NATO, Vašington i Berlin osudili rusko organizovanje referenduma u Ukrajini
Dvjesta deveti dan rata u Ukrajini, vojska te zemlje nastavila kontraofanzivu na istoku
Ukrajina će dobiti 28 borbenih tenkova od Slovenije, a Slovenija će dobiti njemačku vojnu opremu, među kojima 40 kamiona, saopštila je danas njemačka vlada.
Slovenačke vlasti "daju 28 borbenih tenkova sovjetskog dizajna a mi njoj isporučujemo moderne vojne kamione", izjavila je njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht.
Prema njenim riječima, Slovenija i Njemačka na taj način podržavaju Ukrajinu u njenoj "hrabroj odbrambenoj borbi protiv ruske agresije".
Slovenački tenkovi su tipa M 55 S, a to je visoko modernizovana verzija sovjetskog tenka T-55 koja je opremljena naprednim sistemom naoružanja, rekla je njemačka ministarka.
Kao nadoknadu, Njemačka će iz svojih industrijskih zaliha obezbjediti Sloveniji 40 vojnih kamiona i nekoliko rezervoara za gorivo.
Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je danas na govornici Generalne skupštine UN Rusiju za "povratak imperijalizma" zbog njene invazije na Ukrajinu započete krajem februara.
"Ono čemu smo svjedoci od 24. februara jeste povratak u doba imperijalizma i kolonija. Francuska to odbija i uporno će tražiti mir", rekao je Makronu u govoru na generalnoj debati zasijedanja Generalne skupštine UN.
Ko je danas hegemonista ako ne Rusija, dodao je Makron ocjenivši da oni koji ćute o toj invaziji služe sa izvjesnim saučesništvom tom novom imperijalizmu i to predstavlja "savremmeni cinizam koji ugrožava međunarodni poredak bez kojeg mir nije moguć".
Makron je prije govora novinarima u Njujorku nazvao parodijom najavu o održavanju referenduma o pripajanju Rusiji četiri ukrajinske oblasti.
Francuski predsjednik je dodao da najava o organizovanju referenduma predstavlja dodatnu provokaciju i cinizam.
Proruske vlasti u četiri oblasti Ukrajine najavile su danas hitno održavanje referenduma o pripajanju Rusiji od 23. do 27. septembra.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pozvao je danas u UN da se pronađe "dostojanstven" izlazak svih strana u ratu u Ukrajini.
"Zajedno moramo pronaći razumno diplomatsko rješenje koje će objema stranama ponuditi dostojanstven izlazak iz krize", rekao je Erdogan obraćajući se na generalnoj debati zasijedanja Generalne skupštini UN u Njujorku.
Predsjednik Turske je dodao da treba pojačati napore o okončanju rata "na osnovu teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine".
Erdogan je dodao da treba da pobijedi pošten mirovni proces i podsjetio da je Turska od početka ruske invazije na Ukrajinu uspjela na svom tlu da okupi predstavnike Rusije i Ukrajine.
Turski predsjednik, koji je uspio da održi veze i sa Moskvom i Kijevom od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, redovno nudi svoje posredovanje u rješavanju tog sukoba, ponavljajući potrebu da se pronađe sporazum koji bi zadovoljio obje strane.
NATO, Bijela kuća i njemačke vlasti osudile su danas namjeru Rusije da u četiri oblasti u Ukrajini organizuje referendum o pripajanju.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da najavljeni referendumi nemaju legitimet i da to predstavlja "novu eskalaciju rata" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
"Ti lažni referendumi nemaju legitimitet i ne mijenjaju prirodu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Međunarodna zajednica mora da osudi to flagrantno kršenje međunarodnog prava i da ojača svoju podršku Ukrajini", napisao je Stoltenberg na Tviteru.
Bijela kuća je saopštila da "Rusija na brzinu organizuje lažne referendume".
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je da SAD neće priznati te referendume o pripajanju djelova Ukrajine Rusiji.
Njemački kancelar Olaf Šolc ocijenio je neprihvatljivim organizovanje "fiktivnih" referenduma.
Separatističke vlasti regiona u Ukrajini koje kontroliše Rusija najavili su danas da će krajem septembra organizovati referendume o pripajanju Rusiji. Referendum je najavljen u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da Evropska unija ne bi trebalo da razmatra nove sankcije Rusiji, jer bi to samo produbilo krizu u snabdijevanju energijom i naškodilo Evropi, prenosi Rojters.
Britanska premijerka Liz Tras izjavila je da će vojna pomoć Britanije Ukrajini sljedeće godine iznositi 2,6 milijardi dolara i da će biti udvostručena u odnosu na ovogodišnju pomoć, javlja Rojters.
"Britanija će nastaviti da pomaže Ukrajini, jer je sigurnost te zemlje i naša sigurnost", naglasila je Tras u saopštenju prije početka Generalne skupštine UN u Njujorku.
Rusija i Ukrajina dogovorile su se da razmijene 200 zatvorenika, rekao je sinoć turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan za američku televiziju PBS.
"Uskoro će biti razmijenjeno 200 zatvorenika na osnovu sporazuma strana", rekao je turski predsjednik, ocjenjujući da se radi o "znatnom" napretku u sukobu.
Erdogan nije dao druge detalje o sporazumu, ni o tome da li će biti razmijenjeni civili ili vojnici.
On se sastao sa Vladimirom Putinom prošle nedjelje u Samarkandu u Uzbekistanu, i rekao je za televiziju da ruski predsjednik hoće "što je brže moguće" da završi taj rat.
Erdogan koji je uspio da održi veze sa Moskvom i sa Kijevom od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara, redovno nudi posredovanje u tom sukobu i stalno ponavlja da treba postići "sporazum koji zadovoljava sve".
Ali, naglasio je da za svaki mirovni sporazum Rusije i Ukrajine treba vratiti okupirane teritorije.
"To se očekuje i tome se nada", rekao je on i dodao da on i generalni sekretar UN Antonio Gutereš rade na tome.
Ankara stalno traži vraćanje Krima Ukrajini od kada ga je pripojila Rusija 2014, podsjetio je Erdogan i posebno izrazio zabrinutost za tatarsku manjinu koja govori turski.
Turski predsjednik je došao u subotu u Njujork, gdje treba danas da se obrati Generalnoj skupštini UN.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da je „od suštinske važnosti“ da separatisti u Ukrajini, koje podržava Moskva, sprovedu referendume na kojima bi se njihovi regioni pridružili Rusiji, prenosi Rojters.
Medvedev je, u objavi na društvenim mrežama, kazao da bi pridruživanje Rusiji bilo vitalni korak u zaštiti njihovih interesa i da može dodatno opravdati rusku upotrebu vojne sile da ih zaštiti.
Ukrajina je saopštila da je njena vojska nastavila napredovanje na istoku na teritoriji koju je prethodno zauzela Rusija, pripremajući se za mogući napad ruskih snaga u regionu Donbasa, prenio je Rojters.
Kijev je zatražio veće isporuke oružja sa Zapada.
"Okupatori su očigledno u panici", izjavio je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski, dodajući da je sada fokus na brzom osvajanju teritorija koje su okupirane i uspostavljanju normalnog života.
Zelenski je najavio da će se danas obratiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija putem video linka i da će zatražiti ubrzanu isporuku oružja za Ukrajinu, kao i humanitarnu pomoć.
"Ukrajinske snage su preuzele potpunu kontrolu nad selom Bilohorivka i spremaju se da povrate cijeli region Luganska na istoku zemlje", rekao je regionalni guverner Serhij Gajdaj.
Selo je samo deset kilometara udaljeno od grada Luganska koji su zauzeli Rusi pošlije duge i teške borbe u julu.
"Borićemo se za svaki centimetar", poručio je Gajdaj.
Ukrajinske snage ovog mjeseca prvo su izvele kontraofanzivu u Harkovskoj oblasti.
U regionu Hersona na jugu, ukrajinska vojska je učinila manji napredak i potopila je rusku baržu koja je prevozila vojnike i opremu preko rijeke u blizini Nove Kahovke.
( MINA, B.H., BETA )