Vrhunac književne manifestacije „Ćirilicom”

Izuzetan događaj za kulturu Crne Gore, istovremeno i “vrh” ovogodišnje manifestacije “Ćirilicom”, prema ocjeni akademika, prof. dr Siniše Jelušića, predstavlja objavljivanje i promocija Sabranih djela Stefana Mitrovog Ljubiše.

Kritičko izdanje obuhvata pet knjiga: “Boj na Visu, prevodi i ogledi”, “Pripovijesti crnogorske i primorske”, “Pričanja Vuka Dojčevića”, “Govori i članci” i “Pisma”, a izdavači su Narodna biblioteka Budve, Obodsko slovo i Štampar Makarije u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom “Svetozar Marković” iz Beograda. Kritičko izdanje predstavljeno je preksinoć na šestom Književnom festivalu “Ćirilicom”, a Jelušić je za “Sabrana djela” pohvalio doprinos urednika Radomira Uljarevića, Mile Baljević i Aleksandra Jerkova.

”Ja već sada vjerujem da je ovo do sada najpotpunije izdanje i da se suočavamo sa nekom vrstom neprekidne progresije odnosa prema samom Ljubiši, koja vrhuni u objavljivanju ovakve cjeline njegovog djela. Ljubiša nije pisac koji se lako čita, to odmah treba znati, nego je pisac kojem treba posvetiti potpunu pažnju i koncentraciju. Nema sumnje, kao neka vrsta aksioma od koga polazimo jeste da je Ljubiša aktuelan, saprisutan i meni se inače čini da se on i dalje pokazuje neobično teorijski zanimljivim i podsticajnim”, istakao je Jelušić.

Književni kritičar i izdavač Gojko Božović istakao je tokom večeri da nas trenuci čine privilegovanim, a da je jedan od takvih i trenutak u kojem se o Ljubiši govori u Starom gradu, na prostoru o kojem je pisao i gdje je naseljavao svoje junake. Budva, Maini, Paštrovići, Pobori, Drobni pijesak i Sveti Stefan su, prema njegovim riječima, mikrokosmos iz kojeg kreće svijet Ljubišine proze, ali se tu ne zaustavlja, što je posebna dragocjenost.

”Privilegovani smo i zbog toga što govorimo i o Sabranim djelima Stefana Mitrovog Ljubiše, koja u ovom trenutku imaju pet objavljenih knjiga i zajedno sa još dvije knjige izabranih kritika one će predstavljati sumu Ljubišinog rada zajedno sa nekim od najvažnijih tekstova koji su o njemu pisani različitim povodima i sa različitim ambicijama. Mi, dakle, govorimo o jednom pravom primjeru kapitalnog izdavaštva, jer se objavljuju djela pisca koji je, istina, objavljivan i u nekim ranijim izdanjima, ali čini mi se da pisac Ljubišinog formata mora da bude neprestano prisutan među čitaocima, u bibliotekama i u knjižarama, i to u različitim izdanjima, od pojedinačnih do ovakvog veoma pouzdanog izdanja u kome se nalazi cijeli Ljubiša i u kojem možemo da pratimo njegov književni, ljudski i politički razvoj.

Božović je dodao da pet knjiga koje čine Sabrana djela pokazuju Ljubišu kao potpunog pisca gotovo svih žanrova, ali i to kako se on sam mijenjao.

Direktor Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”, prof. dr Aleksandar Jerkov, koji je autor odeljka “Umesto predgovora” u Knjizi prvoj, istakao je da ovo izdanje ima složenu organizaciono-tehničku predistoriju. Budvanska i biblioteka “Svetozar Marković”, istakao je, pokrenule su lijepu saradnju.

”Saradnja je išla u različitim pravcima i u jednom trenutku došli smo do tačke da bismo mogli da napravimo ovakav poduhvat. Ja sam proveo nekoliko lijepih ljeta radeći u žiriju za nagradu ‘Stefan Mitrov Ljubiša’, kad smo se na drugi način bavili nekim izdanjima i priredio sam knjigu ‘Mediteranskih priča’ Milorada Pavića, koja je proizvod svega. Tako da imam jedan osjećaj za Ljubišu koji je posebno pričvrstio moj divni i za mene neumrli Novo Vuković, koji je obožavao Ljubišu na poseban način”, kazao je Jerkov.

Jerkov je istakao da ovo izdanje nije strogo akademsko, već je u pitanju jasna, pročišćena knjiga sa standardizovanim kritičkim tekstom, objavljena kao prilog da je Ljubiša danas poetički i knjizevno-istorijski aktuelan.

Jelušić je dodao i da Ljubiša nije do kraja pročitan autor, kao i da nisu izvedena i analizirana sva njegova značenja.

”Tu bi trebalo uključiti moderne teorije, prije svega Ekovu teoriju opere aperte, otvorenog djela koje nam daje velike mogućnosti da idemo dalje i da se u toj nekoj korespondenciji između čitaoca, recepcije teksta i samog teksta može doći do novih značenja. Meni se čini da je on i dalje vrlo otvoren pisac i da postoji mogućnost novih istraživanja i rezultata. Posebno bogatstvo predstavlja jezik. Ja ne znam da li je predviđen u okviru ovog izdanja, ali jedna dopuna bi se mogla napraviti sa izvrsnim rječnikom Ljubišinog djela. Zanimljivo je da Ljubiša nikada nije govorio o književnosti kao posebnom izrazu, kao o fikciji, imaginaciji, stvaralaštvu, autonomiji. Napotiv, on želi da zabilježi, da sačuva, gotovo da arhivira ono za šta je mislio da “neumitno propada”, a u tome je to veliko bogatstvo i treba ga sačuvati. Tako da, u velikoj mjeri, tu imate neku vrstu poetičke dokumentarnosti na kojoj on racionalno insistira, a ispod te racionalnosti izbija nešto drugo, a to je zaista autentično književno djelo koje ne isključuje aspekt dokumentarnosti, nego ga čak uveliko produbljuje. To je ogromno bogatstvo mitsko-etonografsko-antropološke ravni njegovog djela i tu smo, rekao bih, čak i na početku i mogli bi se očekivati dalji rezultati. U tom smislu su dobra očekivanja decembarskog skupa gdje ćemo imati još jedan razgovor o tada ovom kompletiranom izdanju ovih djela”, istakao je Jelušić.

Moderatorka večeri bila je Stanka Rađenović iz Narodne biblioteke Budve koja, zajedno sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, organizuje festival “Ćirilicom”. Nakon 15 dana, večeras se program zatvara predstavom o Mitrofanu Banu “Čovjek visine”, koja će u 21 čas biti izvedena na Trgu između crkava.

( Jelena Kontić )