ASK: Prije nego predlože zakon, ministri da prijave svoj interes
"Ova pitanja imaju za cilj da pomognu predlagaču propisa da sagleda potencijalne korupcijske rizike koji propis može sadržati", kazali su za "Vijesti" iz Agencije
Prilikom predlaganja zakona, ministri bi, na primjer, trebalo da odgovore na pitanje da li imaju lični interes od njegove primjene. To je samo jedno od ključnih pitanja koja su obuhvaćena kontrolnom listom koju je Agencija za sprečavanje korupcije predložila Vladi kao obavezni dio zakonodavnog procesa.
”Ova pitanja imaju za cilj da pomognu predlagaču propisa da sagleda potencijalne korupcijske rizike koji propis može sadržati. Agencija će imati priliku da, sagledavajući popunjenu ček listu, na brži način detektuje norme koje sadrže korupcijske rizike i da preporuke u cilju njihovog otklanjanja”, kazali su za “Vijesti” iz institucije na čijem je čelu direktorica Jelena Perović.
Perović je sredinom jula uputila dvije inicijative na adresu Vlade Dritana Abazovića, od kojih se jedna odnosi na uvođenje preliminarne kontrole na rizike od korupcije, kao obavezne u proceduri izrade predloga zakona koje utvrđuje izvršna vlast. Preliminarnu listu čine 23 pitanja.
Osim toga da li će javni funkcioner koji je na čelu institucije koja je predlagač zakona imati lični interes od efekata primjene zakona (etičke povrede), među ključnim pitanjima je i da li se nacrtom uređuje jedna od sedam rizičnih obasti – policija, zdravstvo, obrazovanje, urbanizam, javne nabavke, privatizacija i lokalna samouprava, da li su kontrolni mehanizmi definisani nacrtom, kao i da li su u samom zakonu definisana prava i obaveze za subjekte zadužene za implementaciju zakona ili je predviđeno da će neka od ovih pitanja biti regulisana podzakonskim aktima.
Agencija vrši procjenu rizika od korupcije u propisima, kako za zakonske tekstove koji su u primjeni, tako i za nacrte zakona kao i za druge vrste opštih pravnih akata. Agencija se, navodi se u inicijativi upućenoj Vladi u julu, bavi uzrocima rizika od korupcije u samim zakonskim normama, koje mogu proizvesti veliku društvenu štetu, jer u zavisnosti od slučaja do slučaja, otvaraju normativni prostor za pojedinačne zloupotrebe, ali i mogućnost za sistemsku korupciju.
Iz ove institucije su pojasnili da svoja mišljenja prevashodno baziraju na Metodologiji za procjenu rizika od korupcije u propisima u Crnoj Gori, koju je tokom prethodne i ove godine analizirao međunarodni ekspert angažovan u okviru projekta “Jačanje kapaciteta za brže pristupanje Crne Gore EU”.
Tokom realizacije projekta, date su preporuke za unapređenje Metodologije, a posebno dijela koji se odnosi na listu rizika. Iz ove institucije navode u inicijativi da je razmatrana i potreba uvođenja procjene rizika od korupcije kao obaveznog dijela ovog procesa, što bi “značajno osnažilo samu nadležnost i ulogu Agencije u dijelu sagledavanja rizika korupcije u normi, a što samo po sebi predstavija preduslov za eliminaciju daljih sistemskih rizika od ove pojave”.
Takođe, u sklopu projekta analizirana je uloga učesnika u zakonodavnom procesu, među kojima bili i Vlada i skupštinski Zakonodavni i Odbor za antikorupciju.
Sve ove aktivnosti rezultirale su izradom Analize koja sadrži uporednu praksu 11 zemalja, analizu stanja u Crnoj Gori sa preporukama za unapređenje stanja u ovoj oblasti i predlog Preliminarne kontrole na rizike od korupcije sa listom od 23 pitanja, na koja bi odgovore davao predlagač zakona, a Agencija kao evaluator donosila procjenu podložnosti korupcije predmetnog propisa.
U inicijativi koju potpisuje Perović dodaje se da dostavljaju listu od 23 pitanja “imajući u vidu aktuelnu izradu Predloga zakona o Vladi, kao i činjenicu da je ‘antikorupcijska procjena propisa’ snažan alat u donošenju propisa koji su rasterećeni koruptivnih rizika”.
( Miloš Rudović )