Vještak tvrdi da je Pantović znao šta čini kad je pucao u Ašanina

Pantović odgovara za - teško ubistvo, počinjeno 25. aprila prošle godine u restoranu ‘Krstac’ kod Mojkovca

10825 pregleda0 komentar(a)
Pantovića juče sprovode na suđenje, Foto: Jadranka Ćetković

U vrijeme ubistva vlasnika restorana “Krstac” Zorana Ašanina, Goran Pantović nije bio u stanju “jake razdraženosti”, odnosno bio je sposoban da shvati značaj svog djela i bio je u mogućnosti da upravlja svojim postupcima.

To se navodi u mišljenju vještakinje neuropsihijatrice dr Mirjane Varagić, koje je juče, u nastavku dokaznog postupka protiv Mojkovčanina, nastanjenog u Herceg Novom, pročitano u bjelopoljskom Višem sudu.

Pantović odgovara za - teško ubistvo, počinjeno 25. aprila prošle godine u restoranu ‘Krstac’ kod Mojkovca.

”Goran Pantović je na osnovu psihijatrijskog pregleda osoba koja ne boluje od trajnog, ni privremenog duševnog oboljenja i prosječnih je intelektualnih kapaciteta. Takođe, kod njega nisu zapaženi znaci psihoorganskog sindroma, niti razvijene bolesti zavisnosti. Prisutne su crte ličnosti koje su karakteristične za određeni poremećaj ličnosti, što predstavlja trajni, duboko ukorijenjeni obrazac ponašanja u odnosu na okolinu i prema sebi”, navodi dr Varagić.

Dodala je da je kod okrivljenog “sačuvana inteligencija i da može da shvati posljedice svojih postupaka, ali slabije mari za njih i ne prihvata odgovornost za svoje ponašanje”.

U slučaju da sud utvrdi da je u vrijeme izvršenja ubistva, kako je u odbrani isticao Pantović, pretučen od strane Ašanina, odnosno da mu je prijetio, vrijeđao ga i pominjao djecu na način na koji optuženi navodi, imajući u vidu i deklanširajući uticaj popijenog alkohola na ponašanje, onda je, cijeni dr Varagić, okrivljeni bio “u stanju razdraženosti, ali ne u jakom intenzitetu, jer bi taj stepen razdraženja bitno uticao na njegovo ponašanje, što bi bilo primjetno i na snimku”.

”U tom slučaju njegova sposobnost upravljanja svojim postupcma je bila smanjena, ali ne u bitnom stepenu, dok je njegova sposobnost shvatanja posljedica svojih postupaka bila očuvana”, kazala je dr Varagić.

Pantović je, naime, tvrdio da ga je oštećeni par mjeseci ranije, sa još dvojicom pretukao, a da je u Ašanina pucao nakon što ga je ovaj maltretirao i pošto je počeo da prijeti “kakve će gadosti raditi” njegovoj kćerki od 12 godina i dvije godine starijem sinu.

Osvrćući se na video snimke nadzornih kamera, Varagić pojašnjava da sam način na koji je izvršio ubistvo nema karakter radnje koja je izvršena u afektu (nakon ispaljenih metaka u Ašanina uzima svoj telefon iz njegove ruke, ispaljuje još jedan metak u čelo, stavlja telefon u džep i izlazi laganim korakom napolje).

”S obrizom na to da je orkivljeni odlaskom do toaleta imao vremena da preispita svoju odluku, i da u tom momentu nije direktno ugrožen od Ašanina koji je mirno sjedio na stolici i gledao u telefon, imao je mogućnost da odabere drugačiji način reagovanja”, kazala je dr Varagić.

Konstatovala je da i ponašanje nakon izvršenog djela ukazuje na jedno svrsishodno ponašanje sa ciljem da sebe zaštiti, imajući u vidu i strukturu ličnosti okrivljenog i da opravda svoj čin (transkript razgovora sa majkom, djevojkom).

Na zahtjev odbrane izvršen je uvid u vojnu knjižicu Pantovića, u kojoj je navedeno da se za 1998. i 1999. godine nalazio na Kosovu, kao učesnik u ratu.

Prema optužnici, Pantović je 25. aprila 2021. godine, u ugostiteljskom objektu “Krstac” u istoimenom mjestu kod Mojkovca, na podmukao način ubio Ašanina.

U istom predmetu suđeno je i Velimiru Ljujiću (66) iz Mojkovca, zbog pomaganja učiniocu nakon izvršenja djela. Zbog smrti, protiv njega je obustavljen postupak.