Lekić nesporan, URA traži "kontrolni paket" vlade

Stranke postavgustvovske skupštinske većine saglasne su oko toga da lider Demosa Miodrag Lekić treba da bude novi mandatar, ali su konačnu odluku o izlasku iz političke krize ponovo odložili nakon što su Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP) zatražili da sa manjinskim strankama imaju “kontrolni paket” vlade.

Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović kazao je kasno sinoć da će sastanak "stare većine" vjerovatno biti nastavljen jutros i da su oni i Demokratski front (DF) iznijeli zahtjeve o kojima, kako je naveo, treba da se izjasne ostali.

”Tražimo da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP i manjinama imamo kontrolni paket, a to je jedno ministarstvo više u odnosu na ostale i da ministri koji su sada u Vladi ostanu. I DF traži sektor bezbjednosti”, rekao je on, dodajući kako smatra da DF-u treba da pripadne čelno mjesto u Skupštini.

Lider Prave Marko Milačić rekao je da je to “klasično uslovljavanje”.

”Tražili smo danas da stavimo potpise da Lekić bude mandatar. Kolege iz Ure rekle su da su saglasne, ali da treba da se dogovorimo oko sastava vlade. Pozivam da se dogovorimo jer nas rokovi zovu. Da stavimo potpise 41 poslanika, Lekiću damo mandat, i ponesemo potpise (predsjedniku države) Milu Đukanoviću, bez da iko od nas ide na sastanak kod njega. A onda će Lekić u periodu do izbora vlade da radi na ovome što traži URA. Nije dobar stav da devet poslanika traži ’kontrolni paket’”, rekao je Milačić.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić optužio je GP URA za ucijenjivanje i maksimalističke zahtjeve, navodeći da su ih stalno mijenjali i vraćali se korak unazad.

”Vidjećemo kako će ovo dalje teći, da li će neko gledati demokratske principe i građane. Mi ćemo i dalje biti maksimalno konstruktivni i da se nadamo da će razum prevladati i da će se prestati sa politikom uslovljavanja,” rekao je Bečić, navodeći da bi izvršna vlast trebalo da bude konstituisana na osnovu snage svake partije u parlamentu.

Jučerašnjim pregovorima bivše većine, koji su trajali do kasno u noć, prethodila su četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti.

Tokom razgovora koje je, kao i jučerašnje, inicirao jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, pominjalo se nekoliko kandidata za mandatara, ali kompromisa nije bilo. Veći pomak načinjen je juče kada su se saglasili da poslanik koalicije “Mir je naša nacija” i lider Demosa Lekić bude mandatar. Konačan dogovor je odložen kako bi se usaglasili oko podjele resora u vladi.

Abazović je juče predlagao da civilna aktivistkinja Vanja Ćalović Marković bude mandatarka, Demokrate su ponovile ideju da čelne funkcije pokrivaju potpredsjednica Skupštine i bivša ministarka zdravlja Branka Bošnjak i Jelena Borovinić Bojović, dok je lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković za mandatara predlagao aktuelnog ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Prethodno je, uoči sastanka, lider Demokrata Bečić saopštio da će njegova partija prihvatiti bilo kog stranačkog ili nestranačkog kandidata koji nije sarađivao s DPS-om. Demokrate juče, u prvom dijelu sastanka, kako je rečeno “Vijestima”, nisu ispostavljale zahtjeve.

Mandić je juče poslijepodne u parlamentu saopštio novinarima da je postignut visok nivo saglasnosti da Lekić bude mandatar i da nije registrovao nikoga ko bi bio protiv tog predloga. Međutim, ponovio je da su partije usaglasile princip da “ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno”.

”Imamo dogovor za program Vlade, vezano za druge funkcije, posebno za izbor skupštinskog rukovodstva. To su sve teme koje želimo brzo da riješimo... Poslali smo već dovoljno jaku poruku i s potpisima 41 poslanika. Idemo u dobrom pravcu, očekujem dobre vijesti”, kazao je Mandić.

Već danas predsjednik države Đukanović (DPS) otpočeće konsultacije s partijama o mandataru, kog, prema ustavnim rokovima, treba da predloži do 19. septembra.

Šef države prvo će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, razgovarati s predstavnicima DPS-a, DF-a i Demokrata.

Ustavom nije predviđeno šta se dešava ako mandatar ne bude predložen, ali izvjesno je da bi to vodilo vanrednim izborima, koji mogu biti raspisani samo ako se Skupština raspusti ili joj se skrati mandat.

Ako Đukanović predloži mandatara i ako on ne bude izabran za 90 dana, parlament će biti raspušten. U tom slučaju, Đukanović će narednog dana po raspuštanju Skupštine raspisati izbore.

Predsjednik države prethodnih dana je u više navrata saopštavao da u parlamentu “ne postoji raspoloženje” da se sastavi nova vlada i da je realnije da se ide u organizaciju izbora.

Prioriteti su borba protiv korupcije, kriminala i blokiranje povratka DPS-a

U sporazumu koji je, na predlog DF-a, potpisan 2. septembra, piše, između ostalog, da se principi saradnje “stare većine” baziraju na poštovanju izborne volje građana iskazane na izborima, a ciljevi ostaju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i onemogućavanje bilo kakvog povratka DPS-a na vlast.

Nova vlada bi, kako piše u dokumentu, ostala posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji, kao i poštovanju svih međunarodno preuzetih obaveza države.

Predviđen je zajednički pristup rješavanju pitanja izbora članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i vrhovnog državnog tužioca, uz pokretanje “intenzivnog dijaloga s parlamentarnom opozicijom u cilju stvaranja što šireg konsenzusa”. “Vlada i parlamentarna većina izražavaju spremnost da stave moratorijum na sva identitetska pitanja koja dijele društvo ili oko kojih u ovom trenutku nije moguće postići širi društveni konsenzus zaključno s parlamentarnim izborima”, piše u sporazumu.

( Nikola Dragaš )