Ne kočite pravosudne izbore
Iz EK upozoravaju da nepopunjavanje najvažnijih pozicija u pravosuđu ima zabrinjavajući učinak na njegovo funkcionisanje i sposobnost da donosi pravdu
Evropska komisija (EK) nada se da trenutni razvoj političkih događaja u Crnoj Gori neće dodatno odložiti sprovođenje reformi koje su na čekanju.
To je “Vijestima” kazala portparolka EK Ana Pisonero Hernandez, odgovarajući na pitanje očekuju li u toj instituciji Evropske unije (EU) da će Skupština danas izabrati članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Da li će biti dvotrećinske većine za to, znaće se pred početak vanredne sjednice parlamenta zakazane u 13 sati, kad bi partije od kojih zavisi izbor predloženih kandidata, trebalo da obznane kako će glasati.
Podsjećajući da su predstavnici EU tokom nedavne posjete Crnoj Gori jasno naglasili da se hitno moraju sprovesti ključne reforme u oblasti vladavine prava, Pisonero Hernandez navodi da dugotrajno nepopunjavanje najvažnijih pozicija u pravosuđu ima zabrinjavajući učinak na njegovo sveukupno funkcionisanje i, konačno, njegovu sposobnost da donosi pravdu.
”Zadaci crnogorskih vlasti su jasni, i EU će nastaviti da radi sve što može da pomogne Crnoj Gori u procesu pristupanja, što je u interesu crnogorskih građana i evropske budućnosti zemlje”, poručila je.
Za izbor članova Sudskog savjeta u prvom krugu glasanja potrebna je podrška najmanje 54 poslanika.
Spremnost da podrže četiri kandidata, koje je predložio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, iskazali su konstituenti skupštinske većine - Demokratska partija socijalista (DPS), Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP) i stranke manjinskih naroda, koji imaju 46 poslanika.
To znači da će im za izbor kandidata, nezavisno od potencijalne podrške Socijaldemokrata (SD), biti neophodni glasovi Demokratskog fronta (DF) ili Demokrata.
Na pitanje hoće li glasati za predložene kandidate, iz DF-a “Vijestima” su juče nezvanično kazali da vanredna sjednica nije zakazana po Poslovniku Skupštine, tako da se “nema šta glasati”.
Taj politički savez tvrdi da je predlog za izbor članova Sudskog savjeta uvršten u dnevni red protivno Poslovniku, koji propisuje da podnosilac zahtjeva za vanrednu sjednicu može za dnevni red predložiti samo predloge čiji je autor, a predlog za izbor članova Sudskog savjeta poslanicima može uputiti isključivo Odbor.
Iz DF-a su ranije pozvali šeficu parlamenta Danijelu Đurović (SNP) da inicijatorima vanredne sjednice vrati zahtjev za njeno održavanje kao neuredan, jer se, prema njihovoj ocjeni, rasprava i glasanje o Sudskom savjetu mogu obaviti najranije 1. oktobra, kad počinje redovno jesenje zasjedanje.
Čelnici DF-a prethodnih dana su saopštavali da nemaju dilemu da će Ustavni sud proglasiti neustavnim eventualni izbor članova Sudskog savjeta “na ovako zakazanoj sjednici”.
DF je inače uslovljavao podršku izborima u pravosuđu sklapanjem Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koji je premijer Dritan Abazović (GP URA) potpisao početkom mjeseca s patrijarhom srpskim Porfirijem.
Kad je riječ o Demokratama, njihov poslanički klub će, kako su ranije najavili “Vijestima”, neposredno uoči sjednice odlučiti da li će podržati izbor predloženih pravnika.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je prošle sedmice “Vijestima” da se ta stranka drži principa da “dogovor trojice, četvrtog ne obavezuje”. Demokrate su ranije saopštile da su kandidati za Sudski savjet “unaprijed dogovoreni”.
Premijer Abazović apelovao je sinoć na poslanike da izglasaju Sudski savjet, rekavši da vjeruje da će biti potrebne većine u parlamentu, ali da je pitanje da li će je biti za sve kandidate.
”Ono što su moja saznanja je da neki imaju veću podršku, a neki manju”.
Njegov partijski kolega Miloš Konatar, saopštio je da će se na današnjoj sjednici pokazati ko je za ulazak Crne Gore u EU.
”Izborom četiri ugledna pravnika kompletiraćemo Sudski savjet i ispuniti prvu od tri glavne obaveze na putu EU integracija... Ko nije za izbor članova Sudskog savjeta, taj ne želi Crnu Goru u EU. Imamo veliku šansu i moramo je iskoristiti - Crna Gora u EU 2025. godine”, napisao je Konatar juče na Tviteru.
Profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, te advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš izabrani su 30. jula na Odboru za kandidate za Sudski savjet.
Svoj četvorici podršku su dali DPS, GP URA, SNP i SDP, a za Vučinića su još glasali i Pokret za promjene (PzP) i SD, za Koraća SD, a za Šoća PzP.
Članovi DF-a u Odboru bili su uzdržani, dok je predstavnik Demokrata glasao za druge kandidate.
U slučaju da u prvom krugu ne bude potrebne većine, najranije mjesec nakon glasanja, ići će se u drugi, u kom će za izbor biti neophodna tropetinska podrška, odnosno 49 glasova.
Prema Zakonu o sudskom savjetu, ako parlament ne izabere sva četiri kandidata, Odbor raspisuje novi oglas po isteku dva mjeseca od glasanja.
Ako poslanici izaberu manje od četiri kandidata, dotadašnji ugledni pravnici koji će biti zamijenjeni novim, odrediće se žrijebom.
Poslanici danas i o Zeti
Na dnevnom redu današnje sjednice parlamenta su, između ostalog, i izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i izmjene Zakona o Glavnom gradu, kojima je predviđeno da Zeta dobije status samostalne opštine.
Stavljanje “zetskih zakona” u proceduru izazvalo je proteste mještana Zete koji nisu zadovoljni teritorijama koje bi obuhvatala buduća opština. Iz opozicije tvrde i da je cilj izmjena ta dva zakona da građani Zete ne glasaju na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici.
Poslanici aktuelne skupštinske većine podnijeli su 25. maja predloge izmjena “zetskih zakona”. Poslanik SNP-a Dragan Ivanović povukao je prošlog mjeseca potpis s predloga zbog, kako su saopštili iz te stranke, potrebe da se doradi postojeća ili izradi nova studija izvodljivosti o održivosti buduće opštine.
Nakon povlačenja Ivanovićevog potpisa predlozi zakona su povučeni iz skupštinske procedure, ali su brzo vraćeni s potpisima poslanika DPS-a, GP URA, SDP-a i Bošnjačke stranke.
Uz predloge zakona dostavljena je i Studija opravdanosti teritorijalne promjene opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci izdvajanjem.
Ranije su ministarstva finansija i ekonomskog razvoja ukazala su na niz nedostataka u Studiji opravdanosti izdvajanja Zete kao posebne opštine, zbog čega je Ministarstvo javne uprave konstatovalo da taj dokument treba inovirati.
( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )