Šta skretanje udesno znači za Italiju

”Istorijska pobjeda” glasio je naslov na portalu “Korijere dela sera”, jednog od vodećih listova u Italiji nakon objavljivanja rezultata parlamentarnih izbora na kojima je pobijedila desničarska koalicija.

Rezultat donekle i jeste istorijski jer su otvorena vrata za obrazovanje prve tvrdo-desne vlade Italije poslije Drugog svjetskog rata, a na njenom čelu trebalo bi da se nađe liderka partije “Braća Italije” Đorđa Meloni, koja bi postala prva žena na čelu italijanske vlade.

Prema gotovo konačnim rezultatima desničarski blok, koji takođe uključuje i Forca Italiju Silvija Berluskonija i antiimigranstku Ligu na čelu sa Mateom Salvinijem bi trebalo da ima većinu u oba doma parlamenta što bi, kako navodi Rojters, potencijalno moglo da okonča višegodišnja politička previranja i nestabilne koalicije.

Međutim, čak i prije pobjede desnice diskutovalo se o opasnostima koje to predstavlja za Italiju i Evropu, naročito ako se ima u vidu da je to novi u nizu uspjeha evropske desnice nakon pobjede antiimigrantskih Švedskih demokrata i napretka koji je u junu zabilježila partija Nacionalno okupljanje u Francuskoj.

Melonijeva potiče iz ogranka neofašističke partije koja je podigla spomenik najgorem italijanskom ratnom zločincu, čovjeku odgovornom za genocid. Ona radije komunicira sa mađarskim liderom Viktorom Orbanom nego sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom ili francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

Prvi u Evropi koji su čestitali pobjedu Melonijevoj bile su desničarske opozicione partije u Španiji i Francuskoj, kao i konzervativne vlade Poljske i Mađarske koje obje imaju zategnute odnose sa Briselom.

Iz Evropske komisije je, kako prenosi Rojters, stigla uzdržana poruka. “Komisija i predsjednica Ursula fon der Lajen sarađuje sa vladama koje su rezultat izbora u državama Evropske unije. Tako će biti i u ovom slučaju. Naravno, nadamo se konstruktivnoj saradnji sa novim italijanskim vlastima”, saopštio je portparol EK Erik Maner.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je na Tviteru objavio da se SAD”raduju saradnji sa italijanskom vladom za zajedničke ciljeve: podrška slobodnoj i nezavisnoj Ukrajini, poštovanje ljudskih prava i izgradnja održive ekonomske budućnosti”.

Prema pisanju njemačkog “Špigla” glavno pitanje nakon izborne pobjede Đorđe Meloni jeste koliko će daleko ona ići sprovođenju desničarske agende ili će njena vlada suočena sa realnošću prihvatiti razumno umjereni konzervativni program.

List ističe da će 45-godišnja šefica “Braće Italije” ubrzo biti suočena sa tri velika izazova. Prvi je da je ona, uprkos tome što je osvojila najviše glasova, suočena sa komplikovanim procesom formiranja vlade sa različitim desno orijentisanim strankama. Drugo, moraće brzo da nađe odgovor za političke i ekonomske pritiske sa kojima se vlada suočava na međunarodnoj sceni. I konačno moraće da dobije podršku zemlje koja je duboko podijeljena.

Neposlušni partneri

Melonijeva je sada možda liderka desnice, ali se za njene partnere ne može reći da su poslušni. Ne tako davno, navodi “Špigl”, lider Lige Mateo Salvini je bio neprikosnoveni lider desničarskog saveza. Njegova partija je međutim zabilježila pad podrške na svega devet odsto zbog čega će Liga biti nepredvidiv koalicioni partner. Nije isključeno da će desničarski populista sada morati da se bori za svoju budućnost kao lider stranke.

Treći političar u budućoj vladajućoj koaliciji, Silvijo Berluskoni, nije predvidiv i pouzdan. On je još u nedjelju, na dan izbora, iznenada priznao da ga Melonija “pomalo plaši”. Njegova Forca Italija je osvojila oko osam odsto glasova i teško je predvidjeti u kojem pravcu će ta partija poći pod rukovodstvom Berluskonija.

Obuzdavanje ega može biti problematično i po pitanju političkih težnji dvojice političara. Salvini će vjerovatno željeti da ponovo dobije funkciju ministra unutrašnjih poslova, što će Melonijeva pokušati da spriječi strahujući od negativnog publiciteta koji bi njegovo imenovanje moglo izazvati. Na Siciliji je u toku suđenje protiv Salvinija zbog blokiranja broda sa izbjeglicama 2019, a optužen je i za nezakonito zatvaranje i zloupotrebu dužnosti.

Sa Berluskonijem će imati drugi problem. Skandalima sklon milijarder i bivši premijer čija je vlada prije 11 godina dovela zemlju do ivice bankrota i u svojoj 86. godini ima političke ambicije. On će vjerovatno željeti da nastavi karijeru na drugoj najvišoj poziciji u zemlji, kao predsjednik Senata. Mnogi smatraju da on nije u stanju da obavlja tako zahtjevnu dužnost, ali je pitanje hoće li Melonijeva moći da ga spriječi, a da pritom ne ugrozi svoje šanse da naslijedi Marija Dragija na čelu vlade.

Čak i ako uspije da postigne dogovor sa obojicom političara, formiranje vlade neće biti lak proces. U Italiji, predsjednik može da utiče na raspodjelu mjesta - a Serđo Matarela je već nakon izbora 2018. pokazao da koristi tu moć kada je spriječio političara iz pobjedničkog, ali politički neiskusnog Pokreta pet zvjezdica da postane premijer. Umjesto njega, Đuzepe Konte, profesor prava je došao na čelo vlade.

Tenzije na relaciji Rim Brisel

Još jedan izazov predstavlja međunarodna politika. I u toj oblasti, kako ističe “Špigl”, unutrašnje tenzije mogu predstavljati problem. Krajem prošle nedjelje Berluskoni je mnoge naljutio kada je kazao da je njegov stari prijatelj Vladimir Putin samo želio da zamijeni ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog vladom “pristojnih ljudi”. Kazao je da je lider Kremlja “uklizao u zaista tešku i dramatičnu situaciju”.

Sa druge strane, Mateo Salvini je zagovarao okončanje zapadnih sankcija Rusiji, a Melonijeva je branila njenog starog prijatelja Orbana nakon što je Evropski parlament poručio da Mađarska više nije prava demokratija. Ključna pitanja čekaju buduću italijansku vladu - svakako na narednim samitima EU i NATO, ako ne i ranije.

Isto važi za ambiciozni Plan nacionalnog oporavka i otpornosti koji je postignut između Dragija i Evropske komisije. Pravovremena primjena programa je preduslov da EU pošalje prve tranše pomoći Italiji. Melonijeva je izrazila interesovanje da ponovo pregovara o programu jer želi da se suprotstavi onome što naziva “ideologijom klimatskih promjena EU”.

Duboko podijeljeno društvo

Sljedeći izazov se odnosi na opšte raspoloženje u Italiji. Nakon kratke i agresivne izborne kampanje, u društvu postoje duboke pukotine.

Prvo, ljevica i desnica su ekstemno polarizovane. Umjesto debate o političkim i životnim temama sa kojima se suočava Italija, dvije strane preferiraju da razmjenjuju teške optužbe. Dijalog i kompromis su postali gotovo nemogući i to u trenutku kada je to naročito neophodno usljed energetske krize, predstojeće recesije i ozbiljnih prijetnji Vladimira Putina.

”Špigl” navodi da se čak dublja podjela stvara između politike i dijela društva koji se distancirao od politike. Od subote, najveći italijanski tabor je onaj ne-glasača. Može se pretpostaviti da mnogi nijesu izašli na izbore zbog rezigniranosti nakon kampanje kojoj je nedostajala suština. Jedan od najvažnijih zadataka vlade i opozicije će biti da smanji taj jaz i spriječi dalju krizu povjerenja.

Melonijeva i generalno desnica pobjedu na izborima u nedjelju ne duguju toliko sopstvenoj snazi koliko slabostima ljevičarskog tabora gdje je zbog unutrašnjih sukoba uspjeh bio praktično nemoguć, navodi “Špigl”. Zahvaljujući komplikovanom izbornom zakonu, desnica će sada imati apsolutnu većinu u parlamentu, a Melonijeva će dobiti priliku da oblikuje Italiju i, u manjoj mjeri, Evropu u skladu sa njenim idejama.

U ekonomskom i političkom smislu, neće se puno toga promijeniti u brzom roku, ističe portal “Konverzejšn”. Melonijeva se trudila da pokaže italijanskoj i međunarodnim elitama da je odgovoran lider. Neophodno je dobiti podršku moćnih domaćih interesnih grupa kao što je udruženje poslodavaca “Konfindustrija”. Neophodna je i podrška EU naročito ako Rim želi pomoć iz fondova za oporavak od kovida.

Međutim, portal ističe da bi se mnogo toga moglo promijeniti za one koje ekstremna desnica naziva neprijateljima naroda: etničkim, vjerskim i seksualnim manjinama; imigrantima; sudijama, intelektualcima i novinarima koji se usude da kritikuju novi režim.

( Nada Bogetić )