Većine nema, izbori sve bliži

Izbori su najrealnije rješenje za izlazak iz političke krize, s obzirom da niko nema većinu da sastavi novu vladu nakon izglasavanja nepovjerenja kabinetu Dritana Abazovića, ocijenili su sagovornici “Vijesti”, a takve sugestije stigle su i iz Evropskog parlamenta i Stejt dipartmenta.

Urednik u Televiziji Vijesti Radomir Kračković navodi da GP URA neće da pregovara s Demokratama, Demokrate i Demokratski front (DF) neće u koaliciju s Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića, a DPS sa svojim tradicionalnim partnerima takođe nema većinu.

Zbog toga smatra da su najrealnije rješenje vanredni izbori.

”Za očekivati je da se ponovo umiješa strani faktor kako bi se formirala prelazna, tehnička ili koncentraciona vlada u koju bi ušle sve ili velika većina parlamentarnih stranaka, a koja bi pokušala da stvori uslove za fer vanredne izbore i eventualno deblokirala pravosuđe. Do tada, Abazovićeva Vlada ostaje u tehničkom mandatu, ali ne očekujem da će se DPS i Demokrate pomiriti s tim da ta Vlada uvede Crnu Goru u vanredne izbore nego će, svako na svoj način, pokušati da dogovori neku tehničku vladu od što više partija, koja bi stvorila uslove za vanredne izbore”, rekao je Kračković “Vijestima”.

Da nova vlada neće biti formirana smatra i Radmila Milošević iz Pokreta Preokret.

”Prema trenutnoj konstelaciji odnosa i obećanjima koja čujemo, čini se da neće doći do formiranja neke nove većine već da će aktuelna Vlada ostati u tehničkom mandatu do novih izbora. Staru većinu od 30. avgusta bez GP URA je nemoguće formirati, a Demokrate su rekle da neće ulaziti u DPS-URA-SNP kombinatorike. Ali, ovdje treba staviti zarez, obećanja i izjave očito mnogo ne znače - pa nas, građane, uvode u novi krug političke nestabilnosti i neizvjesnosti”, kazala je ona.

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović juče je ponovio da “u prevarantske URA-SNP-DPS modele neće ulaziti”.

”Vlade DPS-a više nema. Za foteljama kuka ne samo Vlada, nego i oni koji su tajno rušili prethodnu Vladu i s URA, SNP, DPS-om formirali 43. Vladu. Sad SNP-URA imaju šansu da dokažu da ih je DPS na samo 100 dana iznajmio, te da ih nije trajno politički kupio”, naveo je Bogdanović u saopštenju.

I u DPS-u rješenje vide u izborima.

”DPS smatra da, poslije dva loša eksperimenta od 2020. godine, izlazak iz disfunkcionalnosti treba da se dogodi na vanrednim parlamentarnim izborima.To je najčistije rješenje i moraćemo da se dogovorimo o tome ko te izbore treba da pripremi, ne bismo li nakon njih napokon dobili evropsku vladu koja će građanima i državi vratiti izgubljeno samopouzdanje”, saopštio je poslanik te partije Andrija Nikolić.

Kazao je da je DPS spreman na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama.

Picula: Evropske integracije ili potrošna roba ruskih i srpskih interesa

Evropski poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula saopštio je juče da građani Crne Gore i dalje jasno podržavaju članstvo u EU “što treba dobiti jasnu podršku u izborima koji bi odražavali to raspoloženje”.

”Takva Skupština i Vlada sigurno će imati i nedvosmislenu podršku evropskog parlamenta, kao i moju podršku kao izvjestioca za Crnu Goru”, naveo je Picula na Tviteru.

On je kazao da “crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija, ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji”.

Sjedinjene Američke Države (SAD) očekuju od Crne Gore da ispoštuje svoje pravne procedure - ili brzo formira novu vladu u službi zemlje ili sazove vanredne parlamentarne izbore, rekli su za Glas Amerike iz Stejt dipartmenta.

Neimenovani portparol Stejt dipartmenta kazao je da je “izglasavanje nepovjerenja parlamentarna demokratija na djelu, gdje crnogorski narod, kroz svoje izabrane predstavnike, poziva vladu na odgovornost”.

Na pitanje da li će SAD podržati učešće DF-a u eventualnoj novoj vladi, rekao je da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što “ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine, i nijesu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU”.

Za smjenu Abazovićevog kabineta glasalo je u petak poslije ponoći 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi - Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokratsku partiju (SDP), Socijaldemokrate (SDP), Liberalnu partiju (LP) i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore. Ministre u Vladi imaju SDP i BS.

Protiv nepovjerenja glasala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović (Socijalistička narodna partija). Njene stranačke kolege, poslanici Demokratskog fronta (DF), koalicije “Crno na bijelo (Građanski pokret URA i CIVIS), kao i poslanik Demosa Miodrag Lekić, napustili su salu uoči glasanja. Poslanik Albanske koalicije Genci Nimanbegu nije se izjasnio.

Abazovićeva Vlada izabrana je 28. aprila i pala je nakon 113 dana. Ona sad ostaje u tehničkom mandatu do izbora nove.

S obzirom na to da su Demokrate više puta saopštile da neće praviti Vladu s DPS-om, većinu će morati tražiti među pobjednicima izbora 30. avgusta 2020. godine (Demokratski front, SNP i GP URA) i eventualno partijama manjinskih naroda.

Abazović je tokom rasprave u Skupštini Demokratama poručio da ga ne zovu na pregovore ako obore Vladu. On je novinarima nakon izglasavanja nepovjerenja rekao da neće učestvovati u novoj Vladi.

”A shvatio sam da neće ni SNP. Neka Milo Đukanović, Aleksa Bečić i Damir Šehović (SD) sjednu za sto i dogovore novu većinu”, kazao je Abazović.

Da se “stara većina” ponovo sastavi, insistirali su iz Demokratskog fronta (DF) pa je u pauzi skupštinskog zasjedanja u petak održan sastanak lidera pobjedničkih koalicija izbora u avgustu 2020.

Sastanku su, osim Abazovića, prisustvovali Vladimir Joković (SNP), Nebojša Medojević (Pokret za promjene), Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), Milan Knežević (Demokratska narodna partija), Maksim Vučinić (Radnička partija), Miodrag Lekić (Demos), Marko Milačić (Prava Crna Gora), Srđan Pavićević (CIVIS), kao i predstavnik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.

Demokrate nijesu prisustvovale sastanku već su tražile da predlagači izađu sa sastanka sa 32 potpisa, “na razrađenoj i pisanoj inicijativi o ciljevima i strukturi Vlade”.

Abazović je nakon toga predstavio inicjativu za rekonstrukciju Vlade u kojoj bi, kako je kazao, učestvovali svi politički akteri u Vladi, osim podnosilaca inicijative o nepovjerenju njegovom njegovom kabinetu (DPS, SD, SDP, LP, DUA).

Inicijativu je potpisalo devet poslanika SNP-a, GP URA i CIVIS-a, a to su bili spremni da urade i 20 poslanika DF-a i Lekić. Milačić je podršku uslovio potpisima 41 poslanika.

Demokratama takva inicijativa nije bila prihvatljiva, ocijenivši je “magla inicijativom” i “klasičnim bleferskim potezom”.

Pokušaj DF-A da se Vlada spas stigao prekasno

Kračković kaže da pad Vlade nije iznenađenje jer se, kako je naveo, prethodnih dana iz saopštenja onih koji su pokrenuli glasanje o nepovjerenju, odnosno DPS-a, ali i dijela opozicije (Demokrata, Prave i Ujedinjene Crne Gore), dalo naslutiti da će se to desiti.

”Pokušaj DF-a da se Vlada spasi preko rekonstrukcije stigao je prekasno, a i pitanje je da li bi uspio. Ako možda jesu DF i dio javnosti, Demokrate, Prava i Ujedinjena Crna Gora nisu zaboravile da je URA sa DPS-om srušila prethodnu Vladu Zdravka Krivokapića koju su te partije podržavale, ali i smijenila Aleksu Bečića s mjesta predsjednika parlamenta i preko toga očigledno nisu htjeli da pređu”, podsjetio je Kračković.

Prema njegovim riječima, ostaje dilema da li bi dio tog tehničkog dogovora mogao biti DF koji je prethodnih mjeseci pokušavao da pomiri Demokrate i GP URA, ali i juče pružio jasnu podršku i odao priznanje Abazoviću na svemu što je uradio za nešto više od 100 dana.

”Što se tiče GP URA i SNP-a, i pored toga što su ljuti jer im je srušena Vlada, vjerujem da bi se vremenom mogli predomisliti i takođe biti dio te tehničke Vlade, naročito ako bi ih to savjetovala Evropska unija”, kaže Kračković.

Radmila Milošević navodi da glasanje Demokrata sa DPS-m predstavlja iz perspektive 30. avgusta 2020. ne malo iznenađenje, posebno imajući u vidu čvrsta obećanja i izjave tadašnjih pobjedničkih koalicija.

”Međutim, izgleda da partijske i lične netrpeljivosti na relaciji URA - Demokrate i neka vrsta međusobnog revanšizma u njihovoj omiljenoj igri ‘ko će koga’ odnose prevagu nad zrelim političkim promišljanjem šta su interesi države i građana - pa se vrtimo u lavirintu njihovih bjesomučnih partitokratskih nadgornjavanja”, kazala je ona.

Smatra da predsjednik DPS-a Milo Đukanović može da bude zadovoljan nastalom situacijom.

”Prvo je njegova partija sa GP URA u parlamentu izglasala administrativno odvajanje Zete od Podgorice što im odgovara na predstojećim lokalnim izborima u Glavnom gradu, a potom je samo nekoliko dana kasnije sa Demokratama srušio Vladu na čijem čelu je lider GP URA. Sada može da razmisli da li mu odgovara još jedno odlaganje lokalnih izbora, jer kad može jednom da se prekrši Ustav može i drugi put, i njihovo spajanje sa predsjedničkim i parlamentarnim - a kao razlog i obrazloženje može se iskoristiti nepotpun sastav Ustavnog suda i njegovu nemogućnost odlučivanja kao krajnje instance u izbornom procesu.

Ako je njegova strategija nakon gubitka vlasti bila da svoje protivnike što više iskompromituje i zavadi - ona mu je uspjela u potpunosti”, ocijenila je.

Demokrate i URA po starom

”Rat” saopštenjima između GP URA i Demokrata nastavljen je i juče.

Iz GP URA su saopštili da su Demokrate odbile ponudu za rekonstrukciju i samo zbog mržnje prema Abazoviću srušili Vladu koja je potpisala Temeljni ugovor.

”To je činjenica koju građani Crne Gore moraju da znaju, a naročito svi oni koji su deceniju čekali da se ovaj ugovor potpiše i to pitanje riješi. Mi smo ponosni na sve do sada urađeno i mirno idemo u opoziciju”, rekao je potpredsjednik GP URA, ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović.

Demokrate su odgovorile da “od DPS-a motivisani i pozicijama čašćeni ministri” odbijaju svaku moguću saradnju s pobjednicima izbora 30. avgusta.

”A, znate li zašto? Pa, kad DPS nešto politički kupi, on ga ne kupi za dan ili dva, nego trajno”, saopštila je članica Predsjedništva Demokrata Valentina Minić.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić rekao je da mu je žao što su propustili veliku šansu da poslije “dva velika eksperimenta” ostanu u okviru parlamentarne većine koja je pobijedila na izborima 2020.

On je za RTS kazao da je DF uložio veliku energiju na odnosima GP URA i Demokrata da pokuša da pronađe zajednički jezik pošto su to, kako kaže, “tvrdo zakucane pozicije”.

Bilčik: Crnoj Gori potrebna istinski proevropska vlada

Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom, Vladimir Bilčik rekao je da je Crnoj Gori potrebna istinski proevropska vlada, koja će dati prioritet strateškim EU reformama u odnosu na uske političke interese.

Smatra da Crna Gora može postati članica Evropske unije kad uspješno bude riješila neke teške, domaće političke zadatke.

”Spremni smo da pomognemo”, napisao je Bilčik na Tviteru.

Vajc: Šansu za brz napredak ka EU može da sruši ego-trip Đukanovića

Kopredsjedavajući Evropske zelene partije i evropski poslanik Tomas Vajc ocijenio je da je Vlada Dritana Abazovića “bila šansa za brz napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji”.

Vajc je na Tviteru komentarisao izglasavanje nepovjerenja Vladi.

”Borba protiv organizovanog kriminala i za vladavinu prava i slobodu medija je od suštinskog značaja za narod Crne Gore i njihov put ka pridruživanju EU. Vlada Dritana Abazovića bila je šansa za brz napredak. Sada bi se to moglo srušiti zbog ego-tripa predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića.”

( Biljana Matijašević )