Nezakonita imovina u rukama države od kraja 2023.

Ako Skupština usvoji Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u decembru njegova primjena bi mogla da počne početkom naredne godine, dok bi realno bilo očekivati da prva oduzimanja imovine počnu krajem 2023. ili početkom 2024. godine.

Ovo je za “Vijesti” kazao juče ministar pravde Marko Kovač.

Nacrt izmjena i dopuna ovog zakona utvrđen je početkom avgusta i poslat Evropskoj komisiji (EK) na usaglašavanje.

”Do kraja septembra očekujemo pozitivne signale od EK kako bi već predlog zakona bio u parlamnetu u oktobru. Mislim da će EK dati zeleno svijetlo bez komentara koji bi dovodili u pitanje mogućnost sprovođenja zakona”, rekao je Kovač.

Minimalni iznos 50.000 eura

Nacrtom zakona, u koji “Vijesti” imaju uvid, predviđeno je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Imovina stečena kriminalnom djelatnosšću može se oduzeti ako je stečena u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela.

Nacrtom zakona je definisano da se imovinska korist može oduzeti od člana porodice bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem, a članom porodice se smatra bračni ili vanbračni supružnik ili partner u zajednici života lica istog pola, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena, usvojilac i hranitelj. Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, oduzeće se i od trećih lica.

Postupak otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalom sprovodiće tužilaštvo i policija, a postupak trajnog oduzimanja ove imovine pokreće i zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

”Naredbom državnog tužioca može da se pokrene finansijska istraga u kojoj se prikupljaju podaci i dokazi o imovini, zakonitim prihodima i troškovima života imaoca koji su potrebni za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi i to podaci i dokazi o imovini ili zakonitim prihodima imaoca nakon umanjenja poreza i drugih dažbina koji su plaćeni, kao i o odnosu između prihoda i imovine imaoca, podaci i dokazi o imovini koja je prenesena na treća osobe ili je prešla na pravnog sljedbenika, kao i o načinu sticanja i prenošenja imovine, kao i drugi podaci i dokazi koji su od značaja za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, piše u Nacrtu zakona.

Finansijski tim za istragu

Za potrebe sprovođenja finansijske istrage tužilac može da formira posebni finansiji tim u koji može da uključi policiju (sektor za sprečavanje pranja novca), Poresku upravu, vojnu policiju, Agenciju za sprečavanje korupcije i druge organe koji su uključeni u vršenju poslova za koje su nadležni u cilju otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalom. Podaci koji su dobijeni u finansijskoj istrazi su poverljivi.

Prema Nacrtu zakona imovina može biti oduzeta trajno i privremeno. Postupak privremenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću sastoji se u određivanju privremenih mjera obezbjeđenja, a radi očuvanja te imovinske koristi i njenog naknadnog oduzimanja. Privremene mjere obezbjeđenja uključuju zabrana raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, uz zabilježbu zabrane u katastru, nalog banci da uskrati isplatu novca za koji se određuje privremena mjera obezbjeđenja, zabrana raspolaganja potraživanjem iz obligacionog odnosa, zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u firmi, zabrana korišćenja ili raspolaganja pravima na osnovu akcija i udjela u firmi i drugih hartija od vrijednosti, uvođenje privremene uprave u tu firmu i privremena zapljena imovine.

Privremenu mjeru obezbjeđenja rješenjem određuje sud, na predlog državnog tužioca, odnosno Zaštinika. Ona može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalom.

Zaštitnik može, u roku od 60 dana od dana dobijanja izvještaja i spisa predmeta koji se odnose na finansijsku istragu podnijeti tužbu za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.

”Na izvršenje odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno pribavljene krivičnim djelom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.Trajno oduzeta imovniska korist postaje državna imovina. Na raspolaganje trajno oduzetom imovinskom koristi primjenjuje se Zakon o državnoj imovini. Način raspodjele trajno oduzete imovinske koristi i druga pitanja od značaja za raspodjelu propisuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa”, navodi se u Nacrtu.

Međunarodna saradnja u cilju oduzimanja i upravljanja oduzetom imovinskom koristi ostvaruje se u skladu sa međunarodnim ugovorom.

U Nacrtu je navedeno da će se podzakonski akti za sprovođenje zakona donijeti u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu, a on stupa na snagu nakon mjesec od dana objavljivanja u “Službenom listu”.

Država će imati pravo da se naplati prije ostalih povjerilaca

Prema Nacrtu zakona pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka ne utiču na primjenu ovog zakona.

”U slučaju otvaranja stečajnog postupka Crna Gora je razlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na koju je donijeta privremena mjera obezbjeđenja, čija je zabilježba upisana u javni registar, izlučni povjerilac imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koja je trajno oduzeta u skladu sa odredbama ovog zakona. Danom otvaranja stečajnog postupka prema pravnom licu koje je imalac imovinske koristi koja je privremeno oduzeta stiču se uslovi za podnošenje izlučne tužbe u pogledu te koristi, kao kad se radi o dospjelim iznosima”, piše u Nacrtu.

Odluka o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne isključuje ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita.

Članu porodice se može u zakup bez naknade dati kuća ili stan

”Država može kuću ili stan za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja dati na korišćenje bez naknade bračnom ili vanbračnom supružniku ili partneru u zajednici života lica istog pola, djeci i roditeljima imaoca, ako su u vrijeme oduzimanja stanovali u privremeno oduzetoj kući ili stanu, a pokretnu imovinu može da proda”, definisano je Nacrtom zakona.

Uz to, oduzeti novac u eurima se deponuje na posebni račun Ministarstva finansija, a devize i efektivni strani novac uplaćuju se na namjenski račun kod Centralne banke Crne Gore. Novac na tim računima ostaje do pravosnažnosti odluke o njegovom trajnom oduzimanju.

( Marija Mirjačić )