Premijera traže van partija
Pominje se osoba koja je dvije decenije u NVO sektoru i navodno je po ukusu dijela međunarodne zajednice... Za međunarodne partnere ulazak DF-a u vladu i dalje nije opcija, a DPS vide kao “proevropsku partiju” uprkos brojnim aferama tokom trodecenijske vladavine...
Nestranačka ličnost mogla bi da bude mandatar za sastav tehničke vlade.
Više izvora potvrdilo je juče “Vijestima” da postoji predlog da osoba iz nevladinog sektora bude mandatar vlade koja bi pripremila vanredne parlamentarne izbore.
Prema istim izvorima, riječ je o osobi koja je dvije decenije u NVO sektoru, s navodno dobrim kontaktima u međunarodnim krugovima, a koja je po ukusu dijela predstavnika međunarodne zajednice.
Na taj način bi se, navodno, pokušalo smiriti biračko tijelo Demokrata ako uticajne ambasade uspiju da ih ubijede da formiraju tehničku vladu uz manjinsku podršku Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića.
”Vijestima” je rečeno da međunarodni partneri smatraju DPS “proevropskom partijom” uprkos brojnim aferama tokom trodecenijske vladavine...
Iz Demokratske Crne Gore Alekse Bečića godinama su decidno tvrdili da nikakav dil s DPS-om nije moguć, ali su s tom partijom u petak učestvovali u rušenju Vlade Dritana Abazovića...
”Vijestima” su juče nezvanično rekli da niko u toj partiji nije razmišljao o nestranačkoj ličnosti.
Naveli su i da nikome nijesu slali poziv za pregovore o formiranju nove vlade, koji bi, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, mogli početi već danas.
Bečić je sinoć za TV Vijesti istakao da isključuje mogućnost koalicije s DPS-om, uključujući i eventualnu manjinsku podršku te partije...
Za sada niko nema većinu da sastavi novu vladu nakon izglasavanja nepovjerenja kabinetu Abazovića u petak nakon ponoći.
Demokrate su više puta ponovile da neće praviti vlast sa DPS-om. Demokratski front (DF) takođe neće u koaliciju sa DPS-om, GP URA i Socijalistička narodna partija neće sa Demokratama, a DPS sa svojim tradicionalnim partnerima takođe nema većinu za novu vladu.
Za međunarodne partnere ulazak DF-a u vladu navodno i dalje nije opcija, uprkos naporima tog saveza da se kriza riješi resetovanjem odnosa među pobjednicima izbora iz avgusta 2020. godine i rekonstrukcijom Abazovićeve Vlade, kako bi se kvalitetno pripremili vanredni parlamentrani izbori.
To su potvrdili u subotu iz Stejt dipartmenta, navodeći za Glas Amerike da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što “ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine i nijesu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU”.
Evropski poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula saopštio je u subotu da “crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija, ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji”.
DF-u, kako su “Vijestima” nezvanično rekli iz tog saveza, nije prihvatljiv Bečić za premijera, a posebno ne navedena nestranačka ličnost.
U DF-u su ljuti što je propuštena šansa da vlast preuzmu pobjednici izbora 2020. i što su Demokrate odbile inicijativu za rekonstrukciju Abazovićeve Vlade, a u kojoj bi učestvovali svi politički akteri osim podnosilaca inicijative o nepovjerenju njegovom kabinetu.
Iz GP URA juče su poručili da su bili potpuno jasni - da nova većina treba da dogovori novu izvršnu vlast.
”Većina DPS i Demokrate koja je dogovorena za rušenje Vlade Dritana Abazovića - ista ta većina treba da dogovori novu Vladu. Tako da očekujem da DPS i Demokrate već danas sjednu zajedno za sto i dogovor koji su sklopili Đukanović i Bečić dovedu do kraja”, rekao je juče “Vijestima” šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar.
Za smjenu Abazovićevog kabineta glasalo je u petak 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi - DPS, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Socijaldemokrate (SD), Liberalnu partiju (LP) i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.
Ministre u Abazovićevoj Vladi imaju SDP i BS.
Protiv je glasala predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP). Njene stranačke kolege, kao i poslanici DF-a, koalicije “Crno na bijelo (URA i CIVIS) i poslanik Demosa Miodrag Lekić, napustili su salu uoči glasanja.
Poslanik Albanske koalicije Genci Nimanbegu nije se izjasnio.
Abazovićeva Vlada izabrana je 28. aprila i pala je nakon 113 dana. Ona je sad u tehničkom mandatu do izbora nove.
Predsjednik države Milo Đukanović mandatara za sastav nove vlade trebalo bi da predloži u roku od 30 dana, odnosno najkasnije do 18. septembra, eventualno do 19. septembra, ako se ima u vidu da je glasanje bilo poslije ponoći, odosno 20. avgusta.
S obzirom na to da Ustavom nijesu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Abazovićevog kabineta postupio kao u situaciji nakon izbora, kada Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).
To je, međutim, jedan broj pravnika ocijenio neustavnim, ali s obzirom na već uspostavljenu praksu očekuje se da Đukanović ipak predloži budućeg premijera u roku od 30 dana.
Nakon toga, prema Ustavu, vlada treba da se formira u roku od 90 dana. Ako se to ne desi, Skupština se raspušta i raspisuju parlamentarni izbori.
Pisonero: Nije na EU da utiče na izbor nove vlade
Crnoj Gori potrebna je stabilna, funkcionalna i sposobna vlada, sposobna da sprovede reforme kako bi država napredovala na putu ka Evropskoj uniji (EU), ocijenila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez.
Ona je rekla da je EK uzela u obzir odluku Skupštine da izglasa nepoverenje Vladi Dritana Abazovića.
“Sada je na crnogorskim institucijama da preduzmu naredne korake u skladu s Ustavom i zakonskim okvirom”, kazala je Pisonero agenciji Mina.
Ona je istakla da nije na EU da odlučuje ili utiče na taj proces i da je važno da sve političke snage odgovorno rade na unapređenju konsenzusa u tom pogledu jer je dragocjeno vrijeme već izgubljeno ove godine.
Bečić: Ne moram biti premijer
Bečić je naveo tri moguća rješenja za trenutnu političku situaciju.
”Prva opcija je da ispoštujemo 30. avgust (2020. godine), sjednemo za sto i zajedno s manjinskim partijama dogovorimo 44. Vladu. Druga opcija je privremena Vlada, koja bi pripremala vanredne izbore. Treća opcija su izbori odmah”, naveo je Bečić tokom gostovanja u Vijestima u pola sedam.
Kada je u pitanju eventualna privremena vlada, Bečić je kazao da bi bio prihvatljiv model da u u njoj budu “pojedinci koji ne izazivaju sporenje bilo kojeg dijela javnosti, bilo da je percepcija opravdana ili ne”.
Na pitanje da li bi on mogao biti premijer u novoj Vladi, odgovorio je da tako nešto nije preduslov Demokrata.
”Smatram da su funkcije prolazne, ništa ne moram biti. S druge strane, uvijek sam bio spreman da prihvatim odgovornost, ako neko smatra da je to potreba... Pitanje moje sudbine nije bilo kakav preduslov.”
( Biljana Matijašević )