Vlaović: Ubrzana sadašnjost sve više traži promjenu kulturne pardigme

Efikasnija i sveobuhvatnija edukacija o izazovima nove kulturne stvarnosti ključna je za zaposlene u muzejima, kako bismo išli u korak sa vremenom koje sve više traži promjenu kulturne paradigme, poručeno je na predavanjima i edukativnoj radionici iz oblasti muzeologije.

Predavanja i edukativnu radionicu je organizovalo Ministarstvo kulture i medija na Cetinju za zaposlene u crnogorskim insitucijama kulture, a ovo je prvo u nizu predavanja iz te oblasti.

Ministarka kulture i medija, Maša Vlaović, ukazala je da se neophodnost podizanja nivoa znanja o novim razvojnim smjernicama u svim segmentima kulture sve više nameće kao jedan od najvažnijih zadatak njene institucionalne sfere.

„Zato smatramo da Ministarstvo kulture i medija, u okolnostima koje vladaju u našem društvu, mora da, pored svojih redovnih aktivnosti, da prilog efikasnijoj i sveobuhvatnijoj edukaciji o izazovima nove kulturne stvarnosti“, navela je Vlaović.

Kazala je da bi planirana predavanja i edukativne radionice trebalo da u fokus stručne javnosti stave neuralgične teme u onim oblastima kulture u kojima se promjene najintenzivnije dešavaju.

„Treba istaći da su se te teme nametnule jednako promjenama koje na globalnom nivou donosi društveno-politička, ali i naučno-tehnološka realnost epohe u kojoj živimo, kao i lokalne specifičnosti društva u tranziciji, kakvo je naše. Sve to je uticalo na stvaranje jednog prilično nestabilnog kulturnog ambijenta u kojem se pravila i norme prošlih vremena u mnogim segmentima kulture još uvijek čvrsto drže, a ubrzana sadašnjost sve više traži promjenu kulturne paradigme“, rekla je Vlaović.

Prema njenim riječima, proširenjem epistemološkog i semiotičkog polja današnjice stvorene su nove okolnosti koje zahtijevaju ne samo redefiniciju uloge kulture u društvu, već i potrebu za iznalaženjem novih mehanizama u oblasti kulturne edukacije.

„Svako ko u ovom vremenu odluči da se profesionalno bavi kulturom mora imati na umu da novi uslovi traže i nova prije svega kontekstualna promišljanja kulturnih sadržaja. Namjera da se na taj način osvijetli stanje u današnjoj muzeologiji bila je polazište i za seriju predavanja i edukativnih radionica s kojom danas krećemo“, kazala je Vlaović.

Smatra da su, još uvijek živa oprečna mišljenja oko definisanja samog pojma muzeologije, jedan od bitnijih razloga za organizovanje predavanja i stručnih rasprava kojima bi se došlo do saglasja oko pitanja šta je svrha njenog postojanja, njen predmet, njen cilj.

„Ono što je bitno jeste da su prevaziđeni stavovi koji dovode u pitanje naučni status muzeologije, koja danas jednako referira i na teoriju i na praksu“, istakla je Vlaović.

Profesor muzeologije i heritologije, Dragan Bulatović, istakao je da su jedini čuvari baštine pojedinci, a da država može da pruži zaštitu i u pravnom smislu da obezbijedi fizička i materijalna sredstva za očuvanje.

„Potrebno je mnogo više edukacije, obrazovanja i motivisanja lokalne zajednice za očuvanje baštine, a onda će nam automatski muzeji biti mnogo ljepši i posjećeniji. Kad je muzej posjećen, onda je on živ i ima bezbroj pitanja na koja kustosi, kao državni službenici, moraju da odgovaraju“, naveo je Bulatović.

Kazao je da se zbog ekonomske krize na globalnom nivou za kulturu ne izdvaja ni blizu onoliko sredstava koliko se izdvajalo ranije kad je društvena raspodjela bila ravnomjernija.

„To je glavni problem. Sa druge strane, nismo stasali u neko kapitalističko društvo koje može da sponzoriše kulturu, a pogotovo nismo uspjeli da sačuvamo svoje obrazovanje koje kod svakog čovjeka gaji isti interes za baštinu. Tako da imamo ogromnu podjelu u društvu na klasu koja gleda samo profit i na onu koja samo kuka zato što od kulture nije ostalo skoro ništa“, rekao je Bulatović.

Profesor na Filizofskom fakultetu u Beogradu na predmetima muzeologija i zaštita kulturnog nasljeđa, Nikola Krstović, kazao je da se profesija zaposlenih u muzeju mijenja i da ona ne znači više autoritet.

„Profesija se sve više zasniva na medijaciji, da onaj koji se bavi kulturnom baštinom ne razumije samo prošlost i ne bude okrenut samo ka njoj, nego da kroz instituciju u kojoj radi razumije i sadašnjost i da ono sa čime raspolaže kad su u pitanju kulturna dobra umije da poveže sa svijetom oko sebe. Publika nije samo stručna i ona koja se razumije u ono što kustos govori, a novi profesionalac bi to trebalo da zna, kako da komunicira sa širom publikom“, rekao je Krstović.

Učesnik radionice, Dragan Radović, koji je kustos u Muzejima i galerijama Podgorice i predsjednik Muzejskog društva Crne Gore, rekao je su očekivanja od radnice velika, navodeći da do sad nije bio u prilici da prisustvuje i učestvuje u takvoj vrsti dešavanja.

„Po mojim saznanjima, ovo je prvi put da je Ministarstvo kulture organizovalo događaj vezan za muzeologiju. Radi se o jednoj aktuelnoj temi za trenutnu situaciju u Crnoj Gori, jer su problemi u muzeologiji i zaposlenih u muzejima veliki. Dugo vremena se to zapostavljalo. Nadamo se da sa ovom radionicom počinje jedno novo viđenje i rješavanje svih problema koje imamo“, naveo je Radović.

Ukazao je da mu je posebno važno pitanje edukacija stručnih kadrova i zaposlenih u muzeju.

„Muzeologija se mnogo promijenila, promijenio se svijet u kojem živimo. Nekako smo ostali na klasičnom načinu prezentacije i čuvanja predmeta koje baštinimo u muzejima. Jako nam je potrebna edukacija kadrova. Potrebna su nam nova saznanja i vještine. Nešto što se dešava u okruženju i u cijelom svijetu potrebno je primjeniti u našim muzejima“, kazao je Radović.

( Kultura Vijesti )