Vojinović: Značajno povećan broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom sistemu
Ministar prosvjete rekao da će se školska 2022/23. posebno baviti uključivanjem inkluzivnih mjera i aktivnosti u godišnje školske planove
U Crnoj Gori broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom sistemu obrazovanja značajno je povećan, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović i dodao da će se školska 2022/23. posebno baviti uključivanjem inkluzivnih mjera i aktivnosti u godišnje školske planove.
Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je da je Vojinović učestvovao na kongresu "Izazovi kvalitetnog obrazovanja na putu evropskih integracija", koji je održan u Tirani.
On je rekao da je, kada je riječ o zakonskom i strateškom okviru i inkluzivnom obrazovanju, Crna Gora devedesetih godina prepoznala potrebu da sistem u oblasti vaspitanja i obrazovanja osavremeni i uvede inkluzivnu orijentaciju za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
“Kao prvi izbor i imperativ ona pohađaju redovne škole“, istakao je Vojinović.
On je dodao da kontinuirani uticaj na razvoj te oblasti ima pretpristupni proces u okviru kojeg se Poglavlja 23 i 26 eksplicitno odnose na prava osoba s invaliditetom i inkluzivno obrazovanje.
Kako je naveo Vojinović, posebno su važne obavezujuće preporuke Komititeta za praćenje ispunjenja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.
On je naglasio da su na inkluzivnom putu ključni partneri bila udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, koja su delegirala izazove i ciljeve razvoja djece.
“Primarna činjenica u kontekstu crnogorskog iskustva i prakse jeste da je značajno povećan broj djece sa smetnjama u redovnom sistemu”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da im je Ministarstvo omogućilo pristup obrazovanju racionalno i operativno koristeći resurse, fokusirajući se na ranu intervenciju, podršku za nastavu, kontinuitet u obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život i rad, unapređenju bazičnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja nastavnog i stručnog kadra.
Vojinović je kazao da je okosnica rada sa djecom s posebnim obrazovnim potrebama Individualni razvojno-obrazovni program (IROP).
“Uveli smo individualni tranzicioni plan čiji su ciljevi, mjere i aktivnosti usmjereni na podršku učeniku u procesu prelaska iz jednog obrazovnog nivoa u drugi, kao i iz sistema obrazovanja na tržište rada“, rekao je Vojinović.
On je istakao da su u tom procesu posebno značajni modularizovani obrazovni programi kojima se omogućava osposobljavanje za obavljanje dijela određenog zanimanja.
Vojinović je učesnike kongresa informisao da u Crnoj Gori postoje tri resursna centra - dva u Podgorici i jedan u Kotoru.
Centri, kako je naveo, pružaju podršku inkluzivnom obrazovanju kroz ranu intervenciju, individualnu podršku, savjetodavni i stručni rad, obuke nastavnika i stručnih saradnika, upotrebu znakovnog jezika.
Vojinović je dodao da ti centri vrše pripremu, prilagođavanje, izradu, obuku za korišćenje specijalnih udžbenika i drugih specijalizovanih nastavnih sredstava.
Kako je naveo, za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama u Crnoj Gori škole angažuju asistente u nastavi kao tehničku podršku.
“Unaprijeđen je i koordinisan sistem podrške djeci sa posebnim obrazovnim potrebama kroz saradnju vrtića, škola, dnevnih centara, kao usluge iz oblasti socijalne zaštite koja podrazumijeva dodatnu stručnu podršku korišćenjem lokalnih resursa na nivou zajednice”, kaže se u saopštenju.
Prema riječima Vojinovića, školska 2022/23. će se posebno baviti uključivanjem inkluzivnih mjera i aktivnosti u godišnje školske planove na osnovu primjene Indeksa za inkluziju i promociju zapošljavanja učenika sa smetnjama u razvoju.
On je istakao da je razmjena mišljenja, novih ideja i predloga korisna za budući rad Ministarstva prosvjete, kada su pitanju izazovi kvalitetnog obrazovanja na putu evropskih integracija.
Iz Ministarstva su naveli da se, tokom boravka u Tirani, Vojinović sastao sa ministarkom prosvjete i sporta Albanije Evis Kushi.
Sa njom je, kako su dodali, razgovarao o dosadašnjoj saradnji i inicijativama između dva ministarstva, sa posebnim akcentom na obrazovanje na albanskom jeziku u obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.
“Zajednički zaključak ministara je da saradnja na polju obrazovanja dvije susjedne države, koje su na zajedničkom putu ka Evropskoj uniji, mora biti partnerska i prijateljska”, navodi se u saopštenju.
( MINA )