Za rate koje pređu u 2018. važiće stari PDV
Iz Ministarstva su objasnili da je nastanak obaveze obaračunavanja PDV-a propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost po kojem se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge
Prodavci koji su prodali robu uz plaćanje na rate, kupcima kasnije ne mogu nametnuti dodatne obaveze zbog povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, kazali su „Vijestima“ iz Ministarstva finansija.
Povećanje PDV-a, prema usvojenim izmjenama zakona, desiće se 1. januara 2018.
„Smatramo da je ovo pitanje u potpunosti uređeno zakonom, te da nije ostavljen prostor za proizvoljna tumačenja“, rekli su iz Ministarstva odgovarajući na pitanje „Vijesti“ da li će građani koji su kupili robu na rate, na primjer u septembru ove godine, pa im jedna rata ulazi u januar naredne godine kada stupa na snagu nova viša stopa PDV-a, platiti tu ratu više, odnosno da li će za nju biti obračunata veća stopa PDV-a.
„Vijesti“ su pitanja Ministarstvu uputila nakon obraćanja nekoliko građana, koji su bili zabrinuti da li će na rate, koje im ulaze u 2018. godinu, morati da plate veći PDV.
Iz Ministarstva finansija, na čijem je čelu Darko Radunović, objasnili su da je nastanak obaveze obaračunavanja PDV-a propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost po kojem se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge.
„Po ovom članu se smatra da je proizvod isporučen, odnosno usluga izvršena, u trenutku davanja računa, a ako račun nije izdat, PDV se obračunava osam dana od isporuke proizvoda, odnosno izvršenja usluge. Moguće je da se plaćanje izvrši i prije izdavanja računa, ili prije obavljenog prometa, te se u tom slučaju PDV obračunava na dan prijema naknade na plaćeni iznos”, kazali su iz Ministarstva.
Kada se radi o kupovinama na rate, kako su dodali, u principu takvu kupovinu prati izdavanje računa sa obračunatim PDV-om, koji prodavac, tj. izdavalac računa, plaća u poreskom periodu u kojem je izdat račun.
„Konkretno, ukoliko je određeno lice izvršilo kupovinu rate u septembru 2017. godine i za istu mu je ispostavljen račun sa obračunatim PDV-om, ne može doći do povećanja rate koja bi dospjela za plaćanje u januaru 2018. godine. Prodavac će po ispostavljenom računu u septembru obračunati, prijaviti i platiti PDV, te kasnija izmjena stope ne može uticati na tako obračunatu poresku obavezu“, naveli su iz Ministarstva.
Faktički, kako su objasnili, poreska obaveza nastaje na najraniji datum od naprijed navedenih, te ukoliko je na isti datum plaćen porez, kupcima prodavac kasnije ne može nametnuti dodatne obaveze zbog povećanja PDV-a.
Povećanje stope PDV-a sa 19 na 21 odsto dio je Vladinih mjera štednje koje je parlament odobrio u julu ove godine.
Niža stopa PDV-a od sedam odsto (koja važi za osnovne životne namirnice, ljekove, udžbenike...), ostaje ista. Mjerama štednje, odnosno fiskalnom strategijom, predviđeno je, između ostalog i povećanje akcizea na cigarete, alkohol i gaziranu vodu, uvođenje akcize na ugalj, smanjene su plate javnim funkcionerima, revidirane naknade majkama...
Mjere štednje uvedene su u cilju suzbijanja javnog duga i budžetskog deficita.
Javni dug je na kraju prošle godine iznosio 2,54 milijarde eura ili 67,5 odsto BDP-a.
Viši porez diže BDP za jedan odsto
U izvještaju MMF-a za Crnu Goru navodi se da će povećanje stope PDV-a povećati BDP dodatnih jedan odsto.
“Očekuje se da će se inflacija povećati na 2,25 odsto u prosjeku 2017. godine, u skladu s prognozama inflacije u eurozoni i višim cijenama robe. U 2018. godini predloženo povećanje PDV-a povećaće za oko jedan odstotni bod inflaciju. Uz euroizaciju i visoku nezaposlenost, inflacija bi se zadržala na 2 odsto u periodu od 2019-22”, smatraju u MMF-u.
Misija MMF-a u izvještaju konstatuje i da bi sprovođenje Fiskalne strategije omogućilo povećanje kapitalnih i socijalnih troškova za 0,5 odsto BDP-a.
( Biljana Matijašević )