Smjena predsjednika na dugom štapu

Skupština Crne Gore bi najranije u decembru mogla da se izjasni o razrješenju predsjednika države Mila Đukanovića ako Ustavni sud prije toga utvrdi da je on prekršio Ustav u proceduri predlaganja mandatara za sastav vlade.

Poslanici stare većine su “Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav, odnosno za razrješenje” podnijeli u četvratak veče. Pošto redovno zasjedanje počinje od oktobra, sjednicu na čijem će se dnevnom redu to naći zakazuje predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Iz njenog kabineta su rekli “Vijestima” da “kada pomenuti akt stigne u skupštinsku proceduru, predsjednica Skupštine Danijela Đurović postupiće u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima”.

Poslovnikom Skupštine je predviđeno da se predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav stavlja na dnevni red sjednice Skupštine najranije 10 dana od podnošenja zahtjeva.

U Ustavu piše da se nakon pokretanja postupka inicijativa dostavlja predsjedniku na izjašnjenje. Nakon toga odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku države.

”Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, piše u odredbi na koju se pozivaju inicijatori za smjenu Đukanovića. Predlog je potpisao 41 poslanik Demokratskog frontra, Demokratske Crne Gore, Ujedinjene i Prave Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP) i CIVIS-a.

Postupak za pokretanje predloga povrede Ustava je, kako su objasnili pravnici “Vijestima” hitne prirode. Zakonom o Ustavnom sudu predviđeno je da Ustavni sud treba da odlučuje u roku od 45 dana nakon odgovora predsjednika na navode sadržane u predlogu.

Kad odgovor predsjednika bude stigao, Ustavni sud ne može odlučivati jer nema kvorum, pošto od predviđenih sedmoro sudija ima samo tri. Poslanik Andrija Popović (Liberalna partija) nedavno je na sjednici Ustavnog odbora Skupštine, pred kojim je u toku procedura za izbor sudija Ustavnog suda, procijenio da bi taj sud mogao biti kompletiran tek krajem novembra.

Poslanik je konstatovao da ako bi Ustavni odbor završio saslušanje svih 19 kandidata u oktobru, malo je izvjesno da će Skupština imati tropetinsku većinu od 54 poslanika da ih izabere. Podsjetio je da se drugi put najranije može glasati tek za mjesec i da bi, kako je rekao, tek krajem novembra mogli doći do 49 glasova.

Sudije Ustavnog suda biraju se dvotrećinskom većinom, odnosno u drugom pokušaju tropetinskom većinom.

”Vijestima” su inicijatori razrješenja predsjednika objasnili da oni neće kršiti Ustav i donositi odluku u Skupštini bez stava te instance.

Poslanica SNP-a Milosava Paunović kazala je “Vijestima” da se u staroj većini nadaju da će se postupak za izbor sudija Ustavnog suda ubrzati i da će se izabrati sudije.

”Čekaće se deblokada Ustavnog suda”, rekla je ona.

Komentarišući to što je Đukanović, umjesto da da mandat za sastav vlade Miodragu Lekiću (Demos), on podnio zahtjev za skraćenje mandata Skupštini, Paunovićeva je rekla da su njegovi motivi za to razni, a jedan je “izazivanje opšteg haosa i blokade zakonodavne vlasti”.

DF: Većina za smjenu Đukanovića postoji

Iz DF-a su juče rekli da Skupština Crne Gore ima većinu za smjenu Đukanovića i to treba da uradi.

Naveli su da nije slučajno u Ustavu zapisano da predsjednik u postupku predlaganja mandatara razgovara sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.

“Sa svim predstavnicima, ne samo sa nekim, i to je imperativna norma”, naveli su u saopštenju dodajući da je pozvao neke, a ne sve političke partije.

Đukanović je time, kako su ocijenili, ne samo prekršio Ustav i radio ono što ne smije, već je uskratio pravo jednim partijama da daju mišljenje o mandataru, a drugima to pravo omogućio.

U DF-u smatraju da je Đukanović tako prekršio i načelo ravnopravnosti svih pred Ustavom.

“Svojom samovoljom, on je pozvao čak i predstavnika partije koja nema poslanike u Skupštini, razgovarao sa Liberalnom partijom koja ima jednog poslanika, dok, primjera radi, nije pozvao predstavnika Demosa koji ima, takođe, jednog poslanika i čiji je predsjednik kandidat za mandatara”, naveli su iz DF-a.

Iz DPS-a su ponovili da Đukanović nije prekršio Ustav.

”Grupa vječitih gubitnika, kao i prošle godine, opet inicira smjenu predsjednika države i, već po navici, poziva se na Ustav... Da nijesu u pitanju neznalice i potpuno neuki ljudi, koje je silom prilika, u nedostatku sposobnijih, zapalo da se pitaju u strankama koje vode, onda bi imalo svrhe objašnjavati im da Ustav nije prekršen”, naveo je u saopštenju poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.

SNP je prije godinu podnio incijativu za opoziv predsjednika države, a povod je bila Đukanovićeva izjava od 28. avgusta prošle godine, kada je rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u tom gradu.

Ustavni sud je u februaru ove godine objavio da nije donio odluku o tome da li je predsjednik države povrijedio Ustav jer za to nije postojala potrebna većina, s obzirom na to da je za tu odluku glasao samo jedan sudija. Da bi odluka bila donijeta potrebno je bilo da za nju glasa svih četvoro sudija od ukupno sedmoro sudija koliko treba da ima Ustavni sud. Sud je i tada bio u krnjem sastavu, jer je troje sudija otišlo u penziju. Ovog mjeseca u penziju je otišao i četvrti sudija, Miodrag Iličković, pa je Ustavni sud ostao bez kvoruma za rad.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić smatra da je odluka predsjednika države da traži skraćenje mandata Skupštini bila potpuno ispravna.

”Predsjednik države ne mora dati mandat ako vidi nekog pred sobom ko ne štiti osnovne ustavne odredbe strateške orijentacije Crne Gore, a za (Demokratski) front smo čuli od naših saveznika da ih ne štiti”, rekao je Krivokapić za Glas Amerike.

“O Ustavnom sudu je trebalo ranije misliti”

Novinarka “Monitora” Milena Perović ocijenila je da je poražavajuće za društvo da se Ustavni sud pominje u trenutku kada je on prepreka za političke bitke.

”Bilo je izvjesno i jasno da će se doći u ovu situaciju. Ustavni sud nije samo instanca koja će razriješiti i utvrditi da li se Đukanović ogriješio o Ustav i eventualno omogućiti političke borbe, nego instanca koja se tiče naših ustavnih prava, jedan od najviših institucija u zemlji i o tome je trebalo misliti ranije”, rekla je Perovićeva u “Bojama jutra” na TV Vijesti.

Kako kaže, Ustav nije predvidio da Crnom Gorom vladaju neodgovorne političke klase, jer da su odgovorne onda bi se i Ustav mnogo jednostavnije tumačio.

( Biljana Matijašević, Mila Radulović )