Hakerski napad ljulja državu

Svaka vrsta napada na državne institucije i državnu infrastrukturu koja može da dovede do ozbiljnih posljedica, predstavlja ugrožavanje nacionalne bezbjednosti. To je “Vijestima” kazao vojni analitičar Aleksandar Radić, komentarišući višednevne sajber napade na servere Vlade Crne Gore.

Visoki državni zvaničnici sinoć su, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, saopštili da lični podaci građana nisu ugroženi. Međitim, premijer Dritan Abazović rekao je da je nekoliko institucija, među kojima i Ministarstvo finansija, napadnuto i da od međunarodnih partnera očekuju pomoć kako bi neke podatke vratili.

Prethodno je iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na neformalnom brifingu za novinare rečeno da nekoliko ruskih službi stoji iza posljednjeg sajber napada na crnogorske institucije. Sumnjaju da postoji bojazan da vrhunac napada još nije dostignut i da bi na meti mogla da bude sva “kritična infrastruktura”- elektroprenosni sistem, vodovodi...

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gorev Milutin Đukanović saopštio je sinoć da je, nakon razgovora sa direktorom ANB Savom Kenterom, naredio da elektrane pređu na manuelni sistem upravljanja. Neki od korisničkih servisa, privremeno, kako je rekao, postali su nedostupni kako bi se izbjegla šteta.

Iz telekomunikacionih kompanija saopštili su Vijestima da s pojačanom pažnjom prate situaciju u državi, kao i da su svjesni da su hakerski napadi realnost 21. vijeka. Tvrde da su zato godinama ulagali u odgovarajuće sisteme zaštite.

Napadi na kompletnu informaciono-tehnološku infrastrukturu Vlade Crne Gore počeli su 22. avgusta.

Preporučen prelazak na “manuelni” sistem

Zbog problema u radu Vladinog servera, juče su se i računi, umjesto u sistemu fiskalizacije, izdavali u oflajn sistemu.

Prema saznanjima “Vijesti”, nakon što su krenuli hakerski napadi na servere, odlučeno je da Vlada isključi svoj mejl domen (gov.me). Potom je svim resorima u Vladi, upravama i direkcijama naređeno da ugase računare, kako bi spriječili krađu, oštećenje ili zloupotrebu podataka.

Pošto napadi mogu da ugrože funkcionisanje svih digitalizovanih sistema, svima koji mogu da pređu na “manuelni” način rada preporučeno je da to i učine.

Zbog gašenja servera i domena državne uprave nemoguće je kroz te sisteme provjeriti podatke, rekao je jedan od sagovornika Vijesti. Tvrdi da jedino Uprava policije nema taj problem jer ima interni sistem koji nije povezan na državni domen.

Na istom sistemu je, objasnio je izvor, i Ministarstvo unutrašnjih poslova što, prema njegovim riječima, smanjuje mogućnost upada u podatke.

Abazović je rekao sinoć nakon sjednice Vijeća da je nekoliko institucija napadnuto, između ostalih Ministarstvo finansija, ali je taj resor “bekapovao” podatke te da nijesu ugroženi u tom smislu.

”Mi nismo na Vijeću mogli da potvrdimo da iza toga stoji pojedinac, grupa, ili država. Upoznati smo da je u ovakvim napadima u drugim državama često stajala jasna poruka koliki je odštetni zahtjev da vam neko vrati podatke koje je zarobio. U ovom slučaju je bila drugačija situacija, iako su sve preduzete radnje upućivale na to”, naglasio je.

Vicepremijer i koordinator bezbjednosnih službi Raško Konjević je sinoć na Javnom sevrisu rekao da su lični podaci građana zaštićeni. Na pitanje da li su bezbjedni podaci institucija, on je kazao da informacije ukazuju da će “sigurno jedan dio podataka biti izgubljen bez dileme” i da će pokušati da ih vrate uz pomoć partnerskih službi.

On nije precizirao o kojim podacima je riječ.

NATO pomaže u odbrani od napada

ANB pokušava da utvrdi ko stoji iza napada, za šta ima i pomoć NATO-a. Iz tog saveza su potvrdili, kako je prenio Glas Amerike, da su upoznati sa izvještajima o sajber napadima u Crnoj Gori i spremni da pomognu crnogorskim vlastima.

Sinoć je Vijeće zaključilo, što je prenio Abazović, da će se formirati Operativni tim koji će funkcionisati 24 sata, a koji će se baviti sajber napadima.

Dodao je da će država uputiti zahtjev evropskim partnerima za ekspertsku pomoć vezano za povratak podataka koji su oduzeti u ovom napadu i stvaranju preventive.

”Pored sajber stručnjaka koji rade u javnoj upravi, mi ćemo pozvati i ljude iz privrede i akademske zajednice da pomognu u stvaranju preventive. Postoji veliko zajedništvo da se ovo premosti na najbolji način”, rekao je Abazović na konferenciji za medije nakon sjednice Vijeća.

Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić naveo je da ovakva vrsta hakerskih napada predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem, i da bi država, pošto nema kapacitete da ga sama riješi, trebalo da zatraži pomoć međunarodnih partnera.

”Mehanizmi za pomoć predviđeni su u okviru NATO-a. Crna Gora je u okviru Alijanse do sada razvijala kapacitete sajber bezbjednosti, bili su upućeni konsultantni... Međutim, na papiru mnogo toga piše nego što se na kraju uradi. Naravno da je ovo situacija u kojoj je sasvim razložno tražiti podršku partnera”, istakao je.

Radić kaže da hakerski napadi ovakve vrste mogu da proizvedu veliku štetu. Prvo, kako navodi, nastaje psihološka šteta, kojom se osporava autoritet države.

”To, nažalost, samo povećava utisak koji Crna Gora dijeli s ostalim državama Zapadnog Balkana - da su nam države slabe. Vrlo je opasno kad građani izgube povjerenje u državni aparat”, naglašava.

S druge strane, hakerski napadi, kaže Radić, mogu da proizvedu i veoma ozbiljnu finansijsku štetu.

“Sad je samo stvar procjene koliko možete da budete mračni u scenarijima procjene... Na Zapadu se odavno insistira na tome da se ojača zaštita kritične infrastrukture od sajber napada, i mnogo se ulaže u to”, objašnjava.

Razloge napada tražiti unutar Crne Gore

Radić kaže da bi od ANB-a trebalo očekivati konkretne korake na pronalaženju počinilaca napada, dodajući da treba biti veoma oprezan kad se govori o tome.

“Skloniji sam uvjerenju - i to govorim kao posmatrač sa strane - da razloge za ove hakerske napade treba tražiti unutar Crne Gore, a ne u stranom faktoru. To iz vrlo prostog razloga - zašto se ovako nešto ne dešava u drugim zemljama regiona? Barem ne u ovakvoj mjeri. Zašto bi Crna Gora bila toliko prioritetna i toliko važna u globalnoj priči, a ne neka zapadnoevropska zemlja, a da ne kažem neka druga zemlja Zapadnog Balkana? Međutim, nezavisno od toga da li ovo rade hakeri koje je angažovala neka od partija u Crnoj Gori ili je riječ o ‘ruskoj razvijetki’, na isto dođemo - ugrožava se nacionalna bezbjednost”, podvlači sagovornik.

Vijesti su kontaktirale nekoliko IT stručnjaka, ali oni nisu bili spremni za komentar, tvrdeći da nemaju dovoljno podataka.

Ambasada SAD u Podgorici objavila je juče na sajtu da se tokom “kontinuiranog napada koji je toku”, mogu desiti da “poremećaji u javnom komunalnom sektoru, transportu (uključujući granične prelaze i aerodrom) i sektoru telekomunikacija”.

Oni su svoje državljane u Crnoj Gori upozorili da budu “svjesni svog okruženja”, te da pregledaju lične bezbjednosne stavke, kao i da imaju ažurne i lako dostupne putne isprave.

Dukaj: Sigurnost naloga građana i privrede nije ugrožena

Iz Uprave prihoda i carina (UPC) kazali su juče da su njihovi servisi i portali bili nedostupni od juče ujutro “iz razloga onemogućavanja pristupa javnim DNS serverima u nadležnosti Ministarstva javne uprave (MJU).

”Dakle, svi portali i servisi iz gov.me domena od jutros nisu dostupni iz navedenog razloga”, rekli su juče iz UPC.

Iz resora na čijem je čelu Maraš Dukaj rekli su juče da je Vladina informatička infrastruktura od kasno u noć sa četvrtka na petak izložena novoj seriji organizovanih sajber napada, a da je primarna meta struktura državnih organa.

Zbog niza napada, iz razloga bezbjednosti, kako su saopštili iz MJU, određeni servisi bili su privremeno isključeni. Dukaj je kazao i da sigurnost naloga građana i privrede nisu na bilo koji način ugroženi.

”Crna Gora je o detaljima napadima, koji su umnogome nalik onima 2015. i 2016, informisala saveznike”, napisao je Dukaj na Tviteru.

Iz MJU nisu “Vijestima” odgovorili i koji sve servisi nisu u funkciji ili postoje problemi u njihovom funkcionisanju.

Ko stoji iza destabilizacije

Dok su ANB i Konjević prozvali Rusiju da stoji iza napada, Abazović tvrdi da su oni politički motivisani i da neko želi da iskoristi aktuelnu političku situaciju za dodatnu destabilizaciju i da će “vrijeme pokazati ko stoji iza toga”.

”Neko želi da lovi u mutnom i iskoristi političku situaciju za dodatnu destabilizaciju. Da li iza toga stoje države ili određene strukture, vrijeme će pokazati. Ja ću samo napomenuti da nije ista vrsta napada ali smo imali ovakvu situaciju prije nego je formirana Vlada. Sjećate se i-mejlova kako će da eksplodiraju bombe u školama? Sjećate li se permanentnih napada kroz neke određene medije, bliske određenim strukturama, kako je rasulo u sektoru bezbjednosti, kako djeca ne mogu da idu u škole? Samo govorim na osnovu iskustva, sada imamo sličnu situaciju i opet sajber napade u petak uveče”, rekao je Abazović.

On je ranije juče ocijenio da se napad desio nekoliko sati nakon što je izglasano nepovjerenje.

” Ne mogu da vjerujem da neki ljudi koji su po 10, 20, 30 godina u politici i imaju iskustvo, i dalje uporno - nije im bilo dovoljno što su oteli, zloupotrijebili, što su se obogatili, i članovi njihove familije, kumovi... - zemlju žele da guraju u nestabilnost i probleme”, dodao je on.

Konjević je takođe rekao da je sajber napad “politički motivisan” i da “ne treba zaboraviti da je Ruska Federacija zbog svih odluka koje je Crna Gora donosila u prethodnom periodu, definisala kao neprijateljsku državu”.

“Ovo su visoko sofisticirani napadi, ne mogu biti djelo pojedinca, obično iza ovakvog napada iz dosadašnjih iskustava ljudi iz struke, obično stoje državni resursi koji nekome stoje na raspolaganju.... Prema tome, ta vrsta političke motivacije sa te strane postoji. Zadržao bih se na tom nivou, poštujući ono što su pozvaniji od mene rekli - ljudi iz Ministarstva javne uprave i ANB koja u širem kontekstu prati ta dešavanja,” rekao je Konjević za RTCG.

Mnogo IT eksperata koji ne znaju posao

Alaksandar Radić kaže da sve države Zapadnog Balkana, pa i Crna Gora, imaju veoma veliku slabost na polju sajber bezbjednosti.

“Najpovršnija analiza državnih institucija, privrede, vitalnih sistema koji se bave kritičnom infrastrukturom... ukazala bi da su to nezaštićeni sistemi. Na Balkanu se to najčešće dešava zato što je previše onih koji su na mjesta koja se bave sajber bezbjednošću, došli na nečiju preporuku - ‘Zna mali to, razumije se u kompjutere’. Naravno, postoji mnogo IT eksperata, ali oni su ili u inostranstvu ili rade za strane firme na našem terenu. Samo poznavanje ovog problema ograničeno je u državnoj administraciji. Ona je jako osjetljiva i izložena, i to je u Crnoj Gori prepoznato. Najavljene su bile neke administrativne mjere, da će se nešto učiniti po tom pitanju, ali zna se kako to ide - kad država kaže ‘učinićemo nešto’, dalek je put da se do toga dođe”.

( Ekipa Vijesti )