Igre pritisaka na političkog protivnika

U razmaku od nekoliko dana Skupština će otvoriti rasprave o skraćenju svog mandata, što je predložio predsjednik države Milo Đukanović i tome da li je on prekršio Ustav, što je inicijativa parlamentarne većine predvođene Demokratskim frontom.

To proizilazi iz odgovora predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP) koja je za petak zakazala sjednicu na kojoj će se debatovati o Đukanovićevom predlogu, koji predstavlja osnov da on potom raspiše prijevremene parlamentarne izbore.

Na pitanje kada će se na dnevnom redu plenuma naći Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, u odgovoru piše da se taj predlog, shodno Poslovniku parlamenta, najranije može staviti na dnevni red 10 dana od podnošenja. S obzirom na to da je inicijativa podnijeta 24. septembra, to znači da je 4. oktobara najraniji rok za njeno proceusiranje.

Parlamentarna većina, prema informacija “Vijesti”, razmatrala je opciju da bojkotuje sjednicu Skupštine u petak nakon što su i zvanično potvrdili da neće podržati predlog Đukanovića. U tom slučaju ne bi bilo kvoruma za rad ali ni za skupštinsku odluku.

S druge strane, oni očekuju da će inicijativom za smjenu Đukanovića zbog povrede Ustava izvršiti pritisak na njega kako ne bi ukazom raspustio parlament, što je i indirektno najavio.

“Da ne bih sam tumačio Ustav, pored mene je kompetentan tim pravnika, specijalista za ustavno pravo koji mi, siguran sam, neće dati da pogriješim ni ako se nađem u toj situaciji. Znate tamo se predviđa mogućnost donošenje ukaza o raspuštanju parlamenta, ali doći ćemo do rješenja koje će poštovati slovo i duh Ustava”, kazao je Đukanović u petak.

Inicijativa za razrješenje predsjednika države dostavlja se njemu na izjašnjenje, a potom Ustavnom sudu prije konačne odluke poslanika.

Đukanović je u nedjelju pozvao parlamentarnu većinu da hitno da svoj glas za izbor sudija Ustavnog suda.

“Promjenljivoj parlamentarnoj većini koja prijeti da će me smijeniti ukazala se jedinstvena šansa. Nepokolebljivi borci protiv Crne Gore imaju jedinstvenu priliku, iako to ne bi željeli, da urade nešto za svoju državu. Da hitno daju svoj glas za izbor sudija Ustavnog suda i tako pokažu da stvarno misle da sam prekršio Ustav”, naveo je Đukanović.

Pošto je Ustavni sud bez kvoruma za rad jer nema četvoro sudije, kada dobije predlog parlamenta da se izjasni o kršenju Ustava, vjerovatno će zastati sa odlučivanjem iako ga Zakon o Ustavnom sudu obavezuje da postupa u hitnoj proceduri.

Sud, kako je “Vijestima” objasnio izvor blizak US, treba da odluči 45 dana nakon odgovora predsjednika države. Pošto je malo izvjesno da će sud do tada biti u punom kapacitetu jer procedura za izbor sudija traje, sud će odličivati “kad se za to stvore uslovi” o čemu će ta ustavno sudska instanca vjerovatno morati i da zauzme stav nakon prijema predloga.

Ustavni sud je već jednom, u februaru ove godine, odlučivao o tome da li je Đukanović povrijedio Ustav, ali odluka nije donijeta jer nije bilo većine za njeno usvajanje.

Taj sud je objavio da nije donio odluku o tome da li je Đukanović povrijedio Ustav kada je u avgustu prošle godine komentarisao ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju. Za predlog je glasao samo sudija izvjestilac Miodrag Gogić, dok je ostalo troje sudija bilo protiv.

Gogić će vjerovatno, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ponovo predložiti da se glasa na plenumu o njegovom predlogu “kada se za to stvore uslovi”. Sagovornik je time napravio, kako je rekao, analogiju sa novom sutruacijom u vezi sa inicijativom parlamentarne većine koja još nije objasnila kako će smenjivati predsjednika bez US.

Institucionalna i politička kriza produbljena je nakon što je u parlamentu izglasano nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića, koja je sada u tehničkom mandatu.

Stara parlametnarna većina je nakon višednevnih pogađanja postigla kompromis da lider Demosa Miodrag Lekić bude njihov predlog za mandatara, ali ga Đukanović nije predložio poručivši da ga nisu uvjerili da će formirati stabilnu vladu. Umjesto toga, predložio je skraćenje mandata parlamentu.

Smjena Đurović zasad na čekanju

Na pitanje kada će biti nastavljena vanredna sjednica na čijem je dnevnom redu razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović iz parlamenta su odgovorili da to zavisi od inicijatora tog predloga.

”Nastavak sjednice sedmog vanrednog zasjedanja u 2022. godini, na čijem dnevnom redu je izjašnjavanje o predlogu da se predsjednica Skupštine Danijela Đurović razriješi funkcije, još unije zakazan jer, saglasno Poslovniku Skupštine, Kolegijum predsjednice “planira rad zasjedanja i sjednica Skupštine”, a s obzirom na to da je sjednica prekinuta na zahtjev predstavnika predlagača, od njih se očekuje da traže njen nastavak. Propisima nije precizirano vrijeme završetka rada sjednice koja je zakazana u periodu održavanja vanrednih zasjedanja”, navodi se u odgovoru.

Poslanici DF-a, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, podnijeli su ranije predlog za razrješenje Đurovićeve. Sjednica je međutim prekinuta na predlog DF-a kako bi se stara većina dogovorila o formiranju nove vlasti, gdje je i pitanje predsjednika parlamenta.

( Mila Radulović, Željka Vučinić )