Bajramspahić: Za vrijeme DPS bili smo nezadovoljni urađenim, danas dobijamo ponižavajuće odgovore

Za vrijeme DPS bili smo nezadovoljni urađenim, danas dobijamo odgovore koji su ponižavajući iako smo se nadali da će promjena vlasti promiješati karte u društvu i donijeti nove ljude sa pravim vrijednostima.

To je, kako je saopšteno iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), poručila građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić, na završnom panelu "Kako dalje širiti prostor za djelovanje i uticaj civilnog društva?".

Koji se, kako navode, realizuje u okviru skupa "Civilno društvo u Crnoj Gori - izazovi i perspektive u borbi za građanske vrijednosti", a organizovan je od strane Centara za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa partnerima, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Bajramspahić, smatra da su se u periodu posljednje tri Vlade stvari promijenile na više nivoa kada je u pitanju odnos prema civilnom društvu.

„Kada je riječ o pregovorima, situacija je a sve lošija. Nove vođe tih procesa nijesu razumijevali šta su zadaci ili su odbijali da rade na tim zadacima. Vrlo je teško zaustaviti ih u tome, pa tako za vrijeme DPS koji nije odgovarao na naše kritike, bili smo nezadovoljni urađenim, ali i nedostatkom suštinske implementacije. Danas dobijamo odgovore koji su ponižavajući iako smo se nadali da će promjena vlasti promiješati karte u društvu i donijeti nove ljude sa pravim vrijednostima”, objasnila je Bajramspahić.

Ističe da se instistiranje na standardima tumači ili kao idealizam ili glupost jer svako ima svoje izgovore za istrajavanje u starim praksama.

Dodaje da se nije otvorio prostor za reforme i progres, ali i da je javni diskurs postao sve gori.

Bajramspahić je ukazala i na prednosti civilnog društva.

“Civilno društvo je itekako konkurentno jer omogućava govorenje u svoje ime, iniciranje projekata u koje vjerujete i saradnju sa donatorima koji vam odgovaraju. No, iako su brojni rezultati civilnog sektora, nijesu rijetki negativni komentari o radu, kritičkima stavovima i načinima finansiranja NVO a koji su neutemeljeni”, navela je ona.

Izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković, mišljenja je da civilno društvo treba da intenzivira internu komunikaciju kako bi pojačao i mogućnosti uticaja na donosioce odluka, a samim tim i rješavanja problema.

“Nažalost, situacija se godinama ne mijenja, zato je neophodno intenziviranje saradnje unutar NVO kako bismo imalii dovoljan uticaj na donosioce odluka, ali i da odluke koje imaju kvalitet budu primijenjene, naročito u segmentu finansiranja koji stvara problem, utiče na održivost i naš doprinos reformama”, istakla je Marković.

Programska direktorka NVO Expeditio, Biljana Gligorić, poručila je da se Crna Gora svodi na Podgoricu, ali i da se u Podgorici javlja veći problem od nedostatka novca.

"Trendovi u sektoru ukazuju na nazadovanje. Periferija atrofira u svakom pogledu i polako se Crna Gora svodi na Podgoricu, ali i u Podgorici javlja veći problem od nedostatka novca – nedostatak energije i apatije. Šta nam je dalje činiti? Vraćanje bazičnim vrijednostima, pronalaženje drugih formi, da više budemo jedni sa drugima jer će nas usitnjenost razoriti. Naša uloga je promijenjena i sada moramo da branimo temeljne vrijednosti i sistem od sistema, njegovih temelja i onoga što čini državu i društvo. To nije lako, ali vjerujem da ćemo izaći kao pobjednici”, kazala je Gligorić

Dodaje da stanje u civilnom društvu i manjak entuzijazma su odraz odnosa države prema NVO i stanja društva generalno i jedini partner koji prepoznaje značaj NVO i podržava njihov rad je Delegacija EU.

Predsjednik Upravnog odbora Mreža za mlade Crne Gore, Miloš Marković, istakao je da specifičnost trenutka kod nas, ali i neki globalni trendovi koji se prelivaju, potiskuju lokalne teme.

“Mlade ljude aktuelna dešavanja opterećuju. Čini mi se da na raspored donosilaca odluka ne dolaze pitanja mladih. Poslije smjene vlasti mislili smo da će se pitanja mladih pokrenuti i da ćemo razgovarati na drugačiji način. Međutim, ni u javnom govoru nadležnog Ministarstva ni Vlade nemamo prepoznavanje mladih, već preovladava fokus na temama koje su korisne za zauzimanje političkih pozicija”, kazao je Marković.

On je, kako je saopšteno, poručio da je jako ponosan na Mrežu za mlade, na organizacije mladih i one koje rade sa mladima jer su u periodu korone uspjeli da se okupe i zadrže njihove zajedničke vrijednosti.

Dodaje da se nadaju da će druga upravljačka struktura prepoznati njihov rad i omogućiti stabilnu komunikaciju i nastavak starih aktivnosti ili pokretanja novih.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, istakao je važnost održivosti ideja i inicijativa, ali i nedovoljno priznanje za napore civilnog društva u demokratizaciji društva.

“Koliko nam je grassroot bitan pokazuje naše oduševljenje grassroot inicijativama”, kazao je Ulićević.

NVO sektor odavno, kako kaže, radi državni posao.

"Veliki posao koji zapravo država treba da radi je prenešen na nas, a sada imamo tendenciju da se teret države prebaci na građane koji treba da razmišljaju o svojim životima. Da bismo razmišljali o održivosti, treba da nastavimo sa intenzivnijim radom, a s druge strame, neke stvari treba radikalno promijeniti kao što je promjena u pristupu aktivizmu”, poručio je Ulićević.

On je, kako se navodi, pomenuo i neke probleme koji pogađaju NVO sektor.

“Čini mi se da nemamo uvijek situaciju da možemo raspolagati novcem onako kako mi smatramo da treba i kako ćemo dovesti do promjena. Više je stvar postizanja rezultata koje drugi smatra da mi treba da postignemo sa ovim stepenom demokratije u našoj zemlji. Nužno za našu održivost su upravo razgovori o promjeni pristupa u radu i da naši najbolji ljudi ne odlaze u privatni sektor, inostranstvo, međunarodne organizacije”, kazao je on.

Državni sekretar Ministarstva javne uprave, Agron Camaj, osvrnuo se na saradnju ministarstva i NVO.

“Ministarstvo javne uprave snažno je posvećeno konceptu participativne demokratije i razvoju civilnog društva koja podrazumijeva uključivanje građana i NVO organizacija u društvene i političke procese. Vjerujući da odnos države i civilnog društva mora počivati na poštovanju i partnerskom odnosu sa civilnim društvom, svoje napore ulažemo u izgradnju kvalitetnijih, partnerskih odnosa sa NVO sektorom, veću transparentnost i međusobnu informisanost."

Stoga će, kako kaže, i u narednom periodu, nastojati da kreiraju povoljno okruženje za djelovanje civilnog društva, da podstaknu da civilno društvo da još više utiče na javne politike.

Camaj je najavio javni poziv za izbor predstavnika NVO za novi Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija.

“U odnosu na dalji rad Savjeta, očekivanja su da ovo tijelo bude uticajnije i više promovisano kroz konkretna postignuća u okviru svojih nadležnosti kao savjetodavnog tijela Vlade”, kazao je Camaj.

Dodaje da se ovakvo očekivanje zasniva na tome da mišljenja i stavovi Savjeta suštinski i mjerljivo doprinose kvalitetnijoj primjeni važećih akata koja se odnose na rad NVO i međusektorsku saradnju i profesionalnu praksu organa državne uprave u komunikaciji sa NVO sektorom.

"Okrugli sto je organizovan u okviru projekta OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika- M’BASE, koji CGO realizuje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave", navodi se u saopštenju.

( I.V. )