Aplikacija koja upravlja životima, ucjenjuje i naređuje
Uspjeh nove BBC-jeve serije “Red rose” predviđao se i na osnovu trejlera, a nakon emitovane prve epizode kritičari i mediji su još uvjerljiviji
Ono što se definitivno čini kao nepresušan izvor inspiracije, kako u kontekstu kreacije, bunta, preispitivanja i filozofije života, bilo u nauci ili u umjetnosti, jeste onlajn prostor, život na mreži, virtuelna realnost i njeni dometi koji su, sve više se čini, neotkriveni, beskonačni, misteriozni i intrigantni poput kosmosa.
(Ne)postojanje granica, opasnost koja “vreba” iz pametnih telefona, strepnja od toga da ćemo ostati bez baterije, ali i ukidanje privatnosti, nepostojanje trenutaka samoće dokle god je telefon u blizini i sve ono što donose razne aplikacije kojih je sve više i više i koje instaliramo iz radoznalosti, usamljenosti ili pak zabave, poslužili su i kao početna tačka za novu seriju koja će uskoro osvojiti svjetsku javnost, prognoze su kritičara, i to samo na osnovu sinopsisa, trejlera i prve epizode koja je emitovana u Velikoj Britaniji.
U pitanju je serija “Red rose” nazvana po istoimenom glavnom liku - novoj i nepoznatoj aplikaciji koja će zavrtjeti živote tinejdžera. Da je aplikacija glavni lik, slobodan je i nenametljiv zaključak novinarke, na osnovu onoga što pišu stručni mediji.
Ipak, o novoj horor seriji “Red rose” ili “Crvena ruža”, a čija je prva epizoda emitovana 15. avgusta, na internetu se i dalje može naći tek vrlo malo informacija, ali ono što se može zaključiti je da će istovremeno i obuzeti, ali i zastrašiti sve korisnike pametnih telefona, pa i nadrealnog, misterioznog i, svakako, dobro osmišljenog...
Stjuart Džefris iz “Gardijana” u svom osvrtu nakon odgledane prve epizode piše da nova zabavno uznemirujuća drama BBC-ja o maturantima u Boltoni donosi “zastrašujuće aplikacije za pametne telefone; ucijenjene tinejdžere, ispite”, a tome dodaje i svakodnevne brige kao što su: siromaštvo, uznemirenost, briga o djeci, razoreni domovi, prijateljstvo, srednjoškolske (neuzvraćene) ljubavi, ali i rasipništvo i želja za dokazivanjem bliskih ljudi... Kada svemu tome dodate i aplikaciju nad kojom nemate kontrolu i koja kontroliše vas, naređuje vam i ucjenjuje vas, onda zbilja nastaje horor, kako kažu kritičari.
Radnja serije je smještena u Boltonu, na sjeverozapadu Engleske i odvija se tokom dugog, vrelog ljeta nakon završetka pohađanja ispita u srednjoj školi. Priča prati grupu prijatelja iz djetinjstva, sada tinejdžera, koji su jedva čekali na trenutak kada će zaklopiti knjige, jer koga još interesuje to što se, na primjer, ne koristi pomoćni glagol pri konjugaciji u kondicionalu u francuskom jeziku.
”Vren i Rošel su na pragu zabavnog ljeta, a u njihovoj usko povezanoj ekipi je i Vrenina simpatija Noa. Sve se dešava nakon završenih ispita”, piše Nikolas Kanon, autor teksta na sajtu “What to watch”.
No, Rošel ima većih problema nego što je njen francuski (ne)uspjeh, podsjeća Džefris. Njen telefon je začaran, uklet. I to, nažalost, nije dio nekog novog promotivnog paketa...
Stvari se mijenjaju i (zajednički) planovi nestaju u trenutku kada Rošel preuzme misterioznu telefonsku aplikaciju koja se zove “Crvena ruža”. Aplikacija pokreće zastrašujuću kampanju punu opasnih zahtjeva, koja prijatelje izlaže (naizgled) natprirodnoj sili”, piše Kanon, a Džefris dodaje:
”’Crvena ruža’ kvari telefone maturanata u Boltonu, kao da želi da njihove živote pretvori u video igricu s određenim zadatkom”, kaže on ukratko i dalje otkriva:
”Umukni i igraj!, poručuje aplikacija u kojoj tinejdžer preuzima program za zaštitu od malvera koji se zove “Shrive”, a koji ga zapravo snima kako masturbira uz pornografiju... A onda prijeti da će napraviti snimak koji će postati viralan, osim ako ne počne da obavlja sve gore i užasnije zadatke koje mu aplikacija traži, uključujući i ubistvo”, piše Džefris u svom tekstu i ističe da, ukoliko iole pratimo najnoviju filozofiju virtuelnog, u velikoj mjeri se ide baš ka tome...
Zato i ne čudi što su prognoze za uspjeh nove serije obećavajuće već na osnovu kratkog opisa. Zaplet dalje donosi i zabavu i uznemirenost i pomalo podsjeća na “Black mirror”... Ipak, za razliku od ‘Black mirrora’ koja donosi niz različitih situacija u ritmički izuzetno pažljivo odrađenim epizodama koje svaka zasebno predstavljaju alegoriju/pandan stvarnosti (pitanje je koje i kakve stvarnosti), serija “Red rose” radnju smješta u osam epizoda.
Uzbudljiva, zabavna, nerealna i realna, horor priča djeluje kao sve u jednom, samo “zahvaljujući” (slučajno?) instaliranoj aplikaciji na pametnom telefonu.
Kod Rošel poziv za preuzimanje aplikacije iskače iznenada na njenom ekranu, a ona će (nehotice) pritisnuti preuzimanje. “Crvena ruža” uskoro kreće da postavlja imperativne zahtjeve.
Prva od ucjena traži od Rošel da poljubi Nou na kućnoj zabavi, uprkos tome što se on dopada njenoj drugarici Vren, ali ako to ne uradi snimci nje kako čeka u redu za žitarice u banci hrane pojaviće se na svim televizijskim ekranima širom kuće, što njoj, tinejdžerki, teško pada iako ne bi trebalo...
I to je samo početak, ucjene se nižu i gradiraju... A u svemu tome ono što Crvenu ružu čini podmuklijom, pa i strašnijom, jeste to što je aplikacija na neki način i dobra i loša. Ipak, sve ono što je “džabe” zapravo nije i doći će na naplatu..
”Kada kod Rošel nestane struja, a bez novca za brojilo, iznenada otkriva da joj je uplaćeno 100 funti. Slično je i kada se zabrine da nema šta da obuče za žurku - probudi se jednog jutra i nađe blistavu haljinu ostavljenu za pranje. Ipak, još ne znamo šta je zapravo Crvena ruža”, naglašava Džefris i podsjeća:
”Ipak, sjetimo se da smo, prije uvodnih špica, vidjeli i djevojku koja se muči u stanu u Mančesteru, jer koliko god puta vikala: ‘Aleksa, isključi sve!’ njen telefon, TV i klima uređaj nastavljaju po svome. Svim njenim uređajima upravlja neka (ne)shvatljiva zloćudna sila koja je tjera da učini nešto kobno. Takva je ‘Crvena ruža’”, objašnjava Džefris.
I kasnije je prijateljstvo Vren i Rošel na ispitu kada Crvena ruža mijenja njihove bezazlene tekstove u uvredljive i sve češće počinje u dešavanja uvlačiti i Rošelinu majku koja nije živa.
A tu je i upozoravajuća rečenica iz trejlera: “Vaša baterija nije jedina stvar koja može da (žargonski) crkne”, a koja dodatno podgrijava situaciju...
Ostaje misterija i pitanje “Ko ili šta je Crvena ruža?”, poručuje Kanon.
Seriju su napisali blizanci Majkl i Pol Klarkson rođeni u Boltonu, u produkciji kompanije “Eleven” koja stoji iza popularnih ostvarrnja “Sex Education” i “The Enfield Haunting”.
Glumačku ekipu čini kombinacija iskusnih glumaca, zvijezda u usponu i potpunih novajlija. U seriji se, kao Rošelini otuđeni roditelji, pojavljuju glumac iz serije “Černobil” koja je svojevremeno oborila sve rekorde, Adam Nagaitis, kao i Natali Gevin iz “Džentlmen Džeka”, a tu je Semjuel Anderson iz “Doktor Who” i “Landscapes”. Zvijezde u usponu, prema ocjenama kritičara i medija, definitivno su Amelie Clarkson (Poldark), Isis Hainsvorth (Metal Lords), Ali Khan (Škola za dobro i zlo), Elis Hauard (Katarina Velika) i Ashna Rabheru (Seksualno obrazovanje), dok su novajlije Hari Reding i Natali Bler.
”Serija ima individualni stil i jedinstven scenario za koji se nadam da će biti ključni da je izdvoje od bilo čega drugog”, kazala je upravo Amelija Klarkson jednom prilikom i zaključila:
”Činjenica da likovi uzimaju ono što je na njihovim telefonima poput apsolutnog jevanđelja govori mnogo o našoj generaciji.”
Džefris prognozira i nastavak, “Bijelu ružu”
Prva epizoda serije emitovana je na kanalima BBC3 i BBC iPlayer u Velikoj Britaniji 15. avgusta, a nakon toga biće objavljeno svih osam epizoda na BBC iPlayeru. Serija će biti dostupna i na Netfliksovim platformama širom svijeta, ali još se ne zna tačan datum kada se može očekivati. Sve što publika zna je da će to biti tokom 2022. godine što obećava još jednu serijsku pometnju u drugoj polovini godine.
”Šta ‘Crvena ruža’ želi i zašto preuzima živote ovih učenica? Saznaćemo u narednih nekoliko epizoda... I, ako se zaista ispostavi kao hit, biće nastavak u Jorkširu pod nazivom ‘Bijela ruža’; samo pričekajte pa ćete vidjeti. Pretpostavljam da ‘Crvena ruža’ možda nije samo metafora za zlonamjerni softver koji je kasni kapitalizam, već i nesvjesni komentar o đavolskim silama iza trke za vođstvo Torijevaca”, ističe Džefris u svom tekstu za “Gardijan”.
Problem (današnje) muzike
Ono što Džefris problematizuje je i muzika.
”Ko nas je vratio u devedesete? Faithless Insomnia? Rhithm Is a Dancer od Snapa? Barbie Girl? Ako je ovo ono na šta se djeca spuštaju ovog ljeta, onda zaista imaju veće probleme od loših ocjena”, procjenjuje on.
( Jelena Kontić )