Kako možete da pomognete vatrogascima: Vatru gasi i voda i srce
Sagovornici “Vijesti” naglašavaju da bez obuke niko ne smije da se hvata u koštac s vatrom, ali da građani mogu ustupiti krevet, donijeti hranu, razvoziti i tako pomoći profesionalcima u akciji... I juče aktivni požari na više lokacija na primorju. Iako najavljena, pomoć iz Hrvatske ne stiže
Građani ne treba i bez prethodne obuke ne bi ni smjeli da direktno učestvuju u gašenju požara. Ali, njihova uloga mora da bude veća i oni mogu da na mnogo načina pomognu i olakšaju posao vatrogascima i pripadnicima dobrovoljnih društava.
To su poručili sagovornici “Vijesti”, govoreći o mogućnostima da se građani više aktiviraju u vanrednim situacijama, kakvi su požari.
”Brojni su načini na koje građani mogu da pomognu službama zaštite i spašavanja da se efikasnije i sigurnije izbore s požarima i ne uključuje svaki taj način da neko bude dobrovoljni vatrogasac ili da se direktno bori protiv požara. Prvo i osnovno, kako bi se neko borio protiv požara, mora da zna kako da se snađe u tim vanrednim situacijama i da shodno tome prođe i određenu obuku. Tako da, ukoliko građani nisu prošli određenu obuku, ugrožavaju, ne samo svoj život, već i život pripadnika službe zaštite i spašavanja”, rekao je građanski aktivista i turistički radnik Aleksadar Dragićević.
Ono što građani mogu da urade, kako je kazao, je da sebe i svoje resurse podrede i da volontiraju na druge načine.
”Prije nekih petnaestak dana uspjeli smo da na vrlo brz i efikasan način oformimo dobrovoljnu vatrogasnu dron jedinicu, s nekih 35 pilota širom Crne Gore, i stavili se na raspolaganje Direktoratu za zaštitu i spasavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)... Otvorili smo sjajan kanal komunikacije i u prethodnih 15 dana pokazalo se da to može da radi. Tako da je to recimo jedan od načina da građani, koji imaju dronove i znaju da lete, mogu da se stave na raspolaganje službama zaštite, odnosno njihovim načelnicima, i da prate njihove instrukcije, kako bi pratili požarne linije i širenje požara, a u isto vrijeme MUP, njihov Direktorat, imali uživo informaciju s terena i iz vazduha i shodno tom navodili avione i helikoptere da gase”, kazao je on.
Dragićević dodaje da građani mogu pomoći i tako što neće djelovati sami, već se u okviru lokalnih zajednica udružiti u grupe od deset ili 15 ljudi, i da tako organizovano ići prema službama zaštite i pitati šta i kako mogu da pomognu.
”Nekada je to razvoženje opreme, nekada je to razvoženje vatrogasaca, građani isto tako mogu da ponude svoje smještajne kapacitete za volontere ili vatrogasce koji su došli iz drugih opština, da ti ljudi mogu da odmore nekoliko sati, istuširaju se, jedu i nastave da se bore, pošto su u ovom trenutku vatrogasci recimo u zalivu imali četiri noći bez sna, kao i volonteri koji su došli da im pomognu”, kaže Dragićević.
Mediji su juče objavili fotografije nikšićkih vatrogasaca, koji su, nakon što su cijele noći s barskim kolegama gasili požare na teritoriji te opštine, privremeno mjesto za odmor pronašli na gradskim klupama.
Prema riječima Dragićevića ono što je definitivno potrebno uraditi u Crnoj Gori, kada su građani u pitanju, je formiranje više dobrovoljnih vatrogasnih društava, kakvih u Boki Kotorskoj ima šest.
”U zalivu je to na jako visokom nivou, međutim, sjever Crne Gore ima svega nekoliko dobrovoljnih vatrogasnih društava. Potrebno je uložiti više da se građani udruže u dobrovoljna vatrogasna društva, koja bi kasnije imala adekvatnu obuku, našla opremu i stavila se na raspolaganje i, shodno tome, djelovala. Potrebno je organizovati i volonterske jedinice, koje bi po potrebi i nevezano za dobrovoljna vatrogasna društva ili službe zaštite, mogla da učestvuju u gašenju požara, a njima bi obuka mogla da se pruži preko sistema civilne zaštite, odnosno Direktorat za zaštitu i spasavanje”, kazao je on.
Dragićević podsjeća da su u civilnom sektoru u novembru prošle godine pokušali da organizuju više stotina volontera, koji bi djelovali u slučaju vanrednih situacija - požara, poplava ili zemljotresa.
”Međutim, naišli smo na brojne administrativne barijere i morali smo stopirati taj projekat. Nadamo se da ćemo već od jeseni, u saradnji sa MUP-om, krenuti u obuku i organizaciju volonterskih jedinica širom Crne Gore, kako bi na taj način ojačali, prvenstveno službe zaštite, a onda i pomogli Crnoj Gori da se izbori s vanrednim situacijama”, rekao je Dragićević.
Uputio je apel svim građanima da u slučaju požarnih situacija ne kreću svojim vozilima na požarna mjesta, da oslobode saobraćajnice, da ne prilaze požaru sami, jer je, kako je rekao, požar jako nepredvidiv i mogu ugroziti i svoj, a kasnije i život vatrogasaca, već da uvijek sebe i svoje kapacitete i resurse stave na raspolaganje načelnicima službi zaštite na lokalnom nivou.
Vatrogasac spasilac cetinjske službe zaštite Slavko Šole Janković kazao je da bi uloga građana “u svakom iole sređenom sistemu morala imati puno veći značaj nego što ga unazad 20 i više godina ima”.
”Na tome se mora sistemski poraditi jer svake godine dolazimo u iste probleme, jer građani nemaju ni informacije, pa osim želje da pomognu, njihova uloga je veoma mala. U nekom, mogu slobodno reći, davnom vremenu, postojala je civilna zaštita, dobrovoljci, koji su imali nemjerljiv doprinos, sada se to pogrešnim pristupom odgovornih lica svelo samo na profesionalne vatrogasce, koji postaju dosta puta nemoćni i pored nadljudskih napora”, kazao je on “Vijestima”.
Janković je dodao i da, ako se ne ulože maksimalni napori, šteta koju uzrokuju požari - nikad se ne može nadoknaditi.
Već nekoliko dana aktivni su požari na više lokacija na crnogorskom primorju.
Veliki požar izbio je prije tri dana u mjestu Črvanj iznad Crvene plaže, u opštini Bar, gorjelo je iznad Šušnja... U gašenje su, na nepristupačnim terenima, angažovani i helikopteri Vojske Crne Gore.
”Vazduhoplovci Vojske Crne Gore u 19 dana napravili su 118 letova u gašenju požara”, saopštili su iz resora odbrane.
Ministarstvo odbrane objavilo je na Tviteru helikopterski snimak devastacije koju je za sobom ostavio požar iznad Šušnja. U gašenju požara, kako je za TV Vijesti rekao zamjenik komandira barske Službe zaštite i spašavanja Aco Vulević, lakše su povrijeđeni jedan vatrogasac i mještanin.
Usljed požara u prekidu je do juče poslije podne bio i željeznički saobraćaj. Drumski je uspostavljen ranije.
U gašenju vatre učestvovala je i Željeznica Crne Gore.
Barske Demokrate saopštile su juče da, nakon požara, “u narednim danima predstoji druga faza”.
”Kojoj se mora pristupiti jednako ozbiljno, plan i početak obnove odnosno pošumljavanja uništenog područja. Kako vidimo, pored niskog rastinja izgorio je veliki broj maslinjaka i borove šume. Mi, Barani, najbolje znamo koliko je ovo područje podložno klizištima, pa će opasnost nakon ovog požara u tom smislu biti znatno veća. Potreban je hitan plan pošumljavanja, kako ne bi i ovo brdo ubrzo dobilo naziv kakav ima ono susjedno sutomorsko, Golo brdo”, saopštio je Momčilo Leković, odbornik Demokratske Crne Gore u Baru.
Požari su već nekoliko dana aktivni na području Boke. Društvene mreže obiluju fotografijama plaža sa kojih se pruža pogled na okolne požare.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić za juče je najavio i dolazak specijalnog protivpožarnog hidroplana tipa “Canadair CL-415 T” iz Hrvatske, ali to se nije desilo, niti će se realizovati u dogledno vrijeme.
Načelnik Direktorata za zaštitu i spasavanje MUP-a Miodrag Bešović potvrdio je juče “Vijestima” da je iz Zagreba stigao negativan odgovor na zvanični zahtjev za asistenciju, koju je MUP službenim kanalima, u skladu s bilateralnim sporazumom dviju država, juče ujutro poslao Hrvatskoj.
”Dobili smo odgovor da Hrvatska trenutno raspolaže sa samo tri ‘Canadaira’, od kojih su im sada u operativnom stanju samo dva, te da zbog sopstvenih potreba i gašenja požara koje oni imaju na svojoj teritoriji, nisu u mogućnosti da izađu u susret našem zahtjevu”, kazao je Bešović.
Krivokapić je u srijedu veče na Tviteru objavio da je preko hrvatskog kolege Gorana Grlića-Radmana postigao da Hrvatska Crnoj Gori od juče stavi na raspolaganje jedan “Canadair” koji će gasiti požare u Boki.
I ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović (HGI) u srijedu veče je, u telefonskoj komunikaciji, zahvalio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću “što će ‘Canadair’ iz Hrvatske gasiti požare u Boki Kotorskoj”. Međutim, i pored Krivokapićevih obećanja i Vuksanovićevog zahvaljivanja Plenkoviću, “Canadair” iz Hrvatske juče nije stigao u Boku, a nema izgleda ni da će se to desiti u narednim danima.
U gašenje požara u Boki uključen je i jedini raspoloživi mali protivpožarni avion tipa “Air Tractor AT-802” crnogorskog MUP-a, ali je i taj vazduhoplov, nakon višečasovnog bacanja “vodenih bombi” na požarište iznad Kamenara, morao da prekine dejstvo i odleti za Podgoricu. Bešović je “Vijestima” kazao da avion, “po proceduri, nakon određenog vremena mora da ohladi motor i da ga pregledaju mehaničari”, te da se vazduhoplov, nakon toga i nakon što se dopuni gorivom, može ponovo uključiti u operacije gašenja požara.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović s ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem, predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem i Bešovićem posjetio je juče kotorske vatrogasce na lokalitetu Dražin vrt, gdje je noć ranije veliki požar ugrožavao obližnje kuće.
”Čestitamo svim lokalnim službama zaštite i spašavanja u državi, koje uz podršku MUP-a, Vojske i dobrovoljačkih društava i volontera, pokazuju veliku požrtvovanost, profesionalizam i patriotizam, braneći kuće i prirodu od vatrene stihije”, kazao je Abazović i dodao da će svi koji učestvuju u gašenju požara biti nagrađeni od države.
“Vatrogasci amateri” kao mogućnost
Sagledati mogućnosti angažovanja civila kao ‘’vatrogasaca amatera”, jedan je od zaključaka koji se navodi u izvještaju s konsultativnog saslušanja povodom Konačnog izvještaja o kontrolnoj reviziji o efikasnosti realizacije preporuka koje su date u reviziji uspjeha u oblasti zaštita od šumskih požara.
Izvještaj Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje objavljen je krajem juna.
Prethodno je Državna revizorska institucija (DRI) ocijenila da Crna Gora nema dovoljno zaštite od šumskih požara, da nije u mogućnosti da s postojećim modelom i raspoloživim ljudskim resursima obezbijedi efikasnu zaštitu. DRI je subjektima revizije u 2019. godini dala 42 preporuke. Iz DRI su kazali da je od ukupnog broja preporuka njih 11 realizovano, da je 18 djelimično realizovano, da je 17 u fazi realizacije, a da 23 nisu reallzovane.
( Ekipa “Vijesti” )