Đurišić ostao pri stavu da država nije dala finansijsku garanciju

Bivši direktor Montengro Airlinesa Zoran Đurišić ponovio je svoj stav da država nije dala finansijsku garanciju za kredit za kupovnu "embraera E-195"(40-AOC), te da je Vlada od 2013. bila maćeha ovoj bivšoj nacionalnoj avio-kompaniji koja je u stečaju.

On se oglasio nakon što su "Vijesti" objavile dokument Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija koje je upućen 2010.godine brazilskoj banci BNDS u kome piše da će država Crna Gora preuzeti sve obaveze iz ugovora koji banka treba da potpiše sa tadašnjim nacionalnom avio-prevoznikom MA za kupovinu na kredit “embraera E-195” (popularno nazvan Čarili), kao i da je država podstakla banku da odobri taj zajam.

Đurišić tvrdi da to što sada u Crnoj Gori boravile brazilska delegacija koja ispituje stanje vazduhoplova ide u prilog i potvrdjuje njegovu konstataciju da se ne radi o činidbenoj garanciji, već da je garancija tretirala iskljucivo vraćanje vazduhoplova.

On kaže da ostaje nejasno kako Ministarstvo finasija insistira na tome da se radi o činidbenoj garanciji i preuzimanju svih finansijskih obaveza, ako istovremeno konstatuje da je u Crnu Goru došla četvoročlana komisija u kojoj su tri člana iz kompanije Embraer (vazduhoplovni tehnički stručnjaci), koji su tu da utvrde stanje vazduhoplova.

"Nameće se logično pitanje, ako država mora preuzeti finansijske obaveze zašto su Brazilci došli da preuzmu avion, umjesto da aktiviraju činidbene garancije i naplate se direktno iz državne kase kako se u takvim slučajevima to i radi. Drugo i ne manje važno pitanje je, zašto su Brazilci čekali dvije godine i uopšte ulazili u pregovore o iznosu koji treba biti plaćen, ako posjeduju činidbene garancije kao sredstvo naplate koje su mogla da aktiviraju značajno ranije? Odgovor na oba pitanje je, ne postoje činidbene garancije. Ako je država izdala činidbene garancije, a zašto je onda BNDES formirao firmu na Kajmanskim ostrvima kako bi obezbijedio vazduhoplov? Ponavljam, po ko zna koji put, da je država izdala činidbene garancije, iznos koji je do sada plaćen bio bi dovoljan za kompletnu otplatu vazduhopllova, što je vrlo lako provjerljivo u vidom u kreditne rejtinge pod različitim uslovima. Upravo zbog toga je država itekako bila maćeha nacionalnom prevozniku", rekao je Đurišić.

On je kazao da prema podacima Ministarstva finansija od prije godinu i po dana MA od osnivanja pa do prizemljenja 2020. godine dobio je oko 80 miliona eura sredstava poreskih obveznika. Od ukupne sume, svega 850.000 (jedna odsto) se odnosi na 2008. godinu, koje, da ironija bude veća, nikada nijesu uplaćene na račun MA, a što je opet lako provjerljivo.

"Od 2008. do 2013. godine MA nije dobijao državnu pomoć a upravo u tim godinama, zahvaćenim globalnom ekonomskom krizom kompanija je uspjela da iz sopstvenih sredstava obnovi flotu, i modernizuje je potpuno novim vazduhoplovima. Kompletna državna pomoć, dakle 79 miliona eura dodijeljana je od 2013. do 2020. godine, odnosno nakon moje smjene pa do prizemljenja kompanije. Za razliku od MA, koji je svoje obaveze do 2013 servisirao iz sopstvenoh sredstava, činidbene garancije, koje su uzgred budi rečeno padale, izdavane su za mnogi rizičnije finansijske aranžmane. Vratio bih se još jednom kompaniji na Kajmanskim ostrvima. Postojanje te pravnog lica je od strane zlonamjernih ljudi, a uz pomoć nekih državnih organa, godinama zloupotrebljavano i predstavljano kao sumnjiva radnja Montenegro Airlines-a, a gdje se bez ikakvog osnova radilo na diskreditaciji kompanije i mene lično. Montenegro Aviation Leasing LTD na Kajmanima osnovan je i 100 odto u vasništvu BNDES-a, nacionalne banke Brazila, a osnovana je upravo radi obezbjedjenja vazduhoplova i njegovog vraćanje, jer država CG nije htjela da izda garanciju spram koje bi preuzela servisiranje obaveza po osnovu kredita, ukoliko MA ne bi mogao da finansira iste. U posjedu sam doukumenta, koji mogu da dostavim, kojim sam se prije sedam godina obratio predsjedniku BNDES-a, a iz razloga agresivne fabrikovane istrage po pitanju vazduhoplova 4O-AOC. Pošto se radilo o opseznoj istrazi, angažovanju sudskih vještak, pri čemu su u proces bili uključeni i neki brazilski organi, koja je na kraju pokazala da je ugovor zakonit i bez bilo kakve mrlje, predložio sam zbog povrede ugleda i časti BNDES-a i moje lične da podignemo tužbu pred sudom u Engleskoj protiv crnogorske avio- kompanije, odnosno njenih tadašnjih organa rukovođenja kao i drugih organa u Crnoj Gori koji su učestvovali u fabrikovanju takvih neistina. Predloženim tužbenim zahtjevom bio je kvantifikovan značajan iznos obeštećenja", tvrdi Đurišić

On je kazao da kada je u pitanju slučaj "Charlie", koji je i povod nekoliko reakcija, postavlja se osnovno pitanje zašto taj vazduhoplov nije otkupljen još prije dvije godine.

"Naime, iole obrazovan stručnjak iz branše, ukoliko nema neki drugi interes, ušao bi u aranžman otkupa vazduhoplova za koji je već izdvojeno 38 miliona, a pri čemu je bio i najmlađi u floti, dok bi vazduhoplove 4O-AOA i 4O-AOB vratio vlasniku ili jednostavno produžio zakup do sticanja okolnosti za nabavku novijih aviona. Suštinski, 30 miliona eura, koje je To Montenegro dobio kao osnivački kapital, moglo je da riješi pitanje flote za period od narednih 10 godina. Dakle, moj najdobronamjerniji savjet Vladi je, da ni pod razno ishitreno ne ulazi u aranžman trošenja novca poreskih obveznika po ovom osnovu, dok se utvrdi odgovornost za stanje koje nas je zadesilo. Još uvijek je tu kupovina dva vazduhoplova koja je obavijena velom tajne; nerazumno vraćanje vazduhoplova 4O-AOD od strane MA, a koje je imalo implikacije na statuse druga dva GECAS-ova aviona; iznajmljivanje Boeinga od strane MA kao i Airbusa od strane ToMontenegro, i još mnogo drugih sumnjivih radnji koje su, da ponovim, dovele do oko 300 miliona eura šteta", ocijenio je Đurišić.

Đurišić je podsjetio građane da je od 2014. do danas dvijema crnogorskim avio-kompanijama splaćeno 110 miliona keša poreskih obveznika, pri čemu su obje kompanije zajedno generisaele gubitke od oko 150 miliona eura, da bi smo kao rezultat imali pad sa 9 na 1,5 aviona i sa 600.000 na 100.000 putnika godišnje.

On se nada da će radnje u objema nacionalnim kompanijama dobiti odgovarajući tretman nadležnih državnih organa.

( Ne.V. )