Prokletije- netaknuta priroda, strmi vrhovi, šume, pašnjaci i jezera
Za one koji više vole da uživaju u šumskim predjelima i nešto lakšim stazama tu je put do jezera sreće - Hridskog na Plavskoj strani Prokletija na gotovo 2.000 metara nadmorske visine i s maksimalnom dubinom od pet metara
Divlja, netaknuta, ali i ne tako pristupačna priroda, krševiti, oštri i strmi vrhovi, surovost na jednoj strani, na drugoj, šume, pašnjaci i jezera od kojih zastaje dah. Jednom riječju - Prokletije.
Na Gusinjskoj strani dolina Grebaje - polazna tačka za planinarenje ovim predjelom okružena velikim brojem vrhova.
"Ona sa svojim vrhovima, s jedne strane Bradom i Karanfilima, sa druge Volušnicom, Trojanom i Karaulom, nudi za svakog po nešto od izletnika do visokogoraca i alpinista. U ovom dijelu Karanfila imamo vrh Očnjak koji je na granici visokogorstva i alpinizma. Ono što bih istakao je da je u njedrima Karanfila smješten najniži stalni sniježnik na Balkanu koji se nalazi na 1620 mnv. Radi se o snijegu koji se nikad ne topi. Iznad njega uzdiže se stijena Koplje POK koja važi za najtežu stijenu alpinističku stijenu na Balkanu visine je 650 do 700 metara. Sa ove strane se nalazi granica sa Albanijom koja ide na Volušnicu i tu imamo stazu koja je najposjećenija u Crnoj Gori", kaže planinarski vodič Ahmet Reković.
Ipak, nije planina za svakoga. Nisu rijetki i nesrećni slučajevi prilikom uspona na vrhove sa smrtnim ishodima. Čak 80 odsto Nacionalnog parka (NP) Prokletije nije pokriveno signalom, pa oni kojima je pomoć u planini neophodna pozivaju SOS broj.
"Ovaj lanac Karanfila je izuzetno težak, to se ne preporučuje svakome već samo iskusnim planinarima i naravno sa vodičima", ističe Reković.
Za one koji više vole da uživaju u šumskim predjelima i nešto lakšim stazama tu je put do jezera sreće - Hridskog na Plavskoj strani Prokletija na gotovo 2.000 m.n.v. i s maksimalnom dubinom od pet metara. Postoji vjerovanje da kupanje u jezeru donosi zdravlje i sreću. Da li zbog legende prema kojoj se u jezeru kupaju vile ili zbog nevjerovatne ljepote krajolika, ovo mjesto nezaobilazno je na mapi turista. No, ne morate čak ni ući u NP Prokletije da biste uživali u ljepotama izvora ovoga kraja.
Nedaleko od centra Gusinja dočekaće vas Ali pašini izvori, čuveno mjesto susreta i okupljanja svakog 2. avgusta na Ilijindan. Tog dana tradicionalno dođe oko 10 hiljada ljudi iz cijelog svijeta koji vode porijeklo iz ovog kraja.
"Nalazimo se na Ali pašinim izvorima najvećem kraškom vrelu u Crnoj Gori. Ovdje možete vidjeti voda izvire iz zemlje na površini od preko 300 kvadratnih metara, dajući oko četiri kubna metra vode u sekundi. Oni se nalaze na 925m nadmorske visine.Temperatura vode je oko nula stepeni tokom cijele godine. To je izuzetno čista i pitka voda prema svim istraživanjima dokazano je da je jako zdrava i da posjeduje u sebi mnogo minerala koji su dobri i za eventualno distribuciju ove vode", poručuje saradnik za odnose s posjetiocima u Nacionalnim parkovima Crne Gore Boban Redžepagić.
Od Alipašinih izvora se za nekih 20 minuta vožnje stiže u dolinu Ropojane, a u njoj još jedna turistička atrakcija - vodopad Grlja koji formira istoimena rijeka u visini od 15 metara.
Ako krenete uzvodno rijekom Grljom, stižete i do njenog izvora "Oka Skakavice na 1000 metara nadomorske visine. Ova vrsta izvora nije tipična jer iz njega voda ne izvire naglo, već iz jedne tačke sa dna, potom se na površini skuplja u vidu mirne lokve u obliku oka, preliva i otiče dalje. Iz Oka teče rijeka Skakavica koja se probija kroz kanjon dug 500 m kao rijeka Grlja, a iz kanjona izlazi kao Vrulja.
"Kao što vidite ovdje iza mene je karakteristično mjesto "Oko Skakavice". Nije u parku ali je tu neposredno iza nas u dolini Rupojane. Ovakvi predjeli krase naše područje i turisti koji dolaze uživaju u ovakvim krajolikima. To je osnovna uloga da sačuvaju prirodu i da je zaštite da ostavimo budućim generacijama ovakvu kakvu smo je mi zatekli", navodi direktor NP Prokletije Marinko Barjaktarović.
A osim prirodnih ljepota gusinjsko - plavski kraj može se pohvaliti i važnim kulturno - istorijskim nalazištima.
Za praistorijski sunčani časovnik koji je nedavno otkrio arheolog Miloš Petričević u masivu Volušnice preliminarni nalazi ukazuju da je jako sličan najstarijim sunčanim časovnicima na svijetu koji su otkriveni prije nekoliko godina u Ukrajini i vezuju se za stepsku Srubna kulturu.
Pećine Prokletija čuvaju crteže nastale u VIII vijeku prije nove ere, a ovaj kameni blok s petroglifima prema nekim navodima potiče iz srednjeg bronzanog doba, crtež pripada neolitskoj umjetnosti Balkana.
( Majda Šabotić )