Istraživanje CAZAS-a pokazalo da svaka četvrta ispitanica u jednom trenutku nije imala novca za menstrualne proizvode
Menstrualno siromaštvo postoji i u Crnoj Gori i mora se raditi na suočavanju sa tim problemom i osvješćivanju.
Istraživanje CAZAS-a koje je urađeno na uzorka nešto većem od 1.000 ispitanica pokazalo je da je četvrtina ispitanica bilo u situaciji da nema novca da kupi menstrualne proizvode, kazala je u Bojama jutra Jelena Rakčević iz ove NVO.
Krajme marta smo uoči dana studenata radili istraživanje među studentkinjama i učenicama o menstrualnom siromaštvu.
"Rezultati pokazuju i da pola ispitanica kupuje sredstva za menstrualnu higijenu od svog novca, dok druga polovina uzima novac od roditelja i staratelja. Nešto više od pola ispitanica izdvaja do pet eura mjesečno, između pet i 10 eura njih 10 odsto i 5,5 odsto izdvaja preko 10 eura", navela je Rakčević.
Ističe da je na mjesečnom nivou potreban ozbiljan budžet za ove proizvode koji uključuju uloške, tampone, ljekove za regulaciju ciklusa...
"Ispitanice smatraju da su menstrualni proizvodi skupi, a peko 96 odsto ispitanica smatralo je da proizvode treba obezbijediti u školama i fakultetskim jedinicama".
Državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih Amina Cikotić kazala je da je istraživanje pokazalo da problem postoji, te da se u Crnoj Gori do sada nije o tome dovoljno govorilo.
"Sada imamo priliku da sa jednog institucionalnog nivoa na malo značajniji značin zajedno sa svim akterima govorimo o samom problemu i nađemo način da ga riješimo", rekla je Cikotić.
Navodi da u Crnoj Gori postoje primjeri dobre prakse u određenom broju ugositeljskih objekata, institucija i NVO koji svojim gostima i zaposlenima obezbjeđuju te proizvode.
Rakčević ističe da posljedica menstrualnog siromaštva može biti narušeno zdravlje.
"Žene mogu doživjeti određene negativne zdravstvene posljedice ukoliko nemaju adekvatan pristup menstrualnim proizvodim".
Cikotić smatra da treba početi svojim primjerima da šaljemo dobre poruke.
"Jedna od opcija je i smanjenje stope PDV-a na ove proizvode. U Crnoj Gori on iznosi 21 odsto, što je najviše u regionu. U Hrvatskoj je snižena stopa, ovi proizvodi su svrstani u osnovne", zaključila je Cikotić.
( A.B. )