Potraga za premijerom ili krivcem za krah pregovora
Novi sastanak održaće se danas, a predsjednik države sjutra otpočinje konsultacije s partijama o mandataru. "Problem nekadašnje većine je što su njihovi odnosi opterećeni netrpeljivostima i omrazama, i to umnogome otežava dogovor", kaže novinar Nikola Marković
Ako partije bivše skupštinske većine zaista žele da postignu dogovor o formiranju nove vlasti, do njega mogu doći tako što će svaka od njih popustiti u pregovaračkim zahtjevima.
To je za “Vijesti” ocijenio dugogodišnji novinar i urednik Nikola Marković, u susret petom i posljednjem sastanku “stare većine”. Partije pobjednice izbora 2020. trebalo bi da još jednom pokušaju da dođu do kompromisa o izboru nove vlade i rukovodstva parlamenta.
Novi sastanak, kom bi trebalo da prisustvuju lideri stranaka, održaće se danas a već sjutra predsjednik države Milo Đukanović sjutra otpočinje konsultacije s partijama o mandataru za sastav vlade, kog, prema Ustavu, mora predložiti do 19. septembra.
Marković kaže da bivša većina prvo treba da odluči da li traži kandidata za novog premijera ili krivca i žrtvu za neuspjeh pregovora.
Podvlači da od toga zavisi epilog susreta lidera.
“Ako zaista žele da se dogovore, lako mogu doći do cilja - svako popusti pomalo i nađe se osoba koja će predstavljati najmanji zajednički sadržalac za sve. Vjerujem da takvih osoba ima među kadrom tih partija, neka imena su se pominjala, ali ne bih time licitirao... “, istakao je.
Marković, koji je sada na poziciji generalnog direktora RTV Nikšić, navodi da su partijski interesi prepreka postizanju kompromisa “stare većine”, naglašavajući da je problem tih stranaka u tome što su njihovi međusobni odnosi opterećeni “ličnim netrpeljivostima i omrazama”.
”I to umnogome otežava bilo kakav dogovor... Dakle, sve je stvar političke volje aktera - hoće li da idu na vanredne izbore ili će da se dogovore da formiraju novu vladu”, dodao je.
Nekadašnja većina održala je četiri sastanka u deset dana, i sve ih je, kao i predstojeći, inicirao jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić.
Predstavnici partija na prvom su, na predlog DF-a, potpisali sporazum kojim je predviđen izbor nove izvršne vlasti i administracije parlamenta. Na drugom je bilo dogovoreno da partije do kraja prošle sedmice usaglase predloge za mandatara i šefa Skupštine, dok su na trećem iz DF-a saopštili da im pripada funkcija premijera, a da bi pozicija šefa parlamenta trebalo da pripadne Demokratama, koji su prethodno odustali od ključnih pozicija.
Ta stranka je na posljednjem sastanku saopštila da im ne bi bilo sporno da za najvažnije funkcije budu predložene potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručujući da im je neprihvatljivo da odlazeći premijer i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović bude kandidat za mandatara.
Iz Demokrata “Vijestima” nisu odgovorili da li će njihov predsjednik Aleksa Bečić doći na sastanak.
S druge strane, Abazović, čija je Vlada srušena u parlamentu prije skoro mjesec dana, saopštio je juče da je spreman da izađe iz trke za mandatara ako se, kako je naveo, nađe kandidat koji će “na isti način” odgovoriti borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naveo je da bi na poziciji mandatarke volio da vidi civilnu aktivistkinju Vanju Ćalović Marković.
Rekao je da je spreman da dođe na sastanak lidera, ali da se iz političke krize ne može izaći “ako neko ima dogovor s Demokratskom partijom socijalista”.
Ako ne bude kompromisa o mandataru, izvjesni su vanredni parlamentarni izbori, koji će uslijediti nakon skraćenja mandata parlamentu..
Iako neki poznavaoci političkih prilika tvrde da se nakon njih odnos snaga u Skupštini ne bi bitnije promijenio i da bi partije koje sad pregovaraju to ponovo morale da čine, tako ne misli Marković, koji kaže da bi nakon glasanja situacija bila drugačija.
”Svjedoci smo da je u međuvremenu formirana još jedna partija (pokret Evropa sad), koju vode bivši ministri iz Vlade Zdravka Krivokapića - Milojko Spajić i Jakov Milatović - i koja će, prema svim istraživanjima, imati parlamentarni status. Ako ništa drugo, samo zbog toga stvari neće biti iste. Ne znači da će biti bolje ili lakše - vjerujem da će biti komplikovanije - ali je sigurno da neće biti isto... Ovdje se ne radi o tome da se dogovori neka parlamentarna većina, već o pravu građana da se izjasne o aktuelnim političkim okolnostima i dešavanjima”, navodi.
Predsjednik države i DPS-a Đukanović juče je saopštio da u parlamentu “ne postoji raspoloženje” da se sastavi nova vlada i da je realnije da se ide u organizaciju vanrednih izbora.
On je novinarima u Češkoj, gdje boravi u zvaničnoj posjeti, kazao da je tokom prethodne dvije godine nanijeta ozbiljna šteta državi i da je sad potrebno sanirati probleme i dobiti dobru upravu.
Đukanović je dan ranije, nakon Samita Brdo-Brioni procesa, saopštio da je Crna Gora bliža nego bilo kad cilju da kroz demokratske procedure, uključujući i izbore, dođe do stabilne, političke vlade “koja će nastaviti da vodi zemlju putem evropskog razvoja”.
Marković kaže da Đukanovićeve izjave posmatra u kontekstu predstojećih lokalnih izbora u Podgorici i 13 opština, i da misli da su one samo dio predizborne kampanje u koju je DPS već krenuo.
”Po svim istraživanjima javnog mnjenja u posljednje dvije godine, DPS je značajno oslabio. Vjerujem da će i odluka o raspisivanju vanrednih izbora - a volio bih da se oni dese, jer su najpoštenije rješenje - umnogome zavisiti i od rezultata lokalnih, prije svega u Podgorici, a potom i u ostalim gradovima”, konstatuje sagovornik.
Profesor Vesko Garčević: Partije kao žele vladu, a zapravo misle o izborima
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši ambasador Vesko Garčević, kazao je "Vijestma" da dosadašnji pregovori bivše većine ne obećavaju mnogo, ali da ipak ne isključuje mogućnost nekog rješenja.
Nakon posljednjeg sastanka napisali ste na Tviteru da “malo ko zapravo želi vladu, a niko ne želi funkcionalnu vladu”. Šta je onda bila poenta pregovora i kako objašnjavate to što oni uglavnom protiču u atmosferi uslovljavanja i čvrstog držanja početnih pozicija?
Prvo, sama činjenica da oni koji treba da sarađuju nemaju povjerenja jedni u druge, potkopava ne samo mogućnost formiranja vlade, već ukazuje da će ta vlada, iako bude formirana, vjerovatno biti kratkog daha.
Drugo, stranke koje pokušavaju da formiraju vladu imaju prilične ideološke razlike. Ovo se odnosi na koaliciju okupljenu oko GP URA, koja barem po njihovom zvaničnom političkom profilu nema mnogo zajedničkog s drugim partijama u koaliciji. Interesantno je da GP URA bolje sarađuje sa DF-om, čije učešće u vladi ne žele da vide mnogi Zapadni partneri, nego s Demokratama i ostalim političkim akterima koji nijesu problem za Zapad. Ovakve nelogične ideološke i političke odluke obično se ne završavaju dobro za one koji ih sprovode.
Najvažnije, da bi ovako raznorodna koalicija mogla da funkcioniše, potrebna je jasna platforma na osnovu koje se saradnja odvija. Takva platforma ne postoji, ili je barem javnost nije vidjela. Lično sumnjam da je ikad postojala, niti vjerujem da je subjekti koji ušestvuju u ovom dogovaranju, zbog njihovih razlika, mogu formulisati.
Da li se na posljednjem sastanku može eventualno postići neki dogovor?
Ono što smo do sada vidjeli ne obećava mnogo. Dosadašnji predlozi za mandatara, na primjer, nijesu bili proizvod nekog osmišljenog političkog razmišljanja, već su ličili na politički kapric, volunterizam ili kupovinu vremena. Iz izjava poslije sastanaka može se zaključiti da je važnije koga treba okriviti za propast dogovora i ko će ponijeti titulu “izdajnika”, što ukazuje da partije kao žele formiranje vlade, a zapravo misle o izborima.
Imajući u vidu da je jedini cilj ove koalicije da se DPS drži dalje od vlasti, ne isključujem da je moguće neko rješenje, ali to rješenje neće dugo trajati i neki od aktera ovog političkog teatra to mogu skupo platiti na izborima.
Na Tviteru ste napisali i da su tri čina političkog šoua/tragikomedije već za nama, a da je četvrti - izbori. Zašto? Hoće li oni promijeniti nešto, smiriti tenzije, donijeti stabilnu vlast ili će možda opet isti akteri morati ponovo da pregovaraju?
Izbori neće vjerovatno riješiti ove probleme, ali su oni u demokratskom društvu demokratski odgovor na političku krizu. Pretpostavljam da bi novi parlament imao neke nove političke aktere, kao sto je pokret Evropa sad. To će svakako unijeti novu dinamiku u crnogorsku politiku, ali ne vjerujem da će stvoriti preduslove za formiranje stabilne većine.
Crnogorska politička enigma počiva na činjenici da većina građana želi zemlju integrisanu u EU i evroatlantske strukture, ali su glasovi te većine raspršeni na više političkih subjekata koji ne žele da sarađuju međusobno... No, naša zakašnjela demokratska tranzicija trazi više krugova izbora dok se voda malo ne pročisti. Iz te perspektive, izbori su dobro rješenje.
( Nikola Dragaš )