Za godinu dana vrijednost potrošačke korpe porasla 104 eura
Kada je u pitanju hrana najviše se izdvajalo na mlijeko, sir i jaja - 91 euro, zatim na meso 71,5 eura, pa onda na povrće 58 eura, na hljeb i žitarice 37 eura, na voće 35,7 eura...
Minimalna potrošačka korpa se za samo godinu dana uvećala za više od 100 eura, pokazuju podaci Monstata.
Njena ukupna vrijednost za jul ove godine je bila 761,2 eura, što je za 103,8 eura ili za 15,78 odsto više nego nego u julu lani.
Mjesečni trošak za četvoročlano domaćinstvo kada je u pitanju hrana je u julu, prema Monstatu, iznosio 349 eura, dok je trošak na neprehrambene proizvode i usluge bio 412 eura.
Kada je u pitanju hrana najviše se izdvajalo na mlijeko, sir i jaja - 91 euro, zatim na meso 71,5 eura, pa onda na povrće 58 eura, na hljeb i žitarice 37 eura, na voće 35,7 eura, na bezalkoholna pića kao i na šećer, džem i med po 16 eura, na ulje i masti 11,6 eura, a na ribu, prema statističarima Monstata, prosječna porodica je potrošila za mjesec dana 4,5 eura.
U odnosu na isti mjesec prošle godine izdvajanja za hranu su se uvećala za 63,6 eura, od čega su izdvajanja samo za mlijeko, sir i jaja veća skoro 20 eura, a za meso deset eura.
Mjesečna potrošačka korpa se u odnosu na početak godine, kada je iznosila 681 euro, povećala za čak 80 eura, dok je mjesečni rast u odnosu na jun 1,4 odsto.
Prosječna plata iz juna od 708 eura je na 93 odsto nivou minimalne potrošačke korpe iz jula, dok je jedino u januaru i februaru prosječna zarada bila veća od vrijednosti korpe. Minimalna zarada od 450 eura je na 59 odsto minimalne potrošačke korpe.
Radi poređenja, kada je u julu prošle godine prosječna plata u državi bila 530 eura ona je bila na 80 odsto nivoa vrijednosti minimalne potrošačke korpe.
Podaci Monstata pokazuju i da je u drugom kvartalu od aprila do juna promet u uslugama u odnosu na uporedni period prošle godine porastao za 39,3 odsto, dok je u odnosu na prva tri mjeseca ove godine veći za 43,7 odsto.
Usluge smještaja i ishrane su za navedeni period veće za čak 77 odsto nego lani, dok je u uslugama saobraćaja i skladištenja došlo do povećanja od 51,5 odsto, dok je u trgovini na veliko došlo do rasta od 37 odsto.
Kada je u pitanju struktura, najveće učešće u ukupnom prometu uslužnih djelatnosti u drugom kvartalu ove godine ostvareno je u grupi trgovina na veliko i trgovina motornim vozilima i motociklima od 66 odsto. Sa deset odsto učestvovale su usluge smještaja i ishrane, a sa 9,3 odsto usluge saobraćaja i skladištenja
( Ivan Ivanović )