Agencija staje na put "investicijskim požarima"
Ekološki aktivisti, nevladine organizacije u razgovoru za “Vijesti” pozdravili su najavu Agencije, ali i poručili da mora biti dio normativnih akata i pravilo koje će se primjenjivati u budućnosti
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) će za svaku procjenu uticaja na životnu sredinu na opožarenim zemljištima gdje se planira gradnja, ubuduće zahtijevati nulto stanje biodiverziteta. To su prije dva dana saopštili iz Agencije, dodajući i da će proces izdavanja takvog tipa dozvole trajati najmanje pet do deset godina.
Direktor Agencije Milan Gazdić rekao je “Vijestima” da za to neće biti neophodno donositi nove propise. Sagovornici iz civilnog sektora i ekološki aktivisti poručuju da takva odluka mora zakonski da se konkretnije uredi.
Informaciju o tome da će za buduće projekte koji su planirani na opožarenim područjima zahtijevati nulto stanje biodiverzeta, Agencija je objavila na društvenoj mreži Fejsbuk.
”Iako je Zakonom o šumama (član 41) jasno navedeno da je u šumi, na šumskom zemljištu i goletima zabranjena gradnja privremenih i trajnih objekata, osim onih u funkciji gazdovanja šumama i divljači, obavještavamo javnost da će za svaku procjenu uticaja na opožarenim zemljištima biti zahtijevano nulto stanje biodiverziteta. Proces izdavanja ovakvog tipa dozvole trajaće najmanje pet do deset godina, dok se ne obnovi vegetacija i živi svijet na opožarenom zemljištu i ono ne bude vraćeno u pređašnje stanje, gdje to bude moguće. Gdje se ne obnovi biodiverzitet, Agencija neće davati saglasnosti na procjene uticaja na životnu sredinu”, naveli su u objavi.
Dodali su i da je suština u tome “da se na adekvatan način procijene svi mogući uticaji na životnu sredinu, a to nije moguće dok se ne obnovi stanište”.
Gazdić je “Vijestima” kazao da za takvu odluku nije neophodno donositi nove propise, već da će Agencija samo raditi na osnovu postojećih, internih procedura (Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu), da se jednako moglo postupati i tokom prethodnih godina, ali je to bila stvar dobre volje bivših struktura koje su vodile EPA.
”U posljednje vrijeme govori se često o takozvanim investicijskim, odnosno požarima koji se podmeću da bi se gradilo gdje ne treba. Agencija je spremna da stane tome na put na način da iskoristi važeće mehanizme izdavanja dozvola za procjenu uticaja na životnu sredinu za investicije. Kroz formiranje naših komisija, koje propisuju interna pravila Agencije, regulisaćemo da se na opožarenim površinama ne može vršiti procjena uticaja na način da se uradi elaborat, da se kaže da je u pitanju opožarena površina i da na toj lokaciji nema ničega. Tako ne može da se radi, može samo da se konstatuje da je površina na kojoj je planirana gradnja opožarena, i da se za pet do deset godina, u zavisnosti gdje se opožarena površina nalazi i kada se obnovi biodiverzitet na tom staništu, tek tada radi procjena uticaja”, rekao je Gazdić.
Time će, kako je kazao, biti izbjegnute bilo kakve insinuacije i ilegalne radnje kad je u pitanju zaštita šuma zarad nečije koristi i profita.
Ekološki aktivisti, nevladine organizacije u razgovoru za “Vijesti” pozdravili su najavu Agencije, ali i poručili da mora biti dio normativnih akata i pravilo koje će se primjenjivati u budućnosti.
”Najava Agencije da će za svaku procjenu uticaja na opožarenim zemljištima biti zahtijevano nulto stanje biodiverziteta, a proces izdavanja takvog tipa dozvole trajati najmanje pet do deset godina, dobra je odluka koja ohrabruje. Na ovaj način se onemogućava brzo pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko, čime će se obeshrabriti oni koji sa tim ciljem i namjerom podmeću požare i time prave ozbiljne štete po životnu sredinu, kvalitet vazduha i ekonomiju države. Međutim, ova odluka treba da bude sastavni dio normativnih akata i pravilo koje će se primjenjivati u budućem periodu”, kazala je Azra Vuković iz NVO “Green Home”.
Biolog Vuk Iković iz “Preokreta” kaže da je za primjenu onoga što je Agencija najavila, neophodno izmijeniti Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu.
”Ali to nije u nadležnosti Agencije. Ako Zakon o šumama već ne dozvoljava gradnju koja nije u funkciji šuma, prirode, divljači i javnog dobra, zašto bismo trošili vrijeme na izmjene drugog zakona u cilju zaštite šuma. S druge strane, nadležno Ministarstvo za izdavanje dozvola za gradnju, lako može stopirati izdavanje odobrenja za gradnju na svim mjestim gdje su opožarene šume tokom posljednjih 10 godina, sve dok se ne usvoji prostorno-urbanistički plan Crne Gore. Na taj način će se smanjiti motivi za podmetanje požara”, rekao je Iković “Vijestima”.
Da je neophodno je da se zakonom u potpunosti zabrani gradnja na opožarenim površinama na makar deset godina smatra i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
”Investitorski požari su bili i ostali ogroman problem. Ako pogledamo prethodnih 15 ili 20 godina, od kako zakon ne dozvoljava gradnju na šumskim površinama, tako su i te šumske površine nestajale kako bi mali i veliki investitori gradili stambene objekte, poslovne objekte, hale, hotele... Najbolji primjeri toga su Luštica, zaleđe Budve, Bara, čak su i maslinjaci u Ulcinju neko vrijeme gorjeli kako bi se očistio teren za nove građevine. Ovaj potez Agencije je sjajan korak naprijed i nadam se da će doprinijeti smirivanju situacije i da se spriječe investitorski požari”, kazao je Dragićević “Vijestima” i dodao da bi Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma trebalo da u potpunosti zabrani gradnju na opožarenim površinama na makar deset godina.
Kazao je i da Crna Gora nije usamljena kad je u pitanju problemim investitorskih požara.
”Isto se dešavalo u Grčkoj, Italiji, Hrvatskoj, Španiji, i svaka je država rješavala to na svoj način, pa je vrijeme i da Crna Gora učini isto”, poručio je Dragićević.
Zenepa Lika iz društva “Dr Martin Šnajder Jakobi” iz Ulcinja kazala je da je potez Agencije signal svima koji na bilo koji način uništavaju prirodu zarad graditeljskih projekata, da svoje naume neće moći da ostvaruju tako lako.
“Ozon”: Oporavak za prirodu, sankcije za one koji je uništavaju
Nulto stanje biodiverziteta na opožarenom zemljištu može biti samo početna osnova za revitalizaciju, oporavak, strateški plan kako povratiti uslove za ekosistemsku harmoniju, nikako za bilo kakvu gradnju, kazao je Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta “Ozon”.
”Iskreno, raduje ovakav stav Agencije u kontekstu procedure procjene uticaja na životnu sredinu, ali treba biti realan i fokusirati se na suštinu, a to je nelegalna gradnja, koja je uvijek slijedila nakon požara. Neki nedodirljivi krugovi moći će grade bez dokumenata, pa kasnije kroz proces legalizacije ulaze u zakonski okvir. Treba biti konkretan i posvetiti se obnovi prirode, konkretnim mjerama uticati da se vrati živi svijet i spriječiti dalje štete. Agencija može doprinijeti i kroz postupke utvrđivanja štete učinjene životnoj sredini, kako bi se sankcionisali odgovorni. Svakako želimo da se opožareni prostori revitalizuju i poruku koju je poslala nama najbliskija državna institicija podržavamo”, rekao je Perović “Vijestima”.
( Damira Kalač )