Pjesnik i vladar koji je uvijek birao slobodu

Njegoš je najuniverzalnija ličnost koja krasi istoriju Crne Gore, proslavio je Crnu Goru a njegova besmrtnost se proširila na globalnu zajednicu.

Kazao je to predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, zvanično otvarajući sinoć u Tivtu, deveti po redu slavistički naučni skup “Njegoševi dani” u organizaciji Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Centra za kulturu Tivat.

Simpozijum koji je priredio Odsjek za crnogorski jezik Filološkog fakulteta iz Nikšća, okupio je 59 naučnika iz 13 država, a koji dolaze sa 35 različitih naučno-straživačkih i obrazovnih stanova.

U fokusu pažnje ovih domaćih i slavista iz inostranstva, ove će godine u svijetlu dešavanja u Ukrajini, biti antiratna književnost i lingvistički aktivizam, uz sekciju koja je, kao i svake godine, posvećena Njegošu i njegovom stvaralaštvu, a biće riječi i o komunikaciji koju savremena književnost ostvaruje sa Njegoševim tekstovima.

Pozdravljajući učesnike simpozijuma, Abazović je na ceremoniji svečanog otvaranja “Njegoševih dana” koja je održana u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu kazao da su se oni okupili „oko onoga što nikad ne umire, a nikad ne umire ni lijepa riječ, nikada ne umire filozofija života i nikada ne umire ono što je univerzalna književnost.”

“Njegoš je najuniverzalnija ličnost koja krasi istoriju Crne Gore. Njegoš je proslavio Crnu Goru. Njegova besmrtnost koja se proširila na globalnu zajednicu proslavila je i našu malu i lijepu državu", kazao je Abazović istakavši da prisustvo brojnih gostiju, posebno sa prestižnih univerziteta, “govori da Crna Gora razvija kosmopolitski duh, da je spremna da čuje drugačija mišljenja, drugačije vizije i da u jednoj kulturi dijaloga dolazi do zaključaka koji mogu pomoći svima i biti od koristi.”

“Siguran sam da će kroz “Njegoševe dane” koji su već tradicionalni, učesnici uživati u dobrim debatama, dobroj književnoj kritici, da će podijeliti svoja iskustva i za Njegoševa djela, ali generalno i za svjetsku književnost. I da će iz Crne Gore poslati dobre poruke i dobre vibracije kako u region tako i u Evropu", zaključio je Abazović dodajući da Vlada podržava sve projekte edukativnog karaktera jer joj je cilj “da kroz eduakciju promovišemo jednu drugu kulturu opšte komunikacije pa i o onim temama oko kojih nemamo jedinstveno mišljenje i da uz pozitivne vibracije i dobar duh promovišemo jednu drugačiju budućnost".

Ambasador Sjeverne Makedonije, koja je na skupu ove godine počasni gost, Rami Redžepi je kazao da je „crnogorski vijenac jezični i duhovni ulog u konstituisanju crnogorskog kulturnog identiteta koji, suprostavljajući se vanjskim kolonizatorima suprostavio i unutrašnjem koji je podrivao tradicionalne, kulturne, religijske i etničke parametre“.

Pozdravljajući učesnike i goste “Njegoševih dana”, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je podsjetio da je od smrti najvećeg poete ovog govornog područja protekla 171, a od objavljivanja njegovog najznačajnijeg djela 175. godina.

„Nakon ove vremenske distance, u kojoj su se dešavale nebrojene društvene promjene, nestajale carevine, kneževine i kraljevine, a na njihovm pepelu nastajale nove države, pa i one na kraju nestale- čini se da smo od Njegoševog zavještanja izvukli pogrešne pouke. Svih ovih decenija smo mu sudili i presuđivali, u skladu sa političkim obrtima i veleobrtioma, izvrtali i pogrešno tumačili njegove stihove, pravili od njega ono što nije bio, nanovo tumačili i analizirali jezik kojim je pisao, promijenili mu i grobno mjesto koje je sebi namijenio. Kada se sve to sagleda, ispada da smo u duhu trivijalnog materijalizma gigantsku Njegoševu pojavu sveli s pram sebe na onu veličinu koja nam je lakša za konzumaciju", istakao je on.

Komnenović je citirajući što su o Njegošu napisali Isidora Sekulić i francuski pjesnik Šarl Pegi, naglasio da je vladika Petar II Petrović Njegoš “birao slobodu i po cijenu nepravde za sebe i svoj narod“.

“Pojam slobode je ključ za razumijevanje Njegoševog djela o kome Milovan Đilas u svojoj studiji, zaključuje da poezija zna više od istorije. Šta smetena sadašnjica u vremenu post- istine, hroničnog odsustva duhovnosti, društvenih mreža i rijalitija može naučiti od Njegoša? Zaista malo ili nimalo. Možda je dovoljno da se sjetimo da je 1832. godine iz Beča pored bilijara i ‘eletrične mašine’ (Faradejev električni generator) kojom je u Biljardi eletrizirao senatore i druge glavare- „da okuša ko je od koga jači i da se on ima čemu nasmijati“ donio naročitu mašinu za pravljenje srebrnih i zlatnih Obilića medalja koje je sam dizajnirao, ali i svrdla „kojima se traži po sušnim mjestima voda za piće i kojim je našo i učinio tri bunara najbolje vode za sebe i narod, koji živi na Cetinje!- pišu ondašnji hroničari o pjesniku “Luče” koji je znao prodavati svoje medalje da bi svom narodu obezbijedio brašno i džebanu.Al’ na sudbu vikati ne smijem- Nadežda mi voljom Tvorca blista", istakao je Komnenović zaključujući da “Njegoša treba nanovo čitati pa ćemo ga možda svi tako tako bolje razumjeti.”

Dekan Filološkog fakzulteta Igor lakić je naglasio da su “Njegoševi dani” “prepoznatljiv brend u oblasti književnosti i lingivistike”.

“Njegoš se sa pravom može smatrati ocem crnogorskog jezika, isto kao što se Šekspir smatra ocem engleskog jezika", smatra Lakić.

Predsjednica Upravnog odbora Univerzioteta Crne Gore Ranka Glušica podsjetila je na istorijat ovog naučnog simpozijuma naglasivši da je kroz osam do sada održanih manifestacija “Njegopevi dani” prošlo vipe od 170 naučnika iz zemlje i inostranstva a to je rezultiralo impozantnim opusom od 237 naučnih radova na 4.000 strana, objavljenim u osam do sada publikovanih zbornika naučnih radova predstavljenih na tim simpozijumima.

Naglasila je da je počasni gost ovogodišnjih “Njegoševih dana” Sjeverna Makedonija, i to povodom 100 godina od rođenja Blaža Koneskog, najpoznatijeg makedonskog književnika i utemeljivača i reformatora makedonskog jezika.

Na ceremoniji su govorili i akademik Robert Holdel u ime Naučnog savjeta “Njegoševih dana” i Tatjana Đurišić, predsjednica Organizacionog odbora.

Pored naučnog dijela “Njegoševi dani” imaće i bogat prateći kulturni program u kojem se ističu tri književne večeri: sprskog pisca Aleksandra Gatalice, hrvatskog književnika i publiciste Renata Baretića i makedonskog spisatelja Tomislava Osmanlija.

( Siniša Luković )