Teška jesen

Sagledavajući trenutnu političku situaciju, kako u zemlji tako i u inostranstvu, a uzimajući u obzir trenutnu makroekonomsku situaciju, lako se može donijeti zaključak da nam predstoji teška jesen. Na osnovu ranijih informacija od strane Ministarstva finansija, projektovana su nedostajuća sredstva u iznosu od oko 170 miliona eura. Preduslov za navedeno je usvajanje novog rebalansa budžeta, kojim bi se stvorile mogućnosti da umjesto do sada projektovanog minusa od 70 miliona eura isti povećamo na 170 miliona eura.

Prema podacima Ministarstva finansija - Izvještaj o izvršenju budžeta Crne Gore za januar - jul 2022, tokom jula mjeseca ostvaren je budžetski deficit u iznosu od oko 12,8 miliona eura. Konkretno, Ministarstvo finansija je za jul mjesec tekuće godine ranije projektovalo ostvarenje suficita u iznosu od oko 13,8 miliona eura pa dobijamo zaključak da je tokom jula mjeseca budžetska kasa bila ispod plana za oko 26,6 miliona eura. Navedeni podatak mora zabrinjavati znajući sezonske karakteristike crnogorske ekonomije i po pravilu bolje stanje Budžeta tokom ljetnje turističke sezone. Važno je napomenuti da je realizacija kapitalnog budžeta za oko 28 miliona eura manja od projektovanog, pa bi javne finansije imale veći minus da se realizovalo sve što se planiralo. Na prvi pogled hrabri podatak da su budžetski prihodi za oko 6,6% veći u odnosu na planirane. Međutim, ulazeći u strukturu prihoda pozitivna percepcija brzo nestaje. Prihodi od poreza na dodatnu vrijednost su veći za oko 25,4% u odnosu na planirane, ali znajući da je inflacija uticala na značajan rast cijena proizvoda te da je crnogorska ekonomija bazično uvozno orijentisana, lako možemo zaključiti da je navedeni rast nastao zbog veće osnovice oporezivanja (cijene proizvoda bez poreza) a ne zbog veće privredne aktivnosti. Sličan zaključak se dobija i za veće prihode od carina - poreza na međunarodnu trgovinu. Loše projektovani prihodi implementacije projekta Evropa sad, doveli su do nižih prihoda od navedenog programa u odnosnu na projektovane, u iznosu od oko 37 miliona eura. Konkretno, prihodi od poreza na dohodak su za oko 20 miliona eura niži u odnosu na Plan, a prihodi od doprinosa oko 17 miliona eura niži u odnosu na planirane. Ovim se još jednom potvrđuje neka moja konstatacija iz ranijeg perioda - da je potrošnja bazirana na pogrešnim projekcijama prihoda jako opasna.

Takođe, populističke mjere koje su od Crne Gore stvorili prividno državu socijalne pravde i blagostanje na dugom roku nisu održive. Naravno da su navedene mjere politički popularne, ali svako ko umije pročitati stanje trenutnih javnih finansija, a javno se zalaže za implementaciju Naknada po osnovu rođenja troje i više djece i sličnih zakonskih rešenja, ne želi dobro crnogorskoj djeci jer će oni u budućem periodu ispaštati i plaćati naše dugove zbog njihovih fotelja. Državni intervencionizam i planirano guranje Elektroprivrede AD Nikšić u kupovinu Željezare Nikšić je toliko loš potez da se u njemu ne može vidjeti, nažalost, ništa pozitivno osim dobijanja glasova za radnike, a zar to ne zvuči poznato i već viđeno (jedan zaposleni, četiri glasa). Kompanija Toscelik Alloyed Engineering Steel Nikšić je od preuzimanja upravljanja fabrikom 2012. godine, svaku poslovnu godinu ostvarivala gubitak a on se u akumuliranom iznosu našao na kraju 2021. godine na iznosu od 55 miliona eura. Vrijednost kapitala preduzeća je negativna a ukupne obaveze preduzeća su procijenjene na iznos od 70 miliona eura. Kroz medije je plasirana informacija da Elektroprivreda AD Nikšić želi valorizovati imovinu preduzeća pa se postavlja logično pitanje - zar navedeno nije lakše i jeftinije uraditi direktnom kupovinom imovine u nekom neizbježnom stečajnom postupku, kojem se kompanija približava?

Kroz podatke Ministarstva finansija imamo jako dobru sliku i slabosti naših finansija u pogledu pružanje fiskalnih olakšica za građane i privredu zbog trenutno prisutne velike stope inflacije. Naime, prihodi budžeta od akciza na mineralna ulja i njihove derivate kao posljedica umanjenja akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja su za oko 8 miliona eura niži od planiranih. Našim slabim javnim finansijama navedeni gubitak znači dosta i predstavlja možda poslednju olakšicu koju država može da ponudi i da građanima. U julu mjesecu zabilježena je inflacija u iznosu od skoro 15%, pri čemu je važno napomenuti da građani i privreda Crne Gore još nisu osjetili povećanje cijena električne energije. Trenutna situacija sa sušnim periodom i prodajom struje po značano nižoj cijeni od cijene nabavke, gurnuće Elektroprivredu AD u potencijalno ostvarivanje negativnog rezultata, a priprema se teren za nerazumnu akviziciju Željezare.

Sa Vladom u tehničkom mandatu, ali i trenutno komplikovanoj geopolitičkoj situaciji, jasno je da nas čeka teška jesen a do zime je teško i govoriti. Izazovni period je pred nama a Ministarstvo finansija nema previše prostora za manevar.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, ukupni depoziti u okviru bankarskog sistema na kraju jula mjeseca iznose oko 4,6 milijarde eura i oni se nalaze na istorijskom rekordnom nivou. Važno je napomenuti da od navedenog iznosa oko 1,1 milijardu eura predstavljaju depoziti nerezidenata, odnosno skoro 24% od ukupnog iznosa depozita. Ročna struktura depozita je u značajnoj mjeri okrenuta prema A vista depozitima, odnosno depozitima po viđenju. Ukupna aktiva banaka na kraju jula iznosi oko 5,8 milijardi eura dok, prema raspoloživim podacima, crnogorske banke drže u svojim bilansima oko 750 miliona eura vrijedne finansijske instrumente - obveznice. Kako se većina ovih instrumenata odnosi na crnogorske obveznice, možemo zaključiti da je preko 10% ukupne aktive crnogorskih banaka uloženo u crnogorski dug.

Smatram da će navedeni podaci ići u prilog Ministarstvu finansija ka ponovnom emitovanju Državnih zapisa. Naime, Državni zapisi predstavljaju diskontne kratkoročne finansijske instrumente koji se mogu koristiti kao izvor finansiranja budžeta na kratkom roku. Naime, u periodu od 2009. do 2020. godine, Ministarstvo finansija je koristilo navedeni instrument pri čemu je po praksi radila emisije sa dospijećem od 6 mjeseci a kupci ovih instrumenata su mahom bile banke. Uzimajući u obzir navedene karakteristike instrumenta, trenutni rast kamatnih stopa i trenutne iznose likvidne aktive bankarskog sektora, navedeni instrument predstavlja „najbezbolnije“ rešenje za neophodno finansiranje Budžeta.

Druga opcija koja se može iskoristiti je ponovno zalaganje zlatnih rezervi, u cilju dobijanja kredita po povoljnijim uslovima. Naime, Crna Gora ima 38.477 unci zlata, čija je tržišna vrijednost na današnji dan oko 67 miliona USD. Kroz ovaj mehanizam Crna Gora se zadužila 2009. godine, kada je na međunarodnim tržištima vlada kriza.

Pristup međunarodnim tržištima u pogledu nove emisije obveznica u trenutnim okolnostima je gotovo nemoguće. Sagledavanjem trenutnih prinosa crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu daje nam okvirnu percepciju cijene zaduženja u trenutnim uslovima. Konkretno, obveznica MONTENEGRO 2,875 12/16/27, ISIN: XS2270576700, čije je dospijeće 16. decembar 2027. godine se trguje po prinosu od oko 8%, te bi na toj osnovi cijena zaduženja za rok od oko 5 godina bila preko ovoga iznosa. Naravno, jako skupo zaduženje može ostaviti jako negativne posledice na javne finansije, pri čemu bi se postavilo realno pitanje od strane investitora u pogledu naše sposobnosti finansiranja dugova u budućem periodu.

Sa druge strane moje je mišljenje da ne treba bježati od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali navedeno treba čekati stabilniju političku situaciju. Siguran sam da bi prisustvo jakog institucionalnog kreditora uticalo na smanjivanje donošenja olakih populističkih mjera i odluka, čiji korist mogu imati samo političke elite, jer na kraju će građani platiti cijenu njihovih pogrešnih odluka.

Takođe, približavanje Evropskoj uniji, lakša dostupnost i bolje korišćenje EU fondova, doprinijelo bi ne samo bržoj integraciji, boljoj izgradnji vladavine prava, već i ekonomskom boljitku svih nas. Dovoljno je uzeti za podatak da su naše komšije iz Hrvatske dobile 85% sredstava za izgradnju Pelješkom mosta od Evropske unije. Sve navedeno je moguće uz odgovornu politiku i uz jake institucije sistema, jer lakše je jesenje bitke i pripremu za zimu voditi kao dio EU sistema.

Autor je direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci

( Gojko Maksimović )