Ostrvo Sveti Nikola i dalje na meti graditelja, Vlada ćuti

Pola godine je prošlo od kada Opština Budva, odnosno njen Sekretarijat za zaštitu imovine, čeka odgovor od ministara ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prvo Ratka Mitrovića, a potom Ane Novaković Đurović, da taj vladin resor pokrene postupak kako bi ostrvo Sveti Nikola sa Tunjom dobio status parka prirode i da se na njemu zabrani gradnja.

Sekretar za zaštitu imovine Đorđe Zenović je prije pola godine uputio dopis Mitroviću, koji nije odgovorio, a nakon što je na njegovo mjesto imenovana Novaković Đurović, proslijeđen je istovjetan zahtjev, ali do danas niko iz Vlade nije odogovorio.

”Šesti je mjesec od obraćanja ovog organa Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da u skladu sa svojim nadležnostima i zakonom pokrene izradu elaborata zaštite prirodnog dobra ostrva Školj sa Tunjom. Nismo dobili nikakav odgovor, makar i odbijajući, što je svakako neodgovorno i zabrinjavajuće, a posebno ako se uzme u obzir o kakvom prirodnom resursu se radi”, kazao je za “Vijesti” Zenović.

Prema njegovim riječima, u okviru istog zahtjeva je naveo i da očekuje da se uvede moratorijum na planiranu gradnju na ostrvu koje je predviđeno u skladu sa Prostornim planom za priobalno područje, čime bi se preventivno zaštitilo ostrvo od betonizacije u slučaju da vlasnik parcela koji je i do sada iskazivao te namjere započne sa procedurama za dobijanje dozvole, odnosno prijave gradnje.

”Ono što mi u Budvi očekujemo i što smo vrlo jasno iskazali kroz peticiju sa 5.000 potpisa i održavanja brojnih javnih rasprava prilikom izrade tog plana pred tadašnjim MORT-om je apsolutna zaštita i očuvanje tog lokaliteta od gradnje i devastacije. U tom smislu je naš stav da ministarstvo pod hitno mora da započne postupak izmjene i dopune Prostornog plana za priobalno područje u skladu sa članom 42 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a da istovremeno sa odlukom o izradi u skladu sa članom 26 istog zakona donese odluku o zabrani gradnje na ostrvu, ali i na svim drugim spornim lokacijama u priobalju dok se ne izmijeni planski dokument i dok potpuno ne obriše svaku mogućnost gradnje. To se očekivalo od ministarke koja dolazi iz redova političkog subjekta kojem je u fokusu zelena agenda i ekologija”, kazao je Zenović.

Školj, kako ga zovu mještani, odavno je napadnut divljom gradomi na dijelu od 37 hiljada kvadrata koje je u vlasništvu kompanije “Global TS Montenegro” nekadašnjeg tajlandskog premijera i milijardera Taksina Šinavatre.

Planom posebne namjene za obalno područje na ostrvu je predviđena gradnja marine sa 50 vezova, kao i smještanih kapaciteta sa 750 kvadrata.

”Obraćam se zahtjevom da na osnovu člana 28, stav 1 i stav 2 Zakona o zaštiti prirode da pokrenete postupak za izradu stručne studije za zaštitu ostrva Sveti Nikola (Školj) sa Tunjom, koja čini sastavni dio ostrva kao park prirode. Naime, na svega kilometar od budvanskog Starog grada nalazi se najveće ostrvo na južnom Jadranu, Sveti Nikola, koga mještani zovu Školj. Ostrvo se prostire na 47 hektara, od čega 90 odsto površine čine šume 4. kategorije, dok ostrvo okružuju plaže u dužini od više od 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom, ono predstavlja pravi raj za ptice i sitnu divljač, a 60-ih godina prošlog vijeka su bila dovedena dva para jelena lopatara sa ostrva Brioni, koji su predstavljali svojevrsnu atrakciju”, navedeno je u zahtjevu koji je prije pola godine upućen Mitroviću, a potom i Novaković Đurović.

Sekretarijat za zaštitu imovine, kako je navedeno, ima nadležnost i obavezu da se stara o imovini Opštine, a na ovom lokalitetu Opština i država raspolažu sa više od 100 hiljada kvadrata zemljišta, dok je preostali dio u vlasništvu mještana, a dio u vlasništvu fizičkih lica koja su na sumnjiv način došla u posjed nepokretnosti sa namjerom da je komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja.

Zenović je u zahtjevu podsjetio da je unazad par decenija Školj doživio devastaciju neplanskom gradnjom.

“Spojen je Školj sa takozvanim Školjićem i smatramo da je sazrelo vrijeme da se ovo najveće i najljepše ostrvo na južnom Jadranu zaštiti od dalje devastacije i dobije adekvatan režim zaštite. Koristim priliku da predložim i da cijela takozvana budvanska školjka, odnosno potez od poluostrva Zavala, preko Slovenske plaže, Luke Budva do Staroga grada, sa ostrvom, dobije određeni režim i stepen zaštite zu skladu sa zakonom o zaštiti prirode, kako bismo svi zajedno dali doprinos da se bar preostali dio ove atraktivne lokacije zaštiti od dalje devastacije i propadanja, što je rezultat katastrofalnog planiranja prostora i drugih vidova “divljanja” u prostoru”, pisalo je u zahtjevu ministrima.

Najatraktivniji dio više puta mijenjao vlasnike

Najatraktivniji dio ostrva, kompleks od 37 hiljada kvadrata više puta je mijenjao vlasnike u protekle dvije decenije. Šinavatrina kompanija zaključila je u aprilu 2017. kupoprodajni ugovor sa podgoričkom kompanijom “San investments”, iza koje stoji srpski biznismen Stanko Subotić Cane, čime je postala vlasnik tog parčeta ostrva. Šinavatra je dio najvećeg crnogorskog ostrva platio 24 miliona eura. Sa kupovinom kompleksa zatekao je gotovo hiljadu kvadrata betonskih građevina, koje su izgrađene bez dozvole. u gradio je prethodni vlasnik - beogradski biznismen, nekadašnji funkcioner JUL-a Nenad Đorđević, koji je 2007. prodao atraktivnu nekretninu Subotiću. Tada je naveo da je to učinio zbog opstrukcije državnih organa, koji mu nijesu omogućili da realizuje ambiciozne planove. Zbog navodnih opstrukcija države, Đorđević je prodao dio ostrva Subotićevoj firmi za 20 miliona eura. Subotić je za kupovinu uzeo kredit od Prve banke biznismena Aca Đukanovića, brata aktuelnog predsjednika DPS-a i države Mila Đukanovića. Nakon preuzimanja nekretnine, Subotić je navodno planirao gradnju nesvakidašnje pasarele od Staroga grada do ostrva sa hotelima, vilama i dvije marine. Zbog nevraćenog kredita, Prva banka je u dva navrata pokušavala da proda dio ostrva, ali je od toga odustala nakon što je firma izmirila dio obaveza. Nakon punu deceniju, i Subotićeva firma odlučuje da proda imovinu, kada se pojavljuje Šinavatrina firma... Šinavatra je 2009. dobio crnogorski pasoš po skraćenom postupku, iako je tada bio krivično gonjen u Tajlandu zbog korupcije. Njegov dolazak u Crnu Goru mediji su odavno povezivali sa bliskim vezama sa Đukanovićem. Godinu nakon što je Šinavatra postao vlasnik dijela ostrva, Skupština Crne Gore usvojila je Prostorni plan posebne namjene kojim je predviđena urbanizacija - gradnja hotelskih kapaciteta sa ukupno 500 ležaja i marine sa 50 vezova - upravo na dijelu Školja u njegovom vlasništvu.

( Vuk Lajović )