Odlazak svjedoka burnog vijeka
Ostala je trajni simbol stabilnosti i kontinuiteta za Britance u vrijeme relativnog nacionalnog ekonomskog pada, istovremeno pokušavajući da prilagodi drevnu instituciju monarhije zahtjevima moderne ere
Kraljica Elizabeta, nadugovječniji britanski monarh i glavna figura nacije tokom sedam decenija, umrla je juče u 97. godini, saopštila je Bakingemska palata.
Elizabetin najstariji sin Čarls (73) automatski postaje kralj Ujedinjenog Kraljevsta i šef države 14 drugih teritorija uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland. On će biti poznat kao kralj Čarls III. Njegova supruga Kamila postaje kraljica supruga.
”Smrt moje voljene majke, njenog visočanstva kraljice, je za mene i sve članove moje porodice trenutak najveće tuge”, kazao je novi kralj Ujedinjenog Kraljevstva.
”Duboko patimo zbog odlaska dragog suverena i veoma voljene majke. Znam da će se njen gubitak duboko osjetiti širom zemlje, Kraljevstva i Komonvelta, i kod bezbroj ljudi širom svijeta”, naveo je Čarls u saopštenju.
Članovi njene porodice su požurili da budu uz nju u njenom škotskom domu, zamku Balmoral, pošto su ljekari izrazili zabrinutost za njeno zdravlje. Od kraja prošle godine se otežano kretala i to ju je primoralo da se povuče iz skoro svih javnih angažmana.
Kraljica Elizabeta II, koja je takođe bila najstariji šef države u svijetu s najdužim stažom, stupila je na tron nakon smrti svog oca, kralja Džordža VI, 6. februara 1952, kada je imala samo 25 godina. Krunisana je u junu naredne godine. Prvo krunisanje prenošeno preko televizije bilo je nagovještaj novog svijeta u kojem su životi članova kraljevske porodice sve više bili pod lupom medija.
”Iskreno sam se zavjetovala da ću služiti vama, kao što su mnogi od vas zavjetovani meni. Tokom cijelog života i svim srcem trudiću se da budem dostojna vašeg povjerenja”, rekla je u obraćanju svojim podanicima na dan krunisanja.
Ona je postala monarh u vrijeme kada je Britanija držala veći dio svog carstva. Izlazila je iz ruševina Drugog svjetskog rata, kada je racionisanje hrane i dalje bilo na snazi, a klasne privilegije i dalje dominante u društvu.
Vinston Čerčil je bio prvi premijer koji je služio tokom njene vladavine, Josif Staljin je bio lider Sovjetskog Saveza, a bjesnio je Korejski rat.
U decenijama koje su uslijedile, Elizabeta je bila svjedok ogromne političke promjene i društvenog preokreta kod kuće i u inostranstvu. Nevolje njene porodice, naročito razvod Čarlsa i njegove pokojne prve supruge Dajane, odigravali su se pred očima javnosti.
Ona je ostala trajni simbol stabilnosti i kontinuiteta za Britance u vrijeme relativnog nacionalnog ekonomskog pada, istovremeno pokušavajući da prilagodi drevnu instituciju monarhije zahtjevima moderne ere.
”Uspjela je da modernizuje i razvije monarhiju kao niko drugi”, rekao je njen unuk, princ Vilijam, koji je sada prestolonasljednik, u dokumentarnom filmu iz 2012. godine.
Posljednju javnu dužnost obavila je u utorak, kada je nadgledala predaju vlasti s premijera Borisa Džonsona na Liz Tras, u nizu pažljivo organizovanih događaja prožetih tradicijom hiljadugodišnje monarhije.
”Smrt njenog visočanstva kraljice je ogroman šok za naciju i svijet”, izjavila je Tras ispred svog kabineta u Dauning stritu, gdje su zastave, kao i one na kraljevskim palatama i zgradama vlade širom Londona, bile spuštene na pola koplja.
Kraljica je tokom vladavine takođe izgradila vezu s narodom Velike Britanije kroz naizgled beskonačan niz javnih nastupa dok je otvarala biblioteke, bolnice i dodjeljivala odlikovanja zaslužnim građanima.
Elizabeta, koja je na svoj 21. rođendan posvetila “čitav život” služenju Britaniji i Komonveltu, isključila je ideju abdiciranja. Upućeni u kraljevske prilike kažu da je način na koji je postala kraljica jedan od razloga zašto odricanje od trona za nju nije bila opcija. Kada je rođena 1926, nije se očekivalo da će ikad postati monarh. Međutim, njen stric Edvard VIII je abdicirao zbog ljubavi prema Amerikanki Volis Simpson. Ta zajednica je bila neprihvatljiva za britanski establišment, pa je nastala ustavna kriza i kruna je pripala Elizabetinom ocu Džordžu VI kada je ona imala deset godina.
”To je posao za čitav život”, rekla je jednom Elizabeta, ponavljajući obećanje koje je dala 1947. godine.
U obraćanju naciji prilikom turneje po Južnoj Africi, ona je rekla: “Pred svima vama izjavljujem da će čitav moj život, bio dug ili kratak, biti posvećen služenju vama i našoj velikoj kraljevskoj porodici kojoj svi pripadamo.”
To je obećanje koje je ponovila i na 60. godišnjicu krunisanja, a kada su je visoki pomoćnici u Bakingemskoj palati pitali da li je predaja trona moguća, dobili su isti odgovor: “Doživotno znači doživotno.”
Međutim, smrt njenog supruga, princa Filipa, u aprilu prošle godine, podsjetila je zemlju da vladavina jedinog monarha kojeg je većina ljudi u Britaniji ikad poznavala, ima svoj kraj. Tokom sahrane, koja je bila ograničena na samo 30 ožalošćenih zbog kovid restrikcija, kraljica je bila primorana da sjedi sama, sa crnom maskom za lice, dok se opraštala od čovjeka koji je uz nju bio duže od 70 godina.
Svjedok i autor savremene istorije
”Ovo je najtužniji dan za našu zemlju jer je ona imala jedinstvenu i jednostavnu moć da nas učini srećnim. Zbog toga smo je voljeli. Zbog toga tugujemo za Elizabetom velikom, monarhom s najdužim stažom i na mnogo načina najboljim monarhom u našoj istoriji”, izjavio je bivši britanski premijer Boris Džonson.
”Jedno od njenih najboljih dostignuća je to što je ne samo modernizovala ustavnu monarhiju, već stvorila nasljednika njenog trona koji je dostojan njene zaostavštine, i čiji je osjećaj za dužnost u skladu s najboljim tradicijama njegove majke i zemlje. Iako nam zbog tuge glas podrhtava, možemo sa sigurnošću izgovoriti riječi koje se u ovoj zemlji nijesu čule više od sedam decenija. Bože, čuvaj kralja.”
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je rekao da kraljica Elizabeta II nikad nije “propustila da nam svojim služenjem i zalaganjem pokaže važnost trajnih vrijednosti u savremenom svijetu”.
”Izuzetna vladavina kraljice Elizabete II je nadgledala ključne događaje u 20. i 21. vijeku. EU odaje počast njenom jedinstvenom doprinosu izgradnji mira i pomirenja. Dok će se njen gubitak osjetiti širom svijeta, naše misli su s njenom porodicom i narodom Velike Britanije”, poručio je šef diplomatije EU Žozep Borel.
Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnamajer je rekao da je kraljica bila “žena koja je oblikovala vijek”. “Ona je bila svjedok i autor savremene istorije.”
”Bila mi je jedna od najdražih osoba u svijetu”, rekao je kadanski premijer Džastin Trudo u obraćanju novinarima.
”Kao najdugovječniji i šef države s najdužim stažom u Ujedinjenom Kraljevstvu, kraljici Elizabeti su se širom svijeta divili zbog njene milosti, dostojanstva i posvećenosti. Njeno prisustvo je bilo ohrabrujuće tokom decenija velikih promjena, uključujući dekolonizacije Afrike i Azije i evolucije Komonvelta. Bila je dobar prijatelj Ujedinjenih nacija... posvećena mnogim humanitarnim i ekološkim ciljevima...”, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
”U svijetu stalnih promjena, njeno prisustvo je pružalo postojanost i bilo izvor utjehe i ponosa za generacije Britanaca, uključujući mnoge koji ne znaju svoju zemlju bez nje”, naveli su u saopštenju predsjednik SAD Džo Bajden i njegova supruga Džil. “Njena zaostavština će biti veliki dio britanske istorije, i priče o našem svijetu.”
( A. Šofranac, N. Bogetić )