Finansijer ugrožen sadržajem, pa prinuđen da cenzuriše

”Kako Sekretarijat za kulturu može producirati predstavu i kako je došlo do te odluke? Kako lokalni sekretarijat za produkciju predstave dobija sredstva na javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore? Šta je cilj ovog projekta i zašto pozivaju autora koji je poznat kao beskompromisan autor političkog teatra?”, samo su neka od pitanja koja postavlja producentkinja i direktorka Dramskog studija Prazan prostor Marija Backović

20387 pregleda3 komentar(a)
Marija Backović, Foto: Jovana Semiz

Pokušaj otkazivanja predstave “Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud” i otkazivanje producentske podrške Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, apsolutna je cenzura, kratko i jasno ocjenjuje Marija Backović, producentkinja i direktorka Nevladinog udruženja Dramski studio Prazan prostor.

Sekretarijat na čijem je čelu Ana Medigović za postavljanje pozorišne predstave angažovao je poznatog reditelja Zlatka Pakovića i na Konkursu za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Crne Gore dobio podršku u iznosu od 11.000 eura. Backović problematizuje i taj, prvi od koraka u kompletnoj situaciji.

”Prvo pitanje koje se postavlja jeste kako Sekretarijat za kulturu može producirati predstavu? Takođe je zaista nevjerovatno da Sekretarijat za produkciju predstave dobija sredstva na javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore i sve to dok mi, kao aktivni akteri nezavisne pozorišne scene u Crnoj Gori, nemamo mogućnost da finansiramo svoje produkcije već dvije godine jer nam je država u administrativnoj blokadi zbog političkih previranja. Dakle, razmotrimo ovaj događaj od prvih koraka - kako je došlo do odluke da Sekretarijat producira svoju predstavu; šta je cilj ovog projekta i zašto pozivaju autora koji je poznat kao beskompromisan autor političkog teatra. Ukoliko je stručna procjena bila da je takva predstava potrebna modernoj evropskoj prijestonici, mogao se raspisati konkurs za nezavisnu produkciju. Ukoliko je pak namjera bila da se kritikuju nove vladajuće strukture, bez kritičkog i analitičkog sagledavanja cjelokupne političke scene... Meni cjelokupna priča djeluje kao iznenađujuća nepromišljenost, koja je kao logičnu posljedicu morala imati traženje pravnog okvira kao kamuflaže nužne cenzure među ovim i ovakvim sudionicima”, poručuje Backović.

Pakovićfoto: Privatna arhiva

Bilo kako bilo, proces realizacije projekta je krenuo, odvija(o) se, premijera se bliži(la), a onda je reditelj i autor na svom Fesjbuk profilu objavio da je predstava otkazana. On je to najavio uz fotografiju aktuelnog predsjednika države i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i tekst scene “Odricanje predsjednika Crne Gore” iz koje se naslućuje da bi u jednom trenutku izvedbe Predsjednik stao na scenu (CNP-a), priznao niz svojih nelegalnih radnji, odrekao se vlasti i silne imovine koju ima na svoje i imena drugih, a tako bi, navodno, postupio i njegov brat... Svoju objavu Paković piše kroz lik Predsjednika koji se zgražava nad onim što je reditelj zamislio ističući da on to nikada ne bi uradio.

Paković je u jednoj od svojih objava prikazao i scenu “Nemoguća i nevjerovatna molitva patrijarha srpskog” i uz nju objavio fotografiju patrijarha SPC Porfirija. Lik patrijarha vapi za pomoći Gospoda i konstatuje da se “Crkva pretvorila u okrutnu hijerarhiju, u firmu čiji je profit postao njena metafizička svrha, dok sveštenici, monasi, episkopi bludniče, truju jedni druge, kradu, lažu i ubijaju, ulagujući se političarima”, jer je sve u crkvi “laskanje i taština i manija za moći”.

Reditelj je kasnije na Fejsbuku otkrio i okolnosti pod kojima se desilo otkazivanje podrške, uz fotografiju Đukanovića i Porfirija.

”’Nalogodavac sadržaj dramskog teksta ne smatra adekvatnim za ciljeve i vrijednosti koje Nalogodavac promoviše’. Tim je rečima ‘Nalogodavac’ - Sekretarijat za kulturu i sport, Glavni grad Podgorica, usred probe, autoru, preko kurira dostavivši pečatiran nalog, zabranio rad na predstavi ‘Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud’”, napisao je Paković.

Sa jedne od probafoto: Anđelija Rondović

Iz Sekretarijata su “Vijestima” obrazložili svoju odluku riječima da “sadržaj dramskog teksta nije odgovarao traženom i nije u skladu s programskim ciljevima”.

”Predstava je otkazana zbog nepoštovanja ugovornih obaveza reditelja koji, uprkos ugovornoj obavezi i preciziranim rokovima za realizaciju predstave, ni gotovo šest mjeseci nakon zaključivanja ugovora za izradu dramskog teksta za predstavu ‘Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud’ nije dostavio Sekretarijatu, već smo se o sadržini nekoliko u međuvremenu modifikovanih verzija, posredno informisali. Što se tiče teme same predstave, traženo je da se ista odnosi na teme mizoginije, lijeve intelektualne misli Evrope, šovinizma. Reference gospodina Pakovića i njegov društveni angažman, kao i naša uspješna saradnja u našim prethodnim projektima, upućivali su na produkciju predstave s takvom tematikom. S tim u vezi, osim ranije navedenog, sadržaj dramskog teksta nije odgovorao traženom, te nije bio u skladu s programskim ciljevima. Iz tog razloga, a uprkos učinjenim značajnim naporima na stvaranju preduslova za realizaciju predstave, bili smo, nažalost, prinuđeni da otkažemo njenu realizaciju”, kazali su “Vijestima” ranije iz Sekretarijata.

Backović, pak, ističe da je jasno da je tema pogođena, samo što nekada oni koji zadaju temu ne uzimaju u obzir da postoje stvaraoci za koje je svaka tema slobodna tema.

”Šta nudi ova predstava tek ćemo vidjeti, ja se iskreno nadam da će nam otvoriti prostor za promišljanje. Šta je lijeva intelektualna misao Evrope - nisam sigurna da zna i sama EU, a kamo li mi koji brišemo svoje blatnjave cipele o evropski otirač već deceniju. Naravno da će svaki savjesni autor propitivati kontekst i zadate probleme unutar zajednice u kojoj stvara. Baviti se tako opštim i važnim temama onanišući nad evropskom intelektualnom misli u Podgorici bilo bi skaradno i primitivno. Takav teatar smo godinama gledali u CNP-u. Jasno je da je tema pogođena, samo nekada oni koji daju zadatu temu ne promisle da postoje oni za koje je svaka tema slobodna tema”, zaključuje Backović.

Ana Medigović, Sekretarijat za kulturu Glavnog gradafoto: Luka Zeković

Ona dodaje i da je naručivanje umjetničkog djela omalovažavanje umjetnosti.

”Naručiti umjetničko djelo znači ne razumijevati kreativni proces, potcjenjivati autore i omalovažiti umjetnost. Djela se ne naručuju, donosi se odluka da se da podrška nekoj osobi ili grupi da istražuju i pokušaju da stvore umjetničko djelo”, poručuje ona.

Jedan od argumenata Sekretarijata je i to što su se o sadržini komada i u međuvremenu modifikovanih verzija, posredno informisali, pa ipak, u svijetu su redovni primjeri pozorišnih predstava čiji je tekst improvizovan i nastaje u trenutku, a u zavisnosti od situacije i okolnosti. Kako bi crnogorski teatarski kontekst odgovorio na takve produkcije i u čemu se ogleda važnost takvih predstava, Marija Backović odgovara:

”Crnogorski teatarski kontekst? Drago mi je da postoji neko ko vjeruje da to postoji... Nažalost, toliko je minorna moć teatarske riječi trenutno u Crnoj Gori da je najveći posao zapravo razvijati publiku i produkciju, a uporedo se baviti temama i estetikama. Ja znam koja je moć aktuelnog i živog teatra, jer se isključivo takvim i bavim, no skrećem pažnju da je ovakav tekst postavljen u nezavisnoj produkciji, možda bi poneko napisao status na Fejsbuku o provokativnoj predstavi. Ovdje je riječ o konkretnom finansijeru koji je ugrožen sadržajem, pa je prinuđen da cenzuriše”, jasno odgovara ona.

Iz resora na čijem je čelu Maša Vlaović u ranijim odgovorima “Vijestima” kazali su da “sloboda umjetničkog stvaralaštva mora biti neupitna vrijednost svakog demokratskog društva”.

”Svi ugovarači projekata iz oblasti kulture moraju afirmisati ovu ideju, a posebno institucije. U ovom trenutku nisu nam poznati detalji ugovorenog odnosa između aplikanta i reditelja, i nadamo se da će nesporazum biti sporazumno riješen”, rekli su iz Ministarstva.

foto: PR Centar

Oni su podsjetili da, u slučaju drugačijeg ishoda, postoje procedure koje štite javni interes i sadržane su u Ugovoru o sufinansiranju projekta, odnosno klauzuli ugovora, koji su aplikant i Ministarstvo zaključili.

”Ministarstvo kulture i medija je s aplikantom Glavnim gradom potpisnik Ugovora koji predviđa pomenute nesporazume i prema kojem je aplikant dužan vratiti sredstva Ministarstvu ukoliko ne obezbijedi realizaciju programa u mjeri definisanoj prijavom koju je podnio na naš konkurs. Ukoliko to bude slučaj, ta procedura se automatski primjenjuje i tu neće biti dileme da će se to realizovati na način na koji Ugovor predviđa, to jest u javnom interesu. Aplikant će novac vratiti Ministarstvu”, objasnili su.

Uprkos odluci Sekretarijata, reditelj je najavio premijeru predstave za 3. oktobar, što će biti svojevrsna demonstracija da je “sloboda moguća čak i u Podgorici”, poručio je on. U glavnim ulogama predstave su: Predsjednik Crne Gore - Slaviša Grubiša, Predsjednikovica - Anđelija Rondović, Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Pavle Prelević, Mitropolit SPC - Slaviša Grubiša, Direktorka Crnogorskog narodnog pozorišta - Danica Rajković, Djevojčica - Patrijarh - Anđelija Rondović, Prijestolonasljednik - Pavle Prelević, Angelus Ex Machina - Ilija Gajević i čuveni P. P. Pazolini - Zlatko Paković.

Backović na premijeri predstave očekuje “zainteresovanu rulju, gomilu crnogorskih intelektualaca koji su se sjetili da pozorište postoji jer je cenzurisano”, a tvrdi da će cjelokupna situacija ostaviti traga...

”Hoće (ostaviće traga). Dobićemo još jednu predstavu u nezavisnoj produkciji, a svi članovi ekipe će imati honorar (ukoliko Sekretarijat izvrši svoje ugovorne obaveze). To je ono o čemu sanjam”, zaključuje Backović.

Stvarati predstavu u nezavisnoj produkciji u Crnoj Gori mogu samo ludaci

S obzirom na uslove u kojima pozorišni umjetnici rade i stvaraju u Crnoj Gori, da li su ohrabreni i sposobni da pomiču (sopstvene) granice, unapređuju sebe i publiku i budu kompetetivni na regionalnoj, pa i evropskoj teatarskoj sceni, Marija Backović u razgovoru za “Vijesti” ističe da i te kako jesu, i sposobni i ludi.

”S obzirom na uslove koje imamo i resurse, rekla bih da su pojedinci izuzetno reprezentativni u evropskim okvirima, ali to su prava mala čuda. Stvarati predstavu u nezavisnoj produkciji u Crnoj Gori to mogu samo ... pa da, ludaci. Pomjerati svoje granice u kreativnom i ličnom smislu dužnost je umjetnika, kao što je dužnost da nam djela budu politička, pa kakva drugo. Institucije su priča za sebe, o njima neka govore oni koji su odlučili da u njima stvaraju”, poručuje Backović.