Četiri ključne stvari o predstojećim kongresnim izborima u SAD

Izbori za Predstavnički dom Kongresa i trećinu Senata biće održani u novembru ove godine. Za demokratsku partiju na vlasti to bi moglo da znači da može da izgubi kontrolu nad Kongresom, a onda i da predsjednik Džo Bajden ne uspije da sprovede svoju agendu.

Trenutno, u Predstavničkom domu demokrate imaju većinu, ali je ona u Senatu tijesna, imaju 50 od 100 senatora, i u njihovu korist presuđuje potpredsjednica SAD kada je broj glasova 50 nasprem 50.

Republikanci imaju velike šanse da preuzmu većinu u Predstavničkom domu, a demokrate se nadaju da će uspjeti da zadrže Senat. Ipak, ako već republikanci uzmu donji dom, to će biti dovoljno da opstruišu Bajdenovu agendu.

Kako prolazi partija predsjednika na kongresnim izborima?

Loše. Statistike pokazuju da partija predsjednika na vlasti, koji je prvi put izabran, uglavnom gubi mjesta u Predstavničkom domu.

Za vrijeme Obame 2010. demokrate su izgubile čak 63 mjesta u Predstavničkom domu. Tramp je 2018. izgubio 41 mjesto, i u oba slučaja kontrolu nad donjim domom preuzela je opoziciona partija.

Ove godine, republikancima su potrebna 4 mjesta kako bi dobili većinu od 435 članova Predstavničkog doma. Šanse da osvoje ta četiri mjesta su poboljšane takozvanim "džerimenderingom", odnosno prekrajanjem granica glasačkih distrikta tako da idu u koristi određenoj političkoj partiji.

Republikanci su iscrtali nove granice distrikta kroz Skupštine na Floridi i u Teksasu koje kontrolišu, dok je sud u Njujorku onemogućio demokratama da nacrtaju svoju mapu.

Analitičari procjenjuju da je za oko 35 mjesta u Predstavničkom domu neizvjesno ko će ih preuzeti.

Šta će biti sa Senatom?

Republikancima takođe treba samo jedno mjesto da bi imali većinu u Senatu, koji je trenutno podijeljen na 50-50.

Očekuje se da demokrate zadrže sjedišta u Arizoni, Džordžiji i Nevadi, a republikanci bi mogli da se predaju za mjesta u Pensilvaniji i Viskonsinu, državama koje su glasale za Bajdena 2020.

Sa druge strane, republikanci bi mogli da osvoje mjesta u Koloradu i Nju Hempširu.

Referendum o Bajdenu

Iako Bajden nije na listiću, kongresni izbori su često referendum o predsjedniku. Bajdenova popularnost se blago povećala preko ljeta poslije serije političkih pobjeda i dobrih vijesti iz ekonomije, ali je i dalje veoma niska.

Svega 38 odsto podržava ono što Bajden radi, prema anketi Rojtersa i Ipsosa od kraja avgusta. Oko 69 odsto Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.

Tramp takođe nije na listiću, ali podržava kandidate na predstojećim izborima koji misle isto kao on. Nagovijestio je da bi možda mogao da se kandiduje 2024.

Demokrate su malo bolje mobilisale svoje birače nakon odluke konzervativnog Vrhovnog suda SAD da zabrani abortus. Istovremeno, to je manje motivisalo republikance.

"Demokrate imaju više razloga za optimmizam, ali su njihove pozicije i dalje veoma rizične u oba doma Kongresa", kaže analitičar Džejkob Rubaškin.

Takođe, demokrate se nadaju da će Trampovi problemi sa zakonom odvratiti neodlučne glasače od republikanaca.

Ekonomska neizvijesnost

Očekivanja demokrata da će brz oporavak ekonomije poslije pandemije poboljšati njihove šanse na izborima - nijesu se ostvarila.

Iako je nezaposlenost drastično opala, inflacija je i dalje visoka, što je povećalo troškove hrane i energenata. Iako su neke cijene, poput benzina, sada pale, Federalne rezerve i dalje najavljuju da će morati strogo da kontrolišu inflaciju - što može da uspori ekonomski rast.

Anketa Rojtersa i Ipsosa pokazala je da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.

Demokrate smatraju da će nedavno usvojeni zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, ljekovi na recept biti jeftiniji. Bijela kuća je takođe saopštila da je spremna da otpiše dio studentskih kredita, a demokrate se nadaju da će zato dobiti glasove i mlađe populacije.

( Glas Amerike )