Italija dobija najdesnije orijentisanu vladu od Drugog svjetskog rata

Preliminarni rezultati pokazali da bi desni blok trebalo da ima ubjedljivu većinu u oba doma parlamenta, što je potencijalna rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija, piše Rojters

27158 pregleda24 komentar(a)
Đorđa Meloni, Foto: Reuters

Đorđa Meloni vjerovatno će postati prva premijerka Italije na čelu najdesnije orijentisane vlade od Drugog svjetskog rata, nakon što je njena konzervativna koalicija trijumfirala na nedjeljnim parlamentarnim izborima.

Preliminarni rezultati pokazali su da bi desni blok trebalo da ima ubjedljivu većinu u oba doma parlamenta, što je potencijalna rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija, ocjenjuje Rojters.

Međutim, Meloni i njeni saveznici suočavaju se s povećim spiskom izazova, uključujući skok cijena energenata, rat u Ukrajini i ponovno usporavanje treće najveće privrede eurozone, prenosi Hina.

„Moramo da zapamtimo da nismo na krajnjoj, već na početnoj tački. Od sjutra moramo dokazati svoju vrijednost“, rekla je Meloni (45) dobro raspoloženim pristalicama svoje nacionalističke stranke „Braća Italije“ u ponedjeljak ujutro.

Meloni umanjuje važnost postfašističkih korijena stranke i predstavlja je kao mejnstrim političku grupaciju poput britanskih konzervativaca.

Obećala je da će nastaviti da podržava politiku Zapada prema Ukrajini i da neće eksperimentisati s fragilnim talijanskim finansijama.

Melonifoto: Reuters

Evropske prijestonice i finansijska tržišta pomno će pratiti njene rane poteze s obzirom na evroskeptičnu prošlost i ambivalentan stav njenih koalicionih partnera prema Rusiji.

U svom pobjedničkom govoru Meloni je imala pomirljiv ton.

„Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činićemo to za sve Italijane s ciljem ujedinjenja ljudi i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja“, poručila je.

„Vrijeme je za odgovornost“, dodala je.

Prvi izborni rezultati

Nakon više od pola prebrojanih glasačkih listića, „Braća Italije“ imaju 26 odsto glasova birača, što je ogromno povećanje u odnosu na samo četiri odsto na prethodnim parlamentarnim izborima 2018.

Nasuprot tome, glavni saveznik Meloni u koaliciji desnog centra, kako se zvanično zove koalicija, imao je katastrofalnu noć.

Liga Matea Salvinija osvojila je, po trenutnim rezultatima, oko devet odsto glasova, što je veliki pad u odnosu na više od 17 posto prije četiri godine, dok je Meloni pretekla Ligu i u njenim tradicionalnim uporištima na sjeveru zemlje.

Treća članica te koalicije stranka Forca Italija bivšeg premijera Silvija Berluskonija osvojila je oko osam posto glasova, pa je stranka Braća Italije dominantna unutar koalicije.

Berluskonifoto: Reuters

Iako se predviđa da će desna koalicija imati komotnu većinu u gornjem i donjem domu italijanskog parlamenta, koalicioni partneri imaju različita stanovišta o nekoliko pitanja koja će možda biti teško pomiriti.

Za razliku od Meloni, Salvini dovodi u pitanje sankcije Zapada protiv Rusije, a on i Berluskoni često su izražavali svoje divljenje prema ruskom vođi Vladimiru Putinu.

Takođe imaju različite stavove o tome kako se nositi s rastućim računima za energiju, a iznijeli su niz obećanja, uključujući smanjenje poreza i penzionu reformu, koje će Italija teško moći priuštiti.

Meloni će preuzeti dužnost od Marija Dragija, bivšeg čelnika Evropske centralne banke koji je Rim okrenuo prema centru odlučivanja u EU s osloncem na bliske veze s Parizom i Berlinom.

Vlada tehnokratskog premijera Marija Dragija raspala se nakon 18 mjeseci pošto ju je napustio populistički Pokret pet zvijezda. U toj vladi nacionalnog jedinstva od većih stranaka jedino nije učestvovala stranka Braća Italije.

Među prvim liderima koji su čestitali Meloni bio je mađarski premijer Viktor Orban, blizak Salviniju i čelnici desne koalicije.

Na izborima je glasalo 64 odsto birača, što je deset odsto manje nego prije četiri godinu i ujedno najmanji odziv u istoriji.

Desnica je u potpunosti iskoristila italijanski izborni zakon koji pogoduje strankama koje sklapaju predizborne saveze.

Uz tradicionalnu koaliciju desnog centra i koaliciju lijevog centra na izborima je samostalno nastupio populistički Pokret pet zvijezda koji je dobio 16 posto glasova, dok je centristička koalicija oko stranke Akcija osvojila sedam odsto glasova.

Najveća stranka u koaliciji lijevog centra, Demokratska stranka, osvojila je 19 posto glasova.

„Ovo je tužna noć za zemlju“, kazala je novinarima istaknuta predstavnica PD-a Debora Seraćiani.

„Desnica ima većinu u parlamentu, ali ne i u zemlji“, dodala je.