Putin potpisao zakon kojim se povećavaju kazne za dezertere ili odbijanje borbe

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov optužio je danas u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija zapadne zemlje za grotesknu rusofobiju, bez presedana.

Ruske vlasti danas su uhapsile više od 700 ljudi tokom protesta protiv mobilizacije rezervista za rat u Ukrajini, prenijela je nevladina organizacija OVD-Info, koja se bavi praćenjem protesta i hapšenjem demonstranata.

Duma, donji dom ruskog parlamenta, mogla bi 29. septembra raspravljati o zakonima kojima se djelovi Ukrajine, okupirani od strane Rusije, uključuju u sastav Rusije, izvijestila je u subotu novinska agencija TASS, pozivajući se na neimenovani izvor.

Moskva je u petak pokrenula referendume o pridruživanju Rusiji u četiri okupirana regiona Ukrajine, što je izazvalo osudu Kijeva i zapadnih zemalja, koje su obećale da neće priznati njihove rezultate, podsjeća Rojters.

Kina podržava sve napore koji doprinose mirnom rješavanju "krize" u Ukrajini, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i dodao da je hitan prioritet da se olakšaju mirovni pregovori.

U obraćanju, Vang je rekao da je fundamentalno rješenje pozabaviti se "legitimnim bezbjednosnim problemima svih strana i izgraditi uravnoteženu, efikasnu i održivu bezbjednosnu arhitekturu", prenosi Rojters.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas amandmane zakona koji predviđaju kaznu do 10 godina zatvora za vojnike koji dezertiraju ili odbiju da se bore tokom mobilizacije, koja je u toku.

Kako je saopštio Kremlj, Putin je takođe potpisao zakon koji olakšava pristup ruskom državljanstvu strancima koji se prijave na period od najmanje godinu dana u vojsci.

Ti zakoni su potpisani dok Rusija pokušava da regrutuje što više ljudstva za rat u Ukrajini, čiju je invaziju počela 24. februara.  

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani rekao je da Teheran žali zbog odluke Ukrajine da unazadi međusobne odnose zbog navoda da je Iran snabdio Rusiju dronovima.

Kanani je "savjetovao" Ukrajinu da se suzdrži od toga da treća strana utiče na nju i uništava odnose dvije zemlje, prenosi Rojters.

Ukrajina je u petak navela da će spustiti na niži nivo diplomatske odnose sa Iranom zbog odluke Teherana da ruske snage snabdije dronovima, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao "saradnjom sa zlom".

Ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrielijus Landsbergis izjavio je da ta zemlja neće davati azil Rusima koji napuštaju zemlju zbog mobilizacije koju je naredio predsjednik Rusije Vladimir Putin.

"Litvanija neće davati azil onima koji jednostavno bježe od odgovornosti. Rusi treba da ostanu u svojoj zemlji i da se bore. Protiv Putina", naveo je on na Tviteru.

Gabrielijus je kazao da davanje azila za 25 miliona onih koji izbjegavaju regrutaciju nije opcija. "Rusi moraju osloboditi Rusiju", poručio je on.

Od zemalja EU koje se graniče sa Rusijom, Litvanija, Poljska, Estonija i Letonija uvele su ograničena putovanja za Ruse koji žele da napuste zemlju, jedino je Finska djelimično otvorena.

Rusija je danas objavila da je razriješila dužnosti svog najvišeg generala zaduženog za logistiku, uoči kampanje mobilizacije i u vrijeme kada ruska ofanziva u Ukrajini nailazi na teškoće.

"General armije Dmitrij Bulgakov razriješen je dužnosti zamjenika ministra odbrane, jer prelazi na drugu funkciju i na njegovo mjesto dolazi general-pukovnik Mihail Mizincev, koji će biti odgovoran za materijalno i tehničko snabdijevanje Oružanih snaga", saopštilo je Ministarstvo odbrane, ne navodeći detalje.

General Mizincev (60) je tokom svoje duge vojne karijere bio na mnogim odgovornim pozicijama u Generalštabu.

On je na meti zapadnih sankcija zbog svoje uloge u opsadi Marijupolja, lučkog grada na jugoistoku Ukrajine koji su ruske snage razorile i u maju osvojile.

Ruske snage izvele su danas nove napade na ukrajinske gradove dok se nastavlja glasanje na referendumima koje je organizovala Rusija u ukrajinskim oblastima pod njenom kontrolom, da se otvori put za njihovo pripajanje Moskvi.

Guverner Zaporožja, Oleksandar Staruk, rekao je da su Rusi izveli udare na infrastrukturne objekte u gradu Dnjepropetrovsku, da je pogođena stambena zgrada i jedna osoba je stradala, a nekoliko je povrijeđeno.

Ruske snage takođe su pogodile druge oblasti u Ukrajini kada su oštećene stambene zgrade i civilna infrastrktura.

Britansko ministarstvo odbrane javilo je da Rusija gađa branu Pečenihi na rijeci Sjeverski Donjec u sjeveroistočnoj Ukrajini poslije ranijih napada na branu blizu mjesta Krivi Rog što je izazvalo poplave na rijeci Inhulec.

Britanci su saopštili da Ukrajinci napreduju nizvodno i da Rusi vjerovatno pokušavaju da pogode brane da bi poplavili mjesta gde ukrajinska vojska prelazi.

Dok traju borbe nastavljeno je glasanje na referendumima u oblastima pod ruskom kontrolom, glasanje koje su Ukrajina i njeni zapadni saveznici odbacili kao lažno i bez pravne snage.

Tokom petodnevnog glasanja koje je počelo juče u istočnim oblastima Lugansk i Donjeck, kao i u južnim oblastima Herson i Zaporožje, izborni zvaničnici u pratnji policije nosili su glasačke listiće po domovima i postavljali mobilna glasačka mjesta, pozivajući se na bezbjednosne razloge.

Glasanje treba da bude završeno u utorak kada će se glasati na glasačkim mjestima.

Referendum je organizovan i u Rusiji gdje su izbjeglice i drugi stanovnici tih oblasti mogli da glasaju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Moskva poštovati volju građana, što je, kako navodi AP, jasan znak da je Kremlj spreman brzo da pripoji te oblasti kad se završi glasanje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Ukrajince u okupiranim oblastima da potkopaju referendume i da dijele informacije o ljudima koji sprovode "tu farsu".

On je takođe pozvao Ukrajince da izbjegnu da budu pozvani u ruskoj mobilizaciji objavljenoj u srijedu.

"Ali, ako završite u ruskooj vojsci, sabotirajte neprijateljsku aktivnost, remetite ruske operacije, dajte nam važne informacije o okupatorima... i pri prvoj prilici pređite na naše položaje", rekao je Zelenski u svom noćašnjem obraćanju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je svijet da osudi "pseudoreferendume", nakon što su zvaničnici koje podržava Kremlj u četiri djelimično okupirane regije Ukrajine otpočeli montirane referendume o priključenju Rusiji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Svijet će reagovati apsolutno pravedno na pseudoreferendume, oni će biti nedvosmisleno osuđeni", rekao je Zelenski 23. septembra, u obraćanju naciji.

"To nije samo zločin protiv međunarodnog prava i ukrajinskog prava, to je zločin protiv jednog naroda", dodao je.

Administracija pod kontrolom Moskve, u regijama Lugansk i Donjeck na istoku i Herson i Zaporožje na jugu, sprovodi četvorodnevno glasanje, koje je počelo od 23. septembra.

Glasanje je u suprotnosti s Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), jer se održava u ratnim okolnostima.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da je ljudima zabranjeno da napuštaju neka okupirana područja dok se četvorodnevno glasanje ne završi. Opisali su da su naoružane grupe dolazile ljudima u kuće kako bi ih primorali da glasaju, dok je zaposlenima prijećeno otpuštanjem ako ne učestvuju.

Glasanja u regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje su na brzinu organizovana nakon što je Ukrajina u kontraofanzivi ponovo zauzela velike djelove sjeveroistoka.

Rusija tvrdi da referendumi nude priliku ljudima u regionu da izraze svoje mišljenje. Ukrajina, zapadni lideri i Ujedinjene nacije osudili su glasanje kao nelegitiman korak koji vodi do ilegalne aneksije teritorija. Nema nezavisnih posmatrača, a veliki dio predratnog stanovništva je pobjegao. Sjedinjene Američke Države (SAD) su spremne da nametnu dodatne sankcije Rusiji u saradnji sa svojim saveznicima ako Moskva krene u aneksiju djelova ukrajinske teritorije, saopštila je Bijela kuća.

NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na "lažne" referendume, izjavio je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg.

Evropska unija (EU) ne smije da ignoriše prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi mogao da upotrijebi nuklearno oružje u ratu u Ukrajini, poručio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

On je za BBC kazao da se Putinova tvrdnja da ne blefira mora shvatiti ozbiljno.

„Svakako je ovo opasan trenutak zato što je ruska vojska satjerana u ćošak, a Putinova reakcija - prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje, veoma je loša“, naveo je Borelj.

On je poručio da se mora postignuti diplomatsko rješenje, koje će sačuvati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Borelj je kazao da su se svi koji su otišli u Moskvu, da bi u Kremlju razgovarali sa Putinom, vratili sa istim odgovorom.

„Ja (Putin) imam vojne ciljeve i dok ih ne postignem, nastaviću borbu. Ovo je svakako zabrinjavajući pravac, ali moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu“, naveo je Borelj.

Rusija je ove nedjelje pogodila branu Pečenihi na rijeci Siverski Donjec na sjeveroistoku Ukrajine koristeći balističke rakete kratkog dometa ili slično oružje, saopštila je danas britanska vojska, prenosi Rojters.

Napad 21. i 22. septembra uslijedio je nakon ranijeg napada na branu Karačunivske u blizini Krivog Roga u centralnoj Ukrajini 15. septembra, saopštilo je Ministarstvo odbrane u svom dnevnom obavještajnom biltenu, dodajući da ukrajinske snage napreduju dalje nizvodno duž obje rijeke.

Ruski komandanti možda pokušavaju da udare na brane  kako bi poplavili ukrajinske vojne prelaze, navodi ministarstvo u svom biltenu objavljenom na Tviteru.

Malo je vjerovatno da su napadi izazvali značajne poremećaje u ukrajinskim operacijama zbog udaljenosti između oštećenih brana i zona borbenih dejstava, navodi ministarstvo.