Podgoričaninu blokirani računi iako je prigovor poslao u zakonskom roku: Izvršitelj mora da prihvati i e-poštu
Podgoričaninu blokirali račune nakon što je ignorisan njegov prigovor na rješenje o izvršenju koji je uputio elektronskim putem Iz Komore javnih izvršitelja navode da je obraćanje i-mejlom validno, jednako kao i lično i putem tradicionalne pošte
Računi S. M. iz Podgorice blokirani su iako je prigovor javnom izvršitelju (ime poznato redakciji) uputio u zakonskom roku.
Iz kancelarije izvršitelja kao razlog za izvršenje rješenja o blokadi naveli su da je prigovor upućen elektronskom poštom i da to ne prihvataju.
Iz Komore izvršitelja, međutim, “Vijestima” su rekli da su i prigovori koji se upute i-mejlom jednako validni, kao i oni koji se dostave lično ili putem tradicionalne pošte.
S. M. je rješenje izvršitelja dobio početkom jula. Kad je vidio da se rješenje odnosi na račune za nekretninu koja nije u njegovom vlasništvu već duže od deceniju, izvršitelju se obratio elektronskom poštom i poslao dokumentaciju koja dokazuje njegove navode, pored ostalog, i kopiju ovjerenog ugovora o kupoprodaji. Dva mjeseca kasnije, iz banaka u kojima ima otvorene račune, dobio je obavještenje da su njegovi računi blokirani.
Tada su mu iz kancelarije izvršitelja kazali da jesu dobili njegov i-mejl, ali i da se prigovor ne može dostaviti na taj način, već lično ili poštom.
Iz Komore izvršitelja pojasnili su da se, prema Zakonu o parničnom postupku, prigovor na rješenje o izvršenju, može dostaviti i elektronskim putem.
Zakon o izvršenju i obezbjeđenju predviđa da se dostavljanje pismena koja proizilaze iz okvira rada javnog izvršitelja vrši neposrednim predavanjem ili preko pošte.
”Potvrdu o izvršenom dostavljanju potpisuje primalac i lice koje vrši dostavljanje. Primalac će na dostavnici slovima napisati dan prijema”, piše u zakonu i dodaje se da ako javni izvršitelj vrši dostavljanje sudskih pismena, “u tom slučaju dostavljanje se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drukčije propisano”.
Iz Komore su pojasnili da se protiv rješenja o izvršenju koje je donio javni izvršitelj prigovor može izjaviti u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.
”Prigovor se podnosi javnom izvršitelju koji je odlučivao o predlogu za izvršenje. Javni izvršitelj je dužan da spise predmeta dostavi sudu, u roku od pet dana radi odlučivanja po prigovoru. Pismeno se, supsidijarnom primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku, u ovom slučaju prigovor na rješenje o izvršenju, dostavlja neposredno javnom izvršitelju, preko pošte, elektronskim putem ili na drugi način propisan zakonom”, kazali su “Vijestima”.
Iz Komore su kazali i da se, kada je u pitanju dostavljanje pismena elektronskim putem, ono uređuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.
”Dostavljanje na ovaj način se smatra izvršenim ako se može obezbijediti povratni podatak da je primalac primio pismeno, u skladu sa posebnim propisom. Povratni podatak predstavlja elektronski zapis o danu i času kad je uređaj za elektronski prenos podataka zabilježio da je pismeno poslato primaocu, naziv pošiljaoca i primaoca i naziv pismena. Odštampani elektronski zapis predstavlja potvrdu o prijemu pismena dostavljenog elektronskim putem”, rekli su iz Komore.
U postupku izvršenja, i u postupku određivanja izvršenja, kao i u postupku po pravnim ljekovima, kako su dodali, važi princip pismenosti.
”Radnje stranaka i drugih učesnika redovno imaju formu podneska, te uz isprave predstavljaju podlogu za odlučivanje u postupku izvršenja. Shodno članu 103 Zakona o parničnom postupku, smatra se da pisanu formu ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom, telefaksom i elektronskom poštom. Podnesci se smatraju potpisanim ako je u njima označen podnosilac. Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni naprednim elektronskim potpisom”, rekli su iz Komore izvršitelja.
U skladu sa navedenim članom, kako su dodali, podnesci moraju biti razumljivi, sadržati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.
”Oni naročito treba da sadrže: oznaku suda, ime i prezime (naziv pravnog lica), prebivalište ili boravište (sjedište pravnog lica) stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržinu izjave i potpis podnosioca. Dalje, odredbom čl. 106 stav 4 ZPP-a propisano je da će sud odbaciti podnesak ako ga je umjesto stranke podnio kvalifikovani punomoćnik odnosno zastupnik, ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun”, rekli su iz Komore.
EPCG: Novi vlasnik prijavljuje promjene
Slučaj S. M. upozorenje je i za druge vlasnike nekretnina da nakon prodaje provjere da li je novi vlasnik i sve račune prebacio na svoje ime. U njegovom slučaju, Elektroprivreda je tražila da se od S. M. naplati dug za račun za struju, iako on, pošto je nekretninu prodao prije više od deset godina, više nije vlasnik brojila.
Iz EPCG su pojasnili da je obaveza onog ko kupuje nekretninu da dostavi dokumentaciju o promjeni.
”Onaj ko kupuje treba da dostavi dokumentaciju. Kada se u katastru zavede novi vlasnik onda je potrebno dostaviti kod nas list nepokretnosti i zahtjev za promjenu imena kupca”, rekli su iz EPCG.
Dužni da poduče stranku
Nakon što je odbio da prihvati prigovor koji je S. M. uputio elektronski, uz obrazloženje da, kako on smatra, to zakon ne dozvoljava, na pitanje zbog čega stranku nije informisao i eventualno podučio o pravima - kako ih on tumači, izvršitelj je u telefonskom razgovoru rekao da nema za to vremena i da to nije njegov posao.
Iz Komore kažu drugačije.
”Imajući u vidu prednje odredbe i supsidijarnu primjenu zakona kojim se uređuje parnični postupak, javni izvršitelj je dužan primijeniti načelo poučavanja neuke stranke, te stranku koja nema kvalifikovanog punomoćnika i koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju, dužan je upozoriti koje radnje može preduzeti u izvršnom postupku”, rekli su iz Komore.
Dodali su i da, kada je u pitanju edukacija građana, odnosno stranaka u izvršnom postupku, u skladu sa djelatnošću koju obavljaju i zakonskim ovlašćenjima, javni izvršitelji su pored zakonske obaveze uvijek dostupni da strankama ukažu na mogućnost podnošenja odgovarajućih pravnih sredstava radi zaštite njihovih prava u izvršnom postupku.
”Te ukažu da im je u određenim postupcima neophodan kvalifikovani punomoćnik s obzirom na to da javni izvršitelji nijesu ovlašćeni pružati pravne usluge strankama u pogledu njihove dalje edukacije van zakonskih okvira”, rekli su iz Komore.
Navode i da su na zvaničnom sajtu tog udruženja građanima uvijek dostupne sve potrebne informacije u vezi sa normativom izvršnog postupka i rada javnih izvršitelja, brošure o radu javnih izvršitelja, priručnici i slično.
”Kao i da stranke pored pravne zaštite pred sudom mogu pred našim udruženjem zatražiti ispitivanje disciplinske i etičke odgovornosti u postupanju članova udruženja”, poručili su iz Komore javnih izvršitelja.
( Miloš Rudović )