotidne arterije su glavni krvni sudovi koji dovode krv u vaš mozak. Po jedna karotidna arterija nalazi se na obje strane vašeg vrata.Karotidna bolest se javlja kada blokada jedne ili obje karotidne arterije smanji protok krvi ka mozgu. Ovo može dovesti do moždanog udara.

Šta uzrokuje karotidnu bolest?

Karotidna bolest obično je uzrokovana aterosklerozom, bolešću kod koje se u arterijama nakuplja plak - slična nakupina se javlja u krvnim sudovima srca kada neko ima bolest koronarnih arterija. Plak sadrži nakupine holesterola, proteina, kalcijuma i ćelija.

Ateroskleroza može vremenom učiniti vaše karotidne arterije užim i manje fleksibilnim. Ovo ograničava protok krvi ka organima koje te arterije ishranjuju.

Simptomi

Rana karotidna bolest rijetko uzrokuje simptome. Simptomi se mogu pojaviti tek kada se protok krvi kroz jednu ili obje karotidne arterije potpuno blokira ili skoro blokira. U medicini, potpuni prekid prolaska krvi se smatra okluzijom, a skoro potpuni značajnom stenozom.

Karotidna arterija se obično smatra značajno stenoziranom kada je obliterisano više od 75% njenog lumena. U tom slučaju imate visok rizik od prolaznog ishemijskog napada (TIA) ili moždanog udara. TIA je takođe poznat i kao mini-moždani udar, jer uzrokuje simptome moždanog udara koji traju od nekoliko minuta do nekoliko sati.

Ovi simptomi uključuju:

iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu (obično na jednoj strani tijela)

poteškoće u govoru ili razumijevanju govora

iznenadni problemi sa vidom na jednom ili oba oka

vrtoglavica

iznenadna, jaka glavobolja

Ispitivanje karotidne bolesti

Tokom pregleda, ljekar će stetoskopom osluškivati arterije na vratu kako bi pronašao eventualno prisustvo šuma. Ovo je znak da postoji potencijalno sužavanje lumena vaših karotida Postoje i dodatni testovi koji se mogu koristiti za otkrivanje karotidne bolesti: karotidni ultrazvuk (dopler krvnih sudova vrata), CT angiografija, CT glave, MR angiografija, MR glave i sl. Sve metode služe za procjenu stepena suženja karotidnih krvnih sudova kao i za detekciju eventualnih posljedica suženja na tkivo mozga.

Koje su komplikacije?

Moždani udar je glavna potencijalna komplikacija ove bolesti. Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u mozak. Ovo može dovesti do gubitka funkcije mozga ili čak smrti.

Postoji nekoliko načina na koje bolest karotidne arterije može izazvati moždani udar:

Sužene karotidne arterije možda neće dovoditi dovoljno krvi u mozak.

Komad plaka se može odlomiti i naleći na jednu od manjih arterija vašeg mozga, blokirajući protok krvi kroz nju.

Kako se liječi?

Vaš ljekar će zasnovati plan liječenja na vašim simptomima i tome da li ste imali moždani udar. Ukoliko nemate postavljenu dijagnozu karotidne bolesti, ljekar će vam predložiti preventivne promjene u načinu života kako ne biste oboljeli od iste, a one uključuju:

odvikavanje od pušenja ako pušite

redovnu fizičku aktivnost

zdravu ishranu

redovna kontrola drugih bolesti, npr. hipertenzije i dijabetesa

uzimanje ljekova tačno onako kako je propisano

Liječenje je invazivnije ako imate dijagnozu karotidne bolesti, naročito ako se ista komplikuje moždanim udarom. Ljekar specijalista vaskularne hirurgije će možda morati otvoriti vašu karotidnu arteriju kako bi uklonio suženje. Postoje dva različita načina za to.

Karotidna endarterektomija je najčešći oblik operacije kod teške bolesti karotidne arterije. Nakon što vam anesteziolog da lokalnu ili opštu anesteziju, ljekar će vam napraviti rez na prednjem dijelu vrata. Otvoriće vam karotidnu arteriju i ukloniti sve prepreke. Ovaj postupak može imati trajni efekat na sprječavanje nastanka moždanog udara.

Druga opcija je stent karotidne arterije. Stent je mali žičani kalem. U ovom postupku, ljekar koristi balon da proširi suženi deo arterije. Zatim postavljaju stent unutra kako bi arterija bila otvorena.

Kakva je perspektiva sa karotidnom bolešću?

Vaša dugoročna perspektiva zavisiće od stepena vaše bolesti.

Međutim, postoje stvari koje možete učiniti da poboljšate svoje zdravlje:

redovno provjeravajte krvni pritisak

provjeravajte nivo šećera i holesterola u krvi 1-2 puta godišnje

uradite jednom godišnje dopler krvnih sudova vrata

Da li se karotidna bolest može spriječiti?

Postoje koraci koje možete preduzeti da biste smanjili šanse za razvoj karotidne bolesti:

Prestanak pušenja može smanjiti rizik od moždanog udara na rizik od nekoga ko ne puši u roku od nekoliko godina.

Ograničavanje holesterola i masti u vašoj ishrani smanjiće rizik od ateroskleroze.

Redovno vježbanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska, povećanju nivoa dobrog holesterola i poboljšanju zdravlja srca.

Smanjivanje konzumacije alkohola može poboljšati zdravlje vašeg srca.

Održavanje normalne tjelesne mase može smanjiti rizik od razvoja karotidne bolesti.

Faktori rizika

Visok krvni pritisak može oslabiti zidove arterija i povećati vjerovatnoću njihovog oštećenja.

Visok nivo holesterola, naročito lošeg (LDL) je glavni faktor rizika za aterosklerozu.

Dijabetes povećava rizik od visokog krvnog pritiska i ateroskleroze.

Gojaznost povećava rizik od dijabetesa, visokog krvnog pritiska i ateroskleroze.

Fizička neaktivnost doprinosi visokom krvnom pritisku, dijabetesu i gojaznosti.

Pušenje može iritirati sluznicu vaših arterija. Takođe može povećati puls i krvni pritisak.

Sa starenjem vaše arterije postaju kruće i podložnije oštećenjima.

Porodična istorija ateroskleroze povezana je sa povećanim rizikom od karotidne bolesti.

Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 11. avgusta, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.

( Vijesti online )