Demokratije ugrožene uoči ključnih izbora
Polarizacija političke scene, pojačana usljed posljedica pandemije, geopolitičke situacije i ekonomske krize, dovodi do rasta ekstremizma širom Latinske Amerike
Pokušaj ubistva u Argentini i izlivi nasilja povezanog s izborima u Brazilu pokazatelj su rastućeg nezadovoljstva u Latinskoj Americi i doprinose stvaranju toksičnog okruženja za sve funkcionere.
Politička arena Latinske Amerike se intenzivirala usljed posljedica pandemije, rata u Ukrajini, rasta inflacije i straha od globalne recesije.
Ovi problemi su se odrazili na budžet birača u jednom od regiona s najizraženijom nejednakošću u svijetu, produbljujući političke podjele uoči ključnih izbora, a u pojedinim državama su ugrozili i samu demokratiju.
"Ekstremizma ima sve više", kazala je za Rojters nezavisna argentinska istraživačica javnog mnjenja Marijel Fornoni govoreći o aktuelnom političkom stanju širom Latinske Amerike.
"Mislim da to odražava nesposobnost mnogih vlada da se pozabave zahtjevima građana."
Argentinski predsjednik iz redova lijevog centra Alberto Fernandez pokušava da obuzda rast inflacije koja bi ove godine mogla dostići 100 odsto, dok čileanski ljevičarski predsjednik Gabrijel Borić pokušava da se oporavi nakon što je predloženi progresivni ustav njegove zemlje otišao u dim, a desničarska opozicija je ojačala u obje zemlje.
Isto tako, na predstojećim izborima u Brazilu, gdje je bivši ljevičarski predsjednik Luiz Injasio da Silva favorit za pobjedu, istrajna baza desničarskog predsjednika Žaira Bolsonara mogla bi napraviti temelj tvrdolinijaške opozicije koja će se od prvog dana suprotstaviti Luli.
Karlos Alvarado, bivši predsjednik Kostarike iz redova lijevog centra, kazao je u jednom intervjuu da je polarizacija trend u cijelom španskom i portugalskom govornom području.
"Najprizemnije poruke, uključujući i one populističke, privlače našu pažnju i raspiruju emocije kod ljudi u okruženju gdje postoji visok stepen nezadovoljstva, neizvjesnosti, nejednakosti i inflacije", kazao je on. "U ovom trenutku poziv na pomirenje ili pregovore obično ne nailazi na veliku podršku."
Spoticanja argentinske peronističke vlade naglasila su političku "grietu", riječ koja na španskom znači pukotina i često se koristi za opis sve polarizovanije nacionalne politike.
Rojters ističe da su međusobne optužbe za pokušaj ubistva Kristine Fernandez de Kiršner, ljevičarske bivše predsjednice koja trenutno obavlja dužnost potpredsjednice, samo su produbile podjele.
Gradonačelnik Buenos Ajresa Horasio Rodrigez Lareta, potencijalni predsjednički kandidat naredne godine, u nedavnom govoru je žalio zbog "paklenog klatna" u zemlji koje ide od jednog ekstrema do drugog. Ovaj političar desnog centra je kazao da je "izgradnju širokog konsenzusa" jedino pravo rješenje, ali nije iznio detaljan plan kako to učiniti.
Potencijalni pomiritelj je, međutim, okružen tvrdolinijaškim opozicionim ličnostima koje odbacuju svaku vrstu približavanja frakcijama unutar vladajuće peronističke koalicije, kazala je Fornonijeva.
Najprizemnije poruke, uključujući i one populističke, privlače našu pažnju i raspiruju emocije u okruženju gdje postoji visok stepen nezadovoljstva, neizvjesnosti, nejednakosti i inflacije. U ovom trenutku poziv na pomirenje ili pregovore obično ne nailazi na veliku podršku, kazao je bivši predsjednik Kostarike Karlos Alvarado
Birači u žestoko podijeljenom Brazilu će u prvom krugu izbora 2. oktobra birati između Bolsonara i Lule, mada je u igri i nekoliko minornih kandidata.
Lula je pokušao da se približi centru i u okviru tih napora izabrao je bivšeg rivala iz desnog centra kao kandidata za potpredsjednika za kojeg njegovi saradnici tvrde da bi, ako pobijedi, mogao upravljati ekonomskom politikom.
Završnica kampanje je obilježena političkim nasiljem uključujući i dva ubistva. Bolsonaro je, poput bivšeg predsjednika Donalda Trampa prije dvije godine, kazao da on može izgubiti samo ako dođe do masovne izborne prevare.
U dugo nefunkcionalnom Peruu ljevičarski predsjednik Pedro Kastiljo, koji je preuzeo dužnost prije svega godinu dana, pod istragom je za korupciju dok mu podrška javnosti rapidno pada.
U Kolumbiji, mada je ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u junu bio miran, oba velika kandidata, uključujući pobjednika ljevičarskog predsjednika Gustava Petra, prijavili su prijetnje nasiljem tokom kampanje.
Autoritarne vlade na Kubi, Venecueli i Nikaragvi takođe su pogođene podjelama, a kritičari ih optužuju za represiju i odsustvo osnovnih demokratskih prava.
El Salvador i Gvatemala su, prema tvrdnjama kritičara, još dvije centralnoameričke države čije su demokratije ugrožene.
Predsjednik Salvadora Najib Bukele se potrudio da konsoliduje vlast naredivši preko 52.000 hapšenja u borbi protiv bandi od aprila, ali bez odgovarajućeg procesa, navodi Rojters. Prošle nedjelje Bukele je najavio da će se ponovo kandidovati 2024. uprkos eksplicitnoj ustavnoj zabrani uzastopnih mandata.
Ipak, Bukele ostaje veoma popularan sa stopom podrške od 85 odsto, pokazalo je Galupovo istraživanje iz avgusta.
"El Salvador je diktatura, populistička, omiljena diktatura, ali ipak diktatura", kazao je za britansku agenciju gvatemalansko-američki pisac Francisko Goldman.
Bekele je pobijedio na izborima prije tri godine, koji se smatraju slobodnim i fer.
U Gvatemali vlada predsjednika Alehandra Đamateija odlučila se na hapšenja i zatvaranje najmanje nekoliko desetina tužilaca za borbu protiv korupcije i sudija ili ih je primorala da odu u egzil. Predsjednički izbori u toj zemlji su zakazani za sljedeći jun, a Đamateijeva podrška je ispod 19 odsto, pokazalo je Galupovo istraživanje.
Goldman tvrdi da Sjedinjene Države, koje su glavni strani uticaj u Centralnoj Americi više od vijeka, moraju snažnije reagovati kako bi obuzdale Đamateija i njegove saradnike, uključujući zamrzavanje računa u bankama i nametanje drugih sankcija.
Međutim, američki zvaničnici u Centralnoj Americi uglavnom su fokusirani na obuzdavanje migracije, koja je još jedan pokazatelj nezadovoljstva u regionu, naglašavajući da će biti potrebno vrijeme da se iskorijeni rasprostranjena korupcija, promoviše razvoj i osnaže institucije.
Međutim, kritičari poput Goldmana ne prihvataju takva opravdanja.
"Sjediti skrštenih ruku i ne raditi apsolutno ništa dok Gvatemala klizi niz istu, užasnu, ljigavu padinu u samu diktaturu, to je zbunjujuće", rekao je on.
( Nada Bogetić )