Putin odobrio doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta": "Meka" sila ili opravdanje intervencija u inostranstvu?
"Ruska Federacija pruža podršku svojim sunarodnicima koji žive u inostranstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihovog ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je 5. septembra novu rusku spoljnopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta" koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje intervenisanja u inostranstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva, pi[e Radio Slobodna Evropa.
"Humanitarna politika" na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala "štititi, čuvati i unapređivati tradicije i ideale ruskog svijeta".
Iako predstavljena kao neka vrsta strategije "meke" sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja podrške odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
"Ruska Federacija pruža podršku svojim sunarodnicima koji žive u inostranstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihovog ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnicima u inostranstvu Rusiji omogućuju "jačanje njene slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranju multipolarnog svijeta".
Vladimir Putin godinama ustraje na, kako on tvrdi, tragičnoj sudbini gotovo 25 miliona etničkih Rusa koji žive van Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to centralne Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i Zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati saradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvijema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, piše Rojters.
( Radio Slobodna Evropa )