Evropska komisija predlaže Akt o slobodi medija
Predložena uredba uključuje, između ostalih, zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i protiv nadzora. Stavlja naglasak na nezavisnost i stabilno finansiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja
Evropska komisija predložila je danas Akt o slobodi medija sa ciljem zaštite pluralizma medija i nezavisnosti i kako bi se spriječila pretjerana vlasnička koncentracija, osigurala transparentnost vlasništva i stabilno finansiranje javnih medija, koji ne smiju postati propagandni kanali.
Komisija je, kako prenosi agencija Hina, predložila uredbu koja sadrži skup pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u Evropskoj unija.
Predložena uredba uključuje, između ostalih, zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i protiv nadzora. Stavlja naglasak na nezavisnost i stabilno finansiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja.
Takođe se predlažu mjere za zaštitu nezavisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa.
Predlog uredbe bavi se i pitanjem medijskih koncentracija te se predlaže osnivanje novog nezavisnog Evropskog odbora za medijske usluge, koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela.
Medijske slobode i pluralizam
"Posljednjih godina vidjeli smo različite oblike pritiska na medije i sada je vrijeme za djelovanje. Moramo uspostaviti jasna načela: nijedan novinar ne smije biti špijuniran zbog svog posla, nijedan javni medij ne smije se pretvoriti u propagandni kanal", izjavila je potpredsjednica Evropske komisije Vera Jurova.
"Ono što danas predlažemo prvi put su zajedničke zaštitne mjere za zaštitu slobode medija i pluralizma u EU", istakla je Jurova.
Evropski akt o slobodi medija treba da osigura da javni i privatni mediji mogu lakše prekogranično djelovati na unutrašnjem tržištu EU bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.
Zakonom su obuhvaćena sledeća područja: zaštita uredničke nezavisnosti, zabrana upotrebe špijunskog softvera protiv medija, nezavisnost javnih medija, testovi medijskog pluralizma, transparentno državno oglašavanje, zaštita medijskog sadržaja na internetu i pravo novog korisnika da prilagodi svoju medijsku ponudu.
Uredba će zahtijevati od država članica da poštuju uredničku slobodu pružatelja medijskih usluga i da poboljšaju zaštitu novinarskih izvora.
Osim toga, pružatelji medijskih usluga moraće javnom objavom takvih informacija da osiguraju transparentnost vlasništva te preduzeti mjere u cilju garantovanja nezavisnosti pojedinačnih uredničkih odluka. Uredba zabranjuje korišćenje špijunskih softvera protiv novinara i njihovih porodica.
Predlog uredbe predviđa mali broj izuzetaka od pravila o zabrani špijunskih softvera na osnovu odredbi o nacionalnoj sigurnosti u slučajevima istrage zločina poput terorizma, zloupotrebe djeteta ili ubistva.
Finansiranje, oglašavanje, kontrola zaštite novinara
Novinar koji je predmet praćenja mora imati pravo na efikasnu sudsku zaštitu nezavisnog suda u svojoj državi. Države članice moraće da osnuju nezavisno tijelo koje će rješavati pritužbe novinara u pogledu korišćenja takvih softvera protiv njih. Ta tijela će morati u roku od tri mjeseca od podnošenja pritužbe da objavljuju mišljenje o tome je li mjera preduzeta u skladu s odredbama Akta o slobodi medija.
Tamo gdje postoje javni medijski servisi, njihovo finansiranje mora biti odgovarajuće i stabilno, kako bi se osigurala urednička nezavisnost. Čelnici i upravni odbor javnih servisa moraće da se imenuju na transparentan, otvoren i nediskriminirajući način.
Pružatelji javnih medijskih usluga dužni su da pruže mnoštvo informacija i mišljenja, na nepristran način, u skladu sa svojom misijom javne službe, navodi Komisija.
Komisija ne ulazi u to kako će države članice osigurati stabilno finansiranje, obaveznom pretplatom koju građani direktno plaćaju ili iz budžeta, to treba da bude njihov izbor, a ono što je bitno jest da finansiranje bude stabilno i održivo, kaže Jurova.
Države članice moraće da radi procjene uticaja koncentracije medija na pluralizam i uredničku nezavisnost.
Takođe se traži "transparentna i nediskriminatorna" raspodjela državnih oglasa u medijima. Državno oglašavanja veliki je izvor prihoda za medijski sektor pa je potrebno osigurati da svi učesnici na medijskom tržištu budu pravedno tretirani pri raspodjeli tih oglasa. Vlasti će morati da objavljuju iznose koji su potrošeni na oglašavanje i koji su mediji dobili oglase.
Konačna odluka o ovom predlogu je na Savjetu Evropske unije i Evropskom parlamentu.
Kada se usvoji, uredba će se direktno primjenjivati u državama članicama.
( D.C. )