Gnojna angina: Uzroci, simptomi, liječenje

Gnojna angina je bolest koja najčešće pogađa malu djecu, ali zna se javiti i kod odraslih ljudi. Glavne karakteristike ove bolesti su poteškoće s gutanjem i bol u grlu, a javlja se zbog pada imuniteta.

Simptomi ove bolesti mogu se ublažiti, a iako može proći sama od sebe, najčešće se liječi antibioticima.

Simptomi gnojne angine

Simptomi gnojne angine su crvenilo u grlu, prisutnost kamenca na krajnicima, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, osip u ustima ili na koži, upala sluznice očiju, bolovi u stomaku, bol u grlu koja se širi na uši, natečeni krajnici s bijelim mrljama na sebi, zadah, pospanost i slabost, otečene limfne žlijezde na vratu i ispod vilice, promjene u glasu ili gubitak glasa, kašalj i curenje iz nosa, povraćanje i mučnina.

Gnojnoj angini su najčešće podložna djeca do 3 godine koja su posebno osjetljiva na zarazne bolesti. Ako se djetetu javlja gnojna angina više puta u godini znači da je riječ o upali krajnika. Prilikom liječenja je najvažnije pomoći djetetu da se odmori i što prije uspije vratiti svakodnevnim aktivnostima. Potrebno ga je podstaknuti da pije i jede. Kruta hrana ne smije biti na jelovniku s obzirom na bol u grlu, a nije preporučljivo djetetu nuditi ni toplo piće i hranu.

Najbolje je da jede hladna jela, sladoled i pije hladne napitke. Na unos tečnosti je posebno potrebno obratiti pažnju kako bi se spriječila dehidratacija, a najbolji izbor su mineralna voda i sokovi. Pomoći mu se može isto tako da mu se grlo ispere toplom slanom vodom.

Bolest se osim kod djece može razviti i kod odraslih osoba, a najčešće pogađa stariju populaciju. Dijagnozu je moguće utvrditi uz pomoć krvne slike ili brisa grla, a bris se radi samo ako se sumnja na bakterijsku upalu.

Liječenje gnojne angine

Za gnojnu anginu se uvijek prepisuje antibiotik te je važno da osoba miruje, izbjegava krutu i začinjenu hranu i pije puno tečnosti. Potrebno se hraniti kašama, supama i pireom. Gnojna angina predstavlja zaraznu infektivnu bolest i prenosi se uticajem okolnih faktora vazduhom ili aktivacijom vlastitih mikroorganizama u tijelu.

Na razvoj gnojne angine mogu uticati druga zdravstvena stanja poput bolesti desni i karijesa, konzumacije alkohola, prehlade, pušenja i traumatskih povreda krajnika, prenosi Savjetnica.

( Vijesti online )